Zoran Đuroković

Šef Hrvatskih voda o poplavama; otkrio je u čemu je najveći problem, ali i da se u Zagrebu vrlo teško mogu spriječiti urbane poplave

  • Autor: V. P. P.
  • Zadnja izmjena 21.07.2021 10:10
  • Objavljeno 21.07.2021 u 09:37
Zoran Đuroković

Zoran Đuroković

Izvor: Pixsell / Autor: Danko Justić/Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda, gostovao je u Novom danu te je govorio o nedavnim poplavama. Rekao je i da se u Zagrebu vrlo teško mogu spriječiti urbane poplave

'Mislim da se sa svih mjesta u kojima je bilo problema voda povukla, pomaže se ljudima, isušuje se, crpkama se izvlači voda. Imamo na neki način anomaliju jer su naši veći vodotoci prazni, a imali smo poplave. Ove količine koje su pale nisu ozbiljnije podigle razine ni Save, Drave, Kupe, Korane, Mrežnice. Naprosto je tu riječ o vrlo malim protocima, a ljudi su stradali', rekao je za N1.

Rekao je i kako je problem to što imamo sve ekstremnije količine oborina na užem području.

'Ogromna je koncentracija intenziteta pljuska, ali na malom području. Sami ste spomenuli Požeštinu, ja sam osobno išao tamo, sve do Pleternice praktički uopće nije bilo vode. Tek na neka tri, četiri kilometra od Pleternice, sve je palo na desetak kilometara. Palo je na brdskom području, ljudi su s ove nizvodne snage u dolini, a iza leđa im je brdovito područje i naprosto sve prokliže do ljudi u naseljima.

Taj mali vodotok od pamtivijeka ima naziv Pakao, ljudi su bili svjesni da je on i u prošlosti radio probleme. No ono što smo utvrdili je da su iznad naselja bila dva kamenoloma napuštena prije 15-ak godina. Ostala je samo jalovima, neobrasla površina i to su idealni uvjeti za bujice, znači ogoljena površina, erozija i donos u to nizinsko područje. Donos mulja i granja dodatno začepi te profile. Tada je jedino bitno da što prije s bagerima dođete na teren i čistite jer čim se negdje zaštopa profil, voda ide prema kućama', objašnjava.

Razmjeri štete u Požegi snimljeni iz zraka

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: pozega.eu

Rekao je i kako je problem to što ne postoji standard pa ljudi kada rade prilaze kućama koriste cijevi različitih promjera i voda nema svugdje jednak protok.

'Ta oborinska voda nije u nadležnosti Hrvatskih voda nego lokalne samouprave, samih građana da se održava, da se ne baca smeće, jer se dogodilo i ovog puta da velika količina tih voda nije mogla do potoka i rječica. Treba postaviti neki komunalni standard - ako netko gradi prilaz, cijev mora biti određenog profila i da ne smeta', veli.

Rekao je i kako se u Zagrebu vrlo teško mogu spriječiti urbane poplave:

  • +5
  • +2

Posljedice nevremena kod Našica

Izvor: Cropix / Autor: Vlado Kos / CROPIX

'Zagreb ima 19 retencija, one štite od brdskih voda koje bi se s obronaka spuštale prema gradu. Sada nije bio toliki dotok s brdskog područja, puno više kiše palo je na području Zagreba, nego na području tih retencija. One su napravile ono što su mogle. Suštinski nemamo sustave oborinske odvodnje za potrebe urbane odvodnje u našim gradovima.

Plaćamo i danak tome što nikad nismo obilovali nekim velikim sredstvima. Povijesno, kada su se trebale graditi kanalizacije, bila je jedna cijev i u istu cijev išla je oborinska odvodnja. Kada se spoje te vode, velike količine kiše i sanitarna, izbija ljudima u podrume. Stvara se tlak ili izbija šahtove ili ulazi u podrume. Kada pogledate velike gradove, oni imaju posebne tunele, ogromne kanale, ali gradovi rastu i nove ekstremne klimatske oborine ukazuju na probleme.

Klima se mijenja, moramo opažati što se dogodilo i na neki način pokušati se što prije prilagoditi. Nažalost, oborinska odvodnja je jako skupa. Grad Zagreb, s obzirom na to da je davno nestalo koridora kroz Zagreb, zahtijeva određene potoke, i to je pomagalo, no to je već postalo nedostatno. Vjerujem da se sada već rade i projekti kako bi se u budućnosti rješavalo pitanje oborinske odvodnje', kaže.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!