Od početka invazije na Ukrajinu, Kremlj vodi veliku bitku i na domaćem terenu, nastojeći informacijskom blokadom kontrolirati srca i umove svojih građana, konstatira CNN u velikoj analizi društvenog života u Rusiji. Cenzura je ozakonjena, većina neovisnih novinara napustila je zemlju, a digitalna željezna zavjesa dijeli Ruse od zapadnih vijesti i društvenih medija
Dok je policija na početku sukoba odvodila sudionike antiratnih prosvjeda, ruske gradove i mjesta premrežila je kultura straha. Mnogi se boje javno govoriti o ratu. Ipak, godinu dana od njegova početka naziru se pukotine; građani zaobilaze državna ograničenja u pristupu informacijama, a neki se usude govoriti - čak i za CNN.
Komentirajući 'specijalnu vojnu operaciju', 53-godišnja Moskovljanka Natalija kaže da ju je u početku podržavala, ali sada je potpuno protiv ruske invazije.
'Što me natjeralo da promijenim svoje mišljenje? Prvo, moj sin sada može biti mobiliziran i bojim se za njega. Drugo, imam jako puno prijatelja tamo, u Ukrajini, i razgovaram s njima. Zato sam protiv toga', rekla je Natalija, dodajući da ne vjeruje ruskoj televiziji.
vezane vijesti
Javna kritika rata u Ukrajini ili izjave koje diskreditiraju rusku vojsku mogu rezultirati novčanom ili zatvorskom kaznom pa je Natalija poput igle u plastu sijena, rijetka kritičarka režima koji upravlja zemljom s oko 146 milijuna stanovnika. Prema Levada centru, nevladinoj organizaciji za ispitivanje javnog mnijenja, podrška predsjedniku Vladimiru Putinu pala je za samo šest posto od ožujka do studenog prošle godine, na 74 posto. U mnogim aspektima to nije iznenađujuće. Tvrda nacionalistička retorika s TV ekrana privlačna je starijim i konzervativnijim Rusima koji žale za danima Sovjetskog Saveza. Ali ne samo njima: 37-godišnja Ekaterina u početku je propitivala svrhu rata, a sada kaže da je specijalna vojna operacija bila neizbježna, jer da Rusija nije djelovala prva, postala bi žrtva tuđe agresije.
Na tom tragu je i 40-godišnja Julija, direktorica ljudskih resursa u marketinškoj tvrtki. 'Mislim da (rat) uspijeva. Možda traje duže nego što bi se moglo poželjeti. Ali mislim da je uspješan', kazala je Julija za CNN. Ona uglavnom na TV-u gleda državni Channel One. Oko dvije trećine Rusa primarno prati vijesti na TV-u, više nego ljudi na Zapadu. Ali ne vjeruju svi onome što vide i čuju. 'Sve to na državnim kanalima podijelim popola. Ne vjerujem nikome u potpunosti', rekla je 55-godišnja računovotkinja Tatjana. Leonid, 58-godišnji inženjer, kaže da je potrebno sve analizirati jer se neke stvari izostavljaju i ne govore.
Kultura šutnje
Neki su zbog rata u Ukrajini raskinuli prijateljstva ili napustili zemlju iako je većina Rusa između te dvije krajnosti. Direktor Levada centra, Denis Volkov, kaže da i oni koji podržavaju svoju stranu u sukobu žele da rat što brže završi. Natalija Saveljeva, suradnica Buduće Rusije u Centru za analizu europske politike (CEPA), intervjuirala je stotine Rusa. Kaže da najbrojniju kategoriju zovu 'sumnjičavci'. Oni ne ulaze u dublje analize, mnogi ne vjeruju da ruski vojnici ubijaju Ukrajince i ponavljaju narativ s TV-a. U svakom slučaju, Kremlj se može osloniti na apatiju stanovništva, ako već ne i na svesrdnu podršku.
