Kina je pozvala u utorak SAD da ispuni svoje obveze u pogledu nuklearnog razoružanja nakon što je u izvješću Pentagona navedeno da je Kina vjerojatno postavila više od 100 interkontinentalnih balističkih projektila na lokacije blizu mongolske granice te da nije pokazala želju za pregovorima o kontroli naoružanja.
"Kao velikoj nuklearnoj sili s najvećim nuklearnim arsenalom, najhitniji zadatak Sjedinjenih Država je ispuniti posebnu i prioritetnu odgovornost za nuklearno razoružanje", rekao je Lin Jian, glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova, na redovitoj konferenciji za medije u Pekingu.
SAD bi trebao "značajno smanjiti svoj nuklearni arsenal kako bi stvorio uvjete za druge države s nuklearnim oružjem da se pridruže procesu nuklearnog razoružanja", dodao je Lin.
U nacrtu izvješća koji je vidio Reuters, Pentagon je naveo da je Kina vjerojatno instalirala više od 100 interkontinentalnih balističkih raketa DF-31 na kruto gorivo u tri silosa blizu Mongolije. Bilten atomskih znanstvenika, neprofitna organizacija sa sjedištem u Chicagu, tvrdi da Kina širi i modernizira svoje zalihe oružja brže od bilo koje druge nuklearne sile.
vezane vijesti
"I dalje ne vidimo interes Pekinga za provođenje takvih mjera ili sveobuhvatnijih rasprava o kontroli naoružanja", navodi se u izvješću.
Američki predsjednik Donald Trump u studenom je dao naslutiti da bi mogao raditi na planu denuklearizacije s Kinom i Rusijom.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je da nije upoznat s izvješćem Pentagona, ali je rekao da su "slične pompe" već dolazile iz SAD-a.
"Cilj mu je pronaći izgovore za ubrzanje modernizacije vlastitih nuklearnih snaga i djelovanja koja narušavaju globalnu stratešku stabilnost", dodao je Lin. Peking je počeo brzo i održivo povećavati veličinu i sposobnosti svojih nuklearnih snaga, rekli su američki analitičari.
Kina je u 2024. imala zalihe 600 nuklearnih bojevih glava, što odražava "sporiju stopu proizvodnje u usporedbi s prethodnim godinama", navodi se u izvješću Pentagona.
No dodaje se da bi Kina do 2030. godine mogla imati više od 1000 bojevih glava. Procjenjuje se da SAD posjeduje oko 5177 nuklearnih bojevih glava.
"Kina se čvrsto pridržava politike da zemlja ne koristi nuklearno oružje prva i podržava nuklearnu strategiju samoobrane", rekao je Lin.
Kina "ne sudjeluje u utrkama u nuklearnom naoružanju ni s jednom zemljom", dodao je.
