intervju za tportal

Ressler: 'Sukobe i stradanja gledali smo u Hrvatskoj, ne želimo ih gledati u Ukrajini. Europa i naše vrijednosti su pod hibridnim napadom'

  • Autor: Nikola Sučec
  • Zadnja izmjena 20.12.2021 18:05
  • Objavljeno 20.12.2021 u 18:05
tportal

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Prošli mjesec donesen je novi europski proračun težak više od 170 milijardi eura. Veliku ulogu u donošenju proračuna o kojem u značajnoj mjeri ovisi i Hrvatska odigrao je HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler. On je naime glavni pregovarač Europskog parlamenta za proračun, a sa svoje 32 godine ujedno je najmlađi pojedinac koji je obnašao tu funkciju

U razgovoru za tportal Karlo Ressler otkriva da su pregovori o proračunu doneseni tek nekoliko minuta prije isteka zakonskog roka zbog velikih pritisaka da se izvrše rezovi koji bi prema njemu utjecali na kvalitetu života diljem EU-a.

Od rezova se ipak odustalo, proračun je čak nešto i povećan, kaže nam Ressler, u Europskom parlamentu aktivan po pitanju migracija (član je tima EPP-a za pregovore o novom Paktu za azil i migracije), a radi i kao potpredsjednik Odbora za umjetnu inteligenciju. Digitalizacija je po njemu ključna u idućem desetljeću, a u tome Europska unija najviše zaostaje. Samo osam od 200 najznačajnijih tehnoloških kompanija u svijetu dolazi iz Europe - Kina i SAD projurili su pokraj Starog kontinenta.

Dogovor o europskom proračunu postignut je nekoliko minuta prije ponoći, zadnjeg dana zakonskog roka. Zbog čega su pregovori o proračunu bili toliko teški, gdje ste nailazili na najteže prijepore?

Vrlo zahtjevni pregovori zaključeni su doslovno nekoliko trenutaka prije ponoći, zadnjeg dana zakonskog roka. Kao glavni pregovarač Parlamenta, zastupao sam poziciju da proračun prvenstveno mora odgovoriti na zdravstvenu i gospodarsku krizu. Ni u jednom trenutku nismo htjeli popustiti pritisku za rezove koji bi narušili kvalitetu života, rada i obrazovanja europskih i hrvatskih građana. Ključna područja razilaženja bila su vezana upravo za najuspješnije europske programe, ali i europsko vanjsko djelovanje, sigurnost i način otplate kamata za zajedničko europsko zaduživanje.

Za koji je iznos proračun viši i što to znači za naše sugrađane?

Pravi prioriteti svake organizacije vide se jedino u načinu na koji se koriste ograničena financijska sredstva. Budući da se sve europske politike očituju u europskom proračunu, proračunski pregovori redovito su najteži i najvažniji. Uspjeli smo osnažiti proračun za dodatnih 480 milijuna eura. Za hrvatskog građanina, građanina Europske unije, to znači veću podršku malom i srednjem poduzetništvu, uključujući turizam, dodatna ulaganja u znanost i zdravstvo u vrijeme pandemije.

Vrlo zahtjevni pregovori o europskom proračunu zaključeni su doslovno nekoliko trenutaka prije ponoći, zadnjeg dana zakonskog roka

Vrlo zahtjevni pregovori o europskom proračunu zaključeni su doslovno nekoliko trenutaka prije ponoći, zadnjeg dana zakonskog roka

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Koje su specifičnosti proračuna za 2022., koliko je težak, kako će se trošiti?

Kroz 170,6 milijardi eura vrijedan proračun financirat će se svi europski programi, politike, institucije i tijela Europske unije. Proračunom smo nastojali mobilizirati dodatna sredstva kako bismo osigurali sigurno i stabilno okruženje za sve europske građane, zaštitili europske vanjske granice te osnažili kapacitete Europske unije kada je potrebna brza reakcija na nepredvidive okolnosti, poput situacije u Afganistanu ili one na granici s Bjelorusijom. Europa mora pomoći u globalnim naporima za obuzdavanjem pandemije i biti spremnija pravovremeno reagirati. Primjerice na migrantski pritisak kako bismo izbjegli krizu poput one iz 2015., kada je gotovo dva milijuna migranata i izbjeglica nekontrolirano prolazilo naše vanjske granice, izlažući kaosu i nepredvidljivosti hrvatske i europske građane, kao i sebe.

