Vojne snage pojačale su vojne vježbe i pokuse od početka sukoba u istočnoj Ukrajini, a 12-metarska raketa Bulava dosad je prošla mnoge pokuse. Snaga joj je stotinu puta veća od atomske eksplozije koja je 1945. opustošila Hirošimu.

Širkov je rekao kako je raketa lansirana s područja Bijelog mora, a cilj joj je bio na ruskome krajnjem istoku. 'U listopadu i studenome pomorska flota namjerava ispaliti još dvije krstareće rakete opremljene balističkom opremom', izjavio je Širkov za Interfax.

Raketa Bulava ima masu od 36,8 tona, domet joj je oko 8000 kilometara, a može nositi od šest do deset nuklearnih bojnih glava.

Putin: Rusija mora održati nuklearni arsenal

Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio da Rusija mora održati svoj nuklearni arsenal zbog sve većeg broja mogućih sigurnosnih prijetnji, izvješćuje Reuters.
Kako su odnosi između Moskve i Zapada zahladili zbog krize u Ukrajini, Putin je potpisao ukaz koji mu omogućuje veću kontrolu nad povjerenstvom koje nadzire vojnu industriju te je ponovio da bi ruske snage trebale biti manje ovisne o rezervnim dijelovima iz zapadnih zemalja.

'Potrebna nam je pouzdana i potpuna procjena mogućih prijetnji ruskoj vojnoj sigurnosti. Za svaku od tih prijetnji potrebno je pronaći primjeren odgovor', kazao je Putin na sastanku s vladinim dužnosnicima iz vojnog sektora. Također je kazao da se Rusija mora pobrinuti da u sljedećih nekoliko godina osigura razvoj oružja velike preciznosti. Rusija, koja se još uvijek uvelike oslanja na oružje i vojnu tehnologiju iz sovjetskog razdoblja, planira na modernizaciju vojske utrošiti više od 537 milijardi dolara.

Većina zapadnjaka o Rusima ima negativnu sliku

Većina Amerikanaca i Europljana ima negativnu sliku o Rusiji i sklono je poduprijeti Ukrajinu, čak i ako to komplicira odnose s Moskvom, pokazali su rezultati godišnjeg istraživanja Transatlantic Trends, američkog instituta German Marshall Fund.

Anketa je pokazala da 71 posto Amerikanaca i 68 posto Europljana koji su sudjelovali u istraživanju ima negativno mišljenje o Rusiji.  58 posto europskih ispitanika (Nijemci, Francuzi, Britanci, Talijani, Nizozemci, Poljaci, Portugalci, Španjolci, Grci i Šveđani) smatra da bi "trebalo nastaviti s ekonomskom i političkom pomoći Ukrajini i ako to predstavlja rizik od proširenja sukoba s Rusijom". Iza toga najčvršće stoje Nijemci (65 posto) i Šveđani (73 posto). Jedino su Grci u tom pogledu u manjini s 44 posto.

Usto je 61 posto Europljana za uvođenje oštrijih sankcija Rusiji, no 71 posto ih je protiv slanja vojnog materijala Ukrajincima.

U Rusiji većina ispitanih (53 posto) vjeruje da ta zemlja treba održati svoj utjecaj u Ukrajini, bez obzira na to postoji li rizik od sukoba s EU-om. Državljani Rusije vjeruju da bi, kada su posrijedi međunarodna pitanja, Moskva trebala prvenstveno surađivati sa zemljama u razvoju poput Indije i Kine (36 posto), članicama ZND-a (29 posto). 14 posto ih smatra da treba surađivati sa zemljama članicama EU-a, a samo 2 posto da bi trebalo surađivati sa SAD-om. Deset posto ih je uvjereno da Rusija treba djelovati sama.