Zakon je podržalo 108 zastupnika dok ih je osam bilo suzdržano, a njime se u nacionalno zakonodavstvo prenosi europska direktiva donesena s ciljem zaštite novinara, zviždača, umjetnika, sindikata, nevladinih organizacija, znanstvenika, civilnog društva od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.

Prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih su pokrenute tzv. SLAPP tužbe usmjerene protiv njihova javnog djelovanja štite se uspostavom postupovnih jamstava, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknadu troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.

Uvodi se i nova granica novčanih sankcija. Kada se utvrdi da je tužitelj vodio zlonamjerni postupak protiv javnog djelovanja, sud će izreći tužitelju pravnoj osobi novčanu kaznu u iznosu od 20 posto vrijednosti spora, ali ne manje od 10.000 eura, odnosno tužitelju fizičkoj osobi u iznosu od 10 posto, ali ne manje od 3000 eura.

Kako je navedeno tijekom rasprave o ovom zakonskom rješenju, osobe uključene u javno djelovanje od SLAPP tužbi dodatno štite i kroz brzinu postupka jer će se ovi predmeti rješavati po hitnom postupku, ali i kroz moguće ostvarenje "satisfakcije" traženjem objave presude u medijima. Tu je i mogućnost da se na strani tužene osobe umiješa pučka pravobraniteljica, kao i umješači treće osobe, koje sada više ne dokazuju pravni nego legitiman interes.

Usvojeni zakoni o posredovanju u prometu nekretninama, obveznim odnosima i stečaju potrošača

Sabor je jednoglasno donio i Zakon o posredovanju u prometu nekretnina kojim se agentima zabranjuje dvostruko naplaćivanje provizije, kao i uvjetovanje razgledavanja nekretnine potpisivanjem ugovora o posredovanju. Njime se regulira i naplaćivanje naknade, pa tako posrednik od svake strane, kupca i prodavatelja, može naplatiti najviše 50 posto ukupne naknade koja je propisana cjenikom koji je sastavni dio ugovora. Posrednik (agencija) mora imati najmanje jednog zaposlenog agenta na puno radno vrijeme. Također, uvodi se stroga obveza posjedovanja pisanog ugovora o posredovanju prije bilo kakvog javnog oglašavanja nekretnine. Time se staje na kraj praksi oglašavanja "tuđih" nekretnina bez znanja vlasnika.

Jednoglasnom podrškom usvojen je i izmijenjeni Zakon o obveznim odnosima po kojem su proizvođači i trgovci dužni ponuditi potrošačima opciju popravka određenog proizvoda i korištenje zamjenskog proizvoda za vrijeme trajanja popravka. Izmjenama zakona primjenjuju se dvije europske direktive - Direktiva o odgovornosti za neispravne proizvode i Direktiva o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe. Odgovornost za neispravne proizvode proširena je i na softvere i proizvođače sustava umjetne inteligencije.

Zastupnici su sa 115 glasova 'za' i jednim suzdržanim izglasali i izmijenjeni Zakon o stečaju potrošača kojim se sudski predmeti koji se tiču stečaja potrošača prebacuju s općinskih na trgovačke sudove kako bi se smanjio broj predmeta na općinskim sudovima. Time bi se, kako se očekuje, skratilo i ubrzalo vrijeme trajanja tih postupaka.

Sabor je donio i Zakon o veterinarskim lijekovima i veterinarskim medicinskim proizvodima koji se usklađuje s europskim zakonodavstvom te uređuje postupke odobravanja proizvodnje, uvoza, izvoza i prometa veterinarskim lijekom, stavljanja veterinarskih lijekova u promet, kao i kontrola kvalitete lijekova i njihovo kliničko ispitivanje. Njime se uvode stroža pravila za primjenu antibiotika te obvezna elektronička evidencija i izvješćivanje o njihovoj primjeni kod životinja.

Prodaja antibiotika i lijekova na recept zabranjuje se putem interneta, a odobrenja za stavljanje veterinarskih lijekova u promet izdavat će se na neograničeno vrijeme, osim ako se tijekom praćenja sigurnosti veterinarskog lijeka ne utvrdi potreba za dodatnim provjerama. Kao nadležno tijelo određuje se i Hrvatski veterinarski institut.

Sa 115 glasova 'za' i dva suzdržana su usvojene i izmjene Zakona o službenoj statistici, također, zbog potrebe usklađivanja s europskim propisima. Njime se regulira proizvodnja rezultata službene statistike u situacijama kada postoji hitna potreba uslijed pojave kriznih situacija, čime se osigurava da i u okolnostima iznenadnih poremećaja država raspolaže službenim statističkim podacima i u skladu s njima donosi odluke i mjere.

Nositelji službene statistike imat će pravo pristupa podacima privatnih imatelja podataka bez naknade u slučaju ako su traženi podaci nužni za provedbu aktivnosti službene statistike i ne mogu se dobiti drugim sredstvima ili ako će se njihovom ponovnom uporabom znatno smanjiti opterećenje davanja podataka za izvještajne jedinice i druge pravne osobe. Kada je riječ o razmjeni podataka koji nisu povjerljivi, Državni zavod za statistiku i ostali nositelji službene statistike imat će ih pravo razmjenjivati, uz podnošenje pisanog zahtjeva, ako postoji potreba i ako su podaci dostupni u zbirnom obliku. Definiraju se i novčane kazne za privatne imatelje podataka ako ne dopuste pristup podacima ili ako dostave netočne i nepotpune podatke.