Što donošenje novog proračuna znači za Hrvatsku, gdje su prepoznati naši interesi?

Hrvatska će uživati široke koristi od svih programa unutar novog europskog proračuna. Sam proračun dio je rekordnog paketa oporavka. Ravnomjeran razvoj svih krajeva i svih generacija nešto je čime smo se vodili u pregovorima, uz trećinu financijskih sredstava za postizanje potpune ravnopravnosti te smanjenje gospodarske i društvene razlike između država članica. Korisnici poput hrvatskih studenata, policije, hrvatskih malih i srednjih poduzetnika, mladih hrvatskih poljoprivrednika i naših općina, gradova i županija svakako će osjetiti financijsku podršku, uz turistički sektor, u kojem je proračunska podrška bila važna upravo zbog zemalja poput Hrvatske, čiji je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana. Upravo je kvalitetna ovogodišnja turistička sezona umnogome pomogla Hrvatskoj lakše se nositi s proračunskim šokovima prouzročenima pandemijom.

Hrvatska će uživati široke koristi od svih programa unutar novog europskog proračuna, kaže Ressler

Hrvatska će uživati široke koristi od svih programa unutar novog europskog proračuna, kaže Ressler

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Radite i na Fondu solidarnosti i predstavili ste prijedlog mobilizacije novca za Hrvatsku. Što je napravljeno po tom pitanju, hoće li biti odobrena sredstva za obnovu potresom pogođenih područja?

Ovoga tjedna na plenarnoj sjednici u Strasbourgu Parlament je odobrio mobilizaciju sredstava s podrškom gotovo svih eurozastupnika. Kao izvjestitelj, inzistirao sam na ubrzanju procedure i administrativnom rasterećenju kako bi svih 320 milijuna eura što prije bilo na raspolaganju krajevima koji su pogođeni razornim potresima u prosincu 2020. Jasno je da taj iznos nije dovoljan za cjelokupnu obnovu, koja će biti dugotrajna, ali svakako će biti snažan doprinos oporavku ranjene Sisačko-moslavačke županije i okolice, kao i revitalizaciji društva i gospodarstva.

Migrantska kriza lani je opet postala aktualna, a u međuvremenu se svašta događalo na našoj i europskim granicama. Kako komentirate prozivke da je hrvatska policija preoštra u postupanju, smatrate li da smo dobri u čuvanju naših granica i što nas očekuje po pitanju granica kada pristupimo Schengenu?

Hrvatska ima odgovornost učinkovito štititi najdulju kopnenu granicu Europske unije. Europske i državne granice moraju se prelaziti na službenim graničnim prijelazima uz važeće identifikacijske dokumente. Bez toga ne ide, a ne bi ni smjelo ići. To je, uostalom, naša pravna obveza koju ispunjavamo. Hrvatska policija se modernizirala i opremila, uz ulaganja i uz razvoj velikih informacijskih sustava. Zbog toga je Komisija potvrdila da smo spremni za Schengen u najzahtjevnijem evaluacijskom postupku, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron prilikom nedavnog posjeta Hrvatskoj. Prošloga tjedna napravljen je i korak dalje zaključcima Vijeća ministara unutarnjih poslova i pravosuđa. To su odlični signali za Hrvatsku. Sada očekujem da se rasprava i politički napadi dijela ljevice ponovno intenziviraju u Parlamentu, ali uspjet ćemo. Hrvatska je spremna za Schengen i to je i u sigurnosnom i gospodarskom interesu cijele Europe.

Hrvatska ima odgovornost učinkovito štititi najdulju kopnenu granicu Europske unije, ukazuje Ressler

Hrvatska ima odgovornost učinkovito štititi najdulju kopnenu granicu Europske unije, ukazuje Ressler

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Velika migrantska kