'RANJIVA REGIJA'

Rusija Europi otima Arktik pred nosom, EU traži zabranu militarizacije

  • Autor: V. P. P./Hina
  • Zadnja izmjena 17.03.2017 15:41
  • Objavljeno 17.03.2017 u 15:41
Ruska znanstvena ekspedicija na Arktiku

Ruska znanstvena ekspedicija na Arktiku

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Wikimedia Commons

Budući da je Arktik geopolitički sve važniji, a klimatske promjene i sve veći interes za njegove prirodne resurse donose nove ekološke i sigurnosne izazove u toj regiji i cijelom svijetu, Europski parlament pozvao je ovaj tjedan na bolju zaštitu arktičkog ekosustava, zabranu vađenja nafte na tom području i sprječavanje njegove militarizacije

Europski parlament usvojio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu Izvješće o integriranoj politici Europske unije za Arktik, koje su pripremili Odbor za vanjske poslove i Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EP-a.

'Arktik je jako osjetljiva i ranjiva regija. Ako je uništimo neodrživim iskorištavanjem njezinih resursa, uništit ćemo ne samo jednu jedinstvenu regiju, nego i ubrzati klimatske promjene i zagaditi izvor pitke vode. Posljedice za globalne riblje stokove bile bi katastrofalne', upozorila je suizvjestiteljica Sirpa Pietikainen, finska zastupnica EPP-a. 

'Geopolitička važnost Arktika sve je veća. Naš glavni cilj je da ta regija ostane područje niskih napetosti i da se spriječi njezina militarizacija', rekao je suizvjestitelj Urmas Paet, estonski zastupnik liberala.

Europska politika za Arktik zadnjih se godina prilično razvila, kulminirajući zajedničkom komunikacijom Komisije i Visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost iz travnja 2016. godine. Fokus tog dokumenta je na zaštiti okoliša i klimatskim promjenama, održivom razvoju, mirnoj međunarodnoj suradnji te poticanju znanstvenih istraživanja.

Arktik

Arktik

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Stocktrek Images

Europski parlament pozdravio je u rezoluciji taj dokument kao pozitivan korak prema integriranoj politici EU-a o Arktiku, pozivajući Komisiju da donese konkretne provedbene mjere i mjere praćenja.

Parlament je naglasio potrebu za većim stupnjem usklađenosti politika EU-a u pogledu Arktika i pozvao na donošenje sveobuhvatne strategije i konkretnog plana djelovanja EU-a na Arktiku, imajući ponajprije u vidu očuvanje njegova ekosustava.

Predlaže također jačanje multilateralnog upravljanja Arktikom, jačanjem i principijelnom provedbom odgovarajućih međunarodnih, regionalnih i bilateralnih sporazuma, okvira i dogovora.

Klimatske promjene

U rezoluciji se posebno upozorava na klimatske promjene na Arktiku.

U zadnjih nekoliko desetljeća stopa porasta temperature na Arktiku dvostruko je viša od prosječne stope na globalnoj razini. Povećana koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi u zadnjih je 50 godina povećala temperaturu površine na Arktiku za 2 stupnja Celzijevih više nego bilo gdje drugdje. Arktički morski led smanjivao se za 13,4 posto tijekom svakog desetljeća od 1981., a snježni se pokrivač nastavlja smanjivati svake godine. Obujam morskog leda u ljetnom se razdoblju smanjio za više od 40 posto u zadnjih 35 godina, što utječe na porast razine mora i promjene vremenskih uvjeta u svijetu.

Zbog topljenja arktičkog leda raste i opasnost od otpuštanja velikih količina ugljikovog dioksida i metana u atmosferu (procjenjuje sa da je na Arktiku pohranjeno 1,5 milijarda tona CO2).

Parlament stoga poziva EU na brzu i učinkovitu provedbu Pariškog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena, koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016., kao i drugih međunarodnih konvencija za zaštitu atmosfere i biološke raznolikosti.

Komisija i države članice pozvani su isto tako da poduzmu sve potrebne mjere kako bi aktivno doprinijele zabrani uporabe i prijevoza teškog loživog ulja kao brodskog goriva na plovilima koja plove morima Arktika provedbom Međunarodne konvencije o sprečavanju onečišćenja s brodova (Konvencije MARPOL Međunarodne pomorske organizacije).

Ako to ne bude izvedivo na međunarodnoj razini, EU bi trebao poduzeti mjere za zabranu uporabe i prijevoza teškog loživog ulja za plovila koja pristaju u europskim lukama prije ili poslije putovanja kroz arktičke vode.

Međunarodna pomorska organizacija (IMO) zabranila je prijevoz i uporabu teških loživih ulja u morima oko Antarktike.

