Testovi koje je proveo istraživački tim otkrili su da su koncentracije metana u dubini kratera vrlo visoke – mjestimice i do 9,6 posto.

Vođa misije Andrej Plehanov iz Znanstvenog centra za istraživanje Arktika u Salehardu ističe da zrak obično sadrži samo 0,000179 posto metana.

Nakon otkrića misterioznog kratera sredinom srpnja internet je preplavljen cijelim nizom spekulacija o uzrocima nastanka duboke rupe promjera 30-ak metara. Neki su moguće rješenje pronašli u eksploziji projektila ili plina, drugi u udaru meteorita, a kako to obično biva, nije nedostajalo ni onih koji su sumnju svalili na vanzemaljce.

Plehanov i njegovi suradnici smatraju da je nastanak rupe povezan s neuobičajeno toplim ljetima 2012. i 2013, čije su prosječne temperature išle i do 5°C iznad srednjaka. Visoke temperature otopile su vječni led pa se on urušio i oslobodio metan koji je bio zarobljen pod zemljom.

Geokemičar Hans-Wolfgang Hubberten iz Instituta Alfred Wegener u Potsdamu u Njemačkoj kaže da su, zbog globalnog zatopljenja, temperature na dubini od 20 metara u posljednjih 20 godina porasle za oko 2°C.

Prema Hubbertenu, debeli sloj leda na vrhu zarobio je metan koji se potom oslobađao otapanjem permafrosta.

'Tlak plina rastao je sve dok nije postao dovoljno velik da u snažnom mlazu potisne gornje slojeve leda i oblikuje krater', rekao je njemački znanstvenik istaknuvši da nikada ranije u arktičkom području nije vidio sličnu rupu.

Larry Hinzman, hidrolog permafrosta na Sveučilištu Aljaske u Fairbanksu, direktor Međunarodnog centra za istraživanja Arktika, upozorava da bi ovakve pojave u budućnosti mogle postati sve češće.

U sibirskom vječnom ledu na dubinama od oko 100 metara zarobljene su goleme količine metana. Dubina novonastale rupe za sada još nije izmjerena. Kada su Plehanov i njegovi suradnici na užetu spustili kameru do dubine od 50 metara, još uvijek nisu stigli do dna. No na temelju videozapisa moglo bi se pretpostaviti da je duboka oko 70 metara.

Opasnost za industriju i naselja

Nedugo nakon prve rupe lokalni lovci u blizini su otkrili još jednu. Mada njezino postojanje još nije definitivno potvrđeno, znanstvenici strahuju da bi oslobađanje metana moglo ugroziti industriju i naselja u tom kraju.

'Ako se oslobađanje metana dogodi u nalazištu plina Bovanenkovskoje, udaljenom samo 30 kilometara, moglo bi doći do eksplozije, a slično se može dogoditi i u selu', upozorio je Plehanov.

Kako bi se izbjegle moguće katastrofe neki znanstvenici predlažu bušenje rupa u tlu kroz koje bi se metan kontrolirano oslobađao ili čak možda eksploatirao. Klimatolozi upozoravaju da je metan, kojeg ima obilje u permafrostu, izuzetno moćan staklenički plin, što znači da bi otapanje polarnih krajeva moglo ubrzati globalno zagrijavanje.

Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4. Najjednostavniji je iz porodice ugljikovodika. Razvija se truljenjem, odnosno bakterijskom razgradnjom organskih tvari. U rudnicima ugljena često se zna pomiješati sa zrakom i uzrokovati razorne eksplozije.