'Pokušavam izbjegavati gledati vijesti o specijalnoj vojnoj operaciji jer se počinjem osjećati loše zbog onoga što se događa', kazala je Natalija. Nije usamljena. 'Glavni stav je da se vijesti ne gledaju pažljivo, da se o njima ne raspravlja s kolegama ili prijateljima. Jer što možete učiniti u vezi s tim?' objasnio je Volkov. Antiratni prosvjedi su rijetki jer ne samo što to po njih može biti opasno, doživljava se kao uzaludno. Bračni par u jugozapadnom ruskom gradu Krasnodaru navodno je uhićen u siječnju zbog izražavanja antiratnih stavova tijekom privatnog razgovora u restoranu, navodi nezavisna ruska promatračka grupa OVD-Info.
Probijanje Putinove informacijske blokade
Većina Rusa na državnim medijima vidi 'izopačenu sliku Rusije koja se bori protiv moguće invazije na svoj teritorij - oni ne vide svoje sunarodnjake kako umiru', ističe Kiril Suhotski s Radija Slobodna Europa/Radio Sloboda (RFE/RL), medijske kuće koju financira Washington i jedne od trenutno najutjecajnijih platformi necenzuriranih vijesti s ukrajinskih bojišnica u Rusiji. Suhotski kaže da treba doprijeti i do ljudi koji su indoktrinirani državnom propagandom. To nije lako. Većina ruskog osoblja RFE/RL-a napustila je zemlju i preselila sjedište mreže u Prag. Otišli su i novinari ruskog BBC-ja te latvijske Meduze, što ne čudi kada se zna da se širenje 'lažnih' informacija o invaziji na Ukrajinu kažnjava s do 15 godina zatvora. Novinarka Marija Ponomarenko osuđena je na šest godina zatvora zbog objave na Telegramu za koju je sud rekao da je 'lažna informacija' o ruskom zračnom napadu na kazalište u Mariupolju, u kojem su stradale stotine ljudi.
Unatoč nastojanju Rusije da zabrani Twitter, Facebook i druge zapadne platforme, otprilike četvrtina Rusa koristi VPN za pristup blokiranim stranicama. YouTube je ostao jedna od rijetkih još uvijek dostupnih globalnih stranica zahvaljujući velikoj popularnosti u Rusiji i vrijednosti u širenju propagandnih snimki Kremlja. A to omogućuje ulaz i cenzuriranim organizacijama.
'Gledam YouTube. Tamo gledam sve, baš sve', rekla je za CNN kritičarka Kremlja, govoreći iz Moskve pod uvjetom anonimnosti. Državnim vijestima ne vjeruje ni riječi. 'Stalno lažu! Treba samo uključiti logiku, usporediti neke informacije i vidjet ćete da je sve laž.'
Osim toga, vojni blogeri na Telegramu, neki od njih sa stotinama tisuća sljedbenika, okomili su se na državni vrh i zapovjedništvo oružanih snaga. Igor Girkin, bivši ministar obrane Narodne Republike Donjeck, poznat i po pseudonimu Igor Strelkov (Strijelac), za nedavnu pogibiju ruskih vojnika u minskom polju rekao je da su 'ubijeni kao purani na streljani'. U drugoj objavi nazvao je ruske snage 'moronima'.
Olga Lautman, viša suradnica u CEPA-i, kaže za CNN da je Rusija izgubila kontrolu nad narativom i da nikada nije vidjela ništa slično: 'Glatka propagandna mašinerija, na čije se postojanje oslanjala Moskva, više ne postoji.'
Zasad se Putin može osloniti na građanstvo koje općenito ili podržava sukob ili je previše apatično da mu se usprotivi. Međutim promatrači vjeruju da se javno mnijenje polako udaljava od Kremlja, prvenstveno zato što je sve manje obitelji koje nisu pretrpjele osobni gubitak zbog rata u Ukrajini. 'Rusi podržavaju sukob jer imaju imperijalističke ambicije. Ali kada im pokuca na vrata, dolazi do promjene', zaključila je Lautman.
