Sabor je među prvim parlamentima 25. veljače, dan nakon ruske agresije, donio deklaraciju kojom pruža nedvosmislenu potporu ukrajinskom narodu i državi, najoštrije osuđuje rusku agresiju te podržava teritorijalnu cjelovitost, neovisnost i suverenitet Ukrajine. Deklaracija je prihvaćena velikom većinom, za nju su glasovala 133 zastupnika, a suzdržana je bila Katarina Peović (RF).

Samit Krimske platforme u Zagrebu

Snažnu podršku Ukrajini Sabor je izrazio i organiziranjem prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti hrvatskog parlamenta koji je u Zagrebu krajem listopada okupio 42 delegacije iz 32 države.

U sklopu tog događaja pred zastupnicima je govor održao predsjednik parlamenta Ukrajine Ruslan Stefančuk, a videovezom im se obratio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je zahvalio svima na podršci.

Sabor je izmjenama nekoliko zakona omogućio ukrajinskim izbjeglicama u Hrvatskoj da ostvare prava na zdravstvenu zaštitu te prava iz sustava socijalne skrbi i obrazovanja. Podršku Ukrajini potvrdio je i prihvaćanjem Vladinih mjera u humanitarnim, zdravstvenim, financijskim, obrambenim i drugim sektorima.

'Ne' obuci ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj

Ipak, na kraju godine nije pristao da Hrvatska na svom području obučava ukrajinske vojnike u sklopu misije EU-ove vojne pomoći za potporu Ukrajini – EUMAM. Od potrebnih 101, za odluku je glasalo 97 zastupnika.

Uz 77 zastupnika većine, za odluku je glasovalo i troje IDS-ovih, 15 (od 18) iz Socijaldemokrata, Zlatko Hasanbegović (Klub DP-a) te Milan Vrkljan (Klub Za pravednu Hrvatsku).

Protiv je bilo desetero zastupnika – petorica iz Kluba Domovinskog pokreta - Ivan Penava, Stephen Bartulica, Davor Dretar, Stipo Mlinarić i Daniel Spajić, potom Marijan Pavliček i Željko Sačić iz Suverenista, Ružica Vukovac (ZPH), Krešo Beljak i Željko Lenart (Klub HSS/RF). U glasovanje se nisu uključili klubovi SDP-a, Mosta, Zeleno-lijevog bloka, Centra i Glasa.

Energetska kriza i inflacija, euro i šengen

Globalna energetska kriza i rast cijena hrane i energenata, reflektirali su se i na zastupničke rasprave u kojima se tražio odgovor kako pomoći građanima u borbi protiv inflacije koja je u studenome dosegnula 13,5 posto. To je najviša razina od kada Državni zavod za statistiku vodi te podatke.

Kako bi smanjio udar na građane i gospodarstvo Sabor je, na Vladin prijedlog, snizio stope PDV-a na niz, prije svega prehrambenih proizvoda, te uveo ekstraporez, tj. dodatni porez na dobit za tvrtke s povećanom dobiti koji će ići za potpore ranjivim kućanstvima.

Donio je Zakon o uvođenju eura kao službene valute te izmijenio cijeli niz važećih zakona radi priprema za uvođenje eura. Nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, izmijenio je i zakone kojima se stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine. Donio je paket reformskih zakona iz socijalne skrbi, paket pravosudnih zakona, dva rebalansa proračuna, izmijenio Zakon o radu.

Dopunio je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i osigurao da svih 311.000 učenika osnovnih škola od drugog polugodišta ima besplatni školski obrok. Redefinirao je model obiteljskih mirovina, uveo očinski dopust i povećao roditeljske naknade. Ratificirao je i protokol o pristupanju Švedske i Finske u NATO.

Drugi korak u ustavnim promjenama, ništa od obnove

Sabor je napravio drugi, od tri koraka u promjenama Ustava koje se isključivo tiču referenduma, treći bi trebao napraviti u idućoj godini uspiju li vladajući pridobiti za to 101 zastupnika.

Donio je kodeks o etičkom djelovanju zastupnika, popis vrijednosti i načela na kojima bi zastupnici trebali temeljiti svoj rad. Nakon dvije godine rada pod epidemiološkim mjerama zbog epidemije covida, Sabor je proljetos ukinuo sve mjere i vratio se uobičajenom radu.

Ono što mu ni ove godine nije pošlo za rukom je obnoviti zgradu na Markovom trgu oštećenu u zagrebačkom i petrinjskom potresu, u ožujku, odnosno prosincu 2020. Tvrtka koju je za taj posao odabrao, proljetos je odustala od posla, pa je raspisan novi natječaj za koji se zna tek da je pristiglo šest ponuda.

Oporbene inicijative redom odbijene

Oporbene inicijative, kojih je bilo dosta, saborska je većina redom odbijala, među njima i one da se osnuju istražna povjerenstva za Inu, za način korištenja sredstva iz EU fondova, a nakon afere 'Softver' i uhićenja bivše ministrice Gabrijele Žalac.

Zbog afere s preprodajom plina u Ini, oporba je tražila i izvanrednu sjednicu Sabora na kojoj bi se raspravljalo o 'pljački stoljeća', no kada im to nije uspjelo, raspravu su preselili na saborska radna tijela. Antikorupcijsko vijeće, koje vodi Nikola Grmoja (Most) saslušavalo je bivšeg šefa Janafa i USKOK-ova osumnjičenika Dragana Kovačevića i bivšeg predsjednika Nadzornog odbora Ine Damira Vanđelića, a Odbor za gospodarstvo ministra gospodarstva Filipovića.

Nisu prošle ni inicijative lijevo-liberalnih stranaka i Mosta da se raspusti Sabor, slijedom uhićenja bivšeg ministra Darka Horvata i istražnih postupka protiv drugih dužnosnika Vlade. Propale su i Mostove referendumske inicijative o ukidanju 'stožerokracije' i covid potvrda nakon što je Ustavni sud zaključio da referendumska pitanja nisu u skladu s Ustavom.

Oporba nije uspjela u ponovnom pokušaju rušenja ministra zdravstva Vilija Beroša, ni u nakani da 'crveni karton' dobije ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Kadrovska pitanja

Sabor je na Vladin prijedlog potvrdio četiri nova ministra i dva potpredsjednika Vlade nakon što su bivši podnijeli ostavke.

Ivan Paladina preuzeo je Ministarstvo graditeljstva i državne imovine od Darka Horvata koji je završio u zatvoru zbog sumnji u pogodovanje pri dodjeli bespovratnih poticaja poduzetnicima. Davor Filipović potvrđen je za ministra gospodarstva i održivog razvoja umjesto Tomislava Ćorića koji je imenovan viceguvernerom Hrvatske narodne banke, a Marin Piletić ministrom rada umjesto Josipa Aladrovića protiv kojeg je USKOK podigao optužnicu zbog pogodovanja kod zapošljavanja u HZMO-u.

Dugogodišnji ministar financija Zdravko Marić odlučio je sam otići, a zamijenio ga je Marko Primorac. Novim potpredsjednicima Vlade imenovao je Anju Šimpragu i Olega Butkovića. Zastupnica Reformista Natalija Martinčević napustila je saborsku većinu i prešla u oporbu, dok je oporbeni Hrvoje Zekanović otišao u suprotnom smjeru priključivši se većini koja sada broji 77 zastupnika.

Pišu: Mirna Puklin Vucelić i Marija Udiljak