Arktik otapanje

Arktik otapanje

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: North Pole Environmental Observatory

S obzirom na to da u arktičkoj regiji živi četiri milijuna ljudi, od kojih su otprilike 10 posto autohtoni narodi (Sami, Neneci, Hanti, Evenki, Čukči, Aleuti, Jupik i Inuiti), Parlament poziva da se donesu bolje mjere kako bi se poštivala i zaštitila temeljna prava tamošnjih autohtonih naroda i zajamčilo njihovo pravo da sudjeluju u procesu donošenja odluka o iskorištavanju prirodnih resursa Arktika.

Protiv militarizacije Arktika

Budući da bi se na Arktiku moglo nalaziti i do 25 posto svjetskih rezervi nafte i plina, što u kombinaciji s promjenama u okolišu pridonosi jačanju interesa za tu regiju, u rezoluciji se poziva da se ne dopusti jačanje napetosti na Arktiku i njegova militarizacija.

Parlament također primjećuje da 'Rusija pojačava raspoređivanje svojih vojnih snaga u regiji, izgradnju i ponovno otvaranje baza te da je uspostavila ruski arktički vojni okrug'. Unatoč tome, naglašava važnost daljnjih kontakata i dijaloga s tom zemljom u sklopu regionalne strukture na Arktiku.

Rusija je od 2015. uspostavila najmanje šest novih baza sjeverno od Arktičkog kruga, što uključuje i šest luka dubokog gaza i 13 uzletišta i pojačava prisutnost svojih kopnenih snaga na Arktiku, navodi se u rezoluciji.

EU i Rusija nisu sklopili sporazum o slobodnoj trgovini pa EU stoga nema djelotvoran bilateralni instrument kojim bi mogao utjecati na trgovinu i ulaganja na ruskom Arktiku, no u okviru Sporazuma o partnerstvu i suradnji EU-a i Rusije nastavlja se voditi dijalog o Arktiku u područjima upravljanja okolišem i znanstvene suradnje.

Parlament naglašava i da postoji sve veći interes Kine za arktičku regiju, posebno kada je riječ o pristupu njezinim plovnim putovima i energetskim resursima.

Napominjući da je u pogledu jurisdikcije na Arktiku neriješeno još samo nekoliko pitanja, Parlament poziva da Arktik ostane područje niske razine napetosti.

Naglašava također 'važnu ulogu Arktičkog vijeća u održavanju konstruktivne suradnje, mira i stabilnosti te obuzdavanju napetosti u arktičkoj regiji.'

Arktičko vijeće utemeljeno je 19. rujna 1996. Deklaracijom iz Ottawe u kojoj su kao dva glavna načela istaknuti zaštita okoliša i održivi razvoj Arktika.

Tri države članice (Danska, Finska i Švedska) i jedna prekomorska zemlja i područje (Grenland) članovi su tog osmeročlanog vijeća, sedam drugih država članica (Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina) imaju status supromatrača, dok EU očekuje konačnu potvrdu svoga službenog statusa promatrača.

Arktik

Arktik

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Zaštita arktičkog ekosustava

Parlament također poziva na zabranu vađenja nafte i plina na Arktiku.

U rezoluciji se ističe da je'„stabilan, zdrav i održiv arktički ekosustav u kojem žive održive zajednice strateški važan za političku i gospodarsku stabilnost Europe i svijeta'.

Na Arktiku se nalazi polovica svjetskih močvara i on ima ključnu ulogu u pročišćavanju vode.

Parlament 'potiče Komisiju i države članice da u međunarodnim forumima djeluju u cilju buduće potpune zabrane crpljenja nafte i plina na Arktiku (...) Poziva na zabranu bušenja nafte u ledenim arktičkim vodama EU-a i Europskog gospodarskog prostora (EEA)', kaže se u rezoluciji.

Rezolucija poziva i na sprječavanje nereguliranog ribolova u međunarodnim vodama Arktika, o čemu se trenutačno vode pregovori između arktičkih obalnih država i međunarodnih stranaka. Komisija i države članice pozvani su da potpišu tu deklaraciju i da se zauzmu za to da ona postane pravno obvezujuća za potpisnice.

Angažman EU-a u sjevernoj regiji i na Arktiku započeo je ranih 1990-ih sudjelovanjem Unije u uspostavi Vijeća za regiju Baltičkog mora (CBSS) i Euroarktičkog vijeća za regiju Barentsovog mora (BEAC) te punim članstvom Komisije u tim tijelima. Uz to, politika Sjeverne dimenzije razvila se u ravnopravno partnerstvo između EU-a, Rusije, Norveške i Islanda.

Globalna strategija EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a iz lipnja 2016. 'Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa' također se bavi pitanjima sigurnosti na Arktiku, za razliku od zajedničke komunikacije Komisije.

Europski parlament donio je već nekoliko rezolucija o Arktiku, ponajprije rezoluciju od 12. ožujka 2014. o strategiji EU-a za Arktik, rezoluciju od 20. siječnja 2011. o održivoj politici EU-a za krajnji sjever i rezoluciju od 9. listopada 2008. o upravljanju Arktikom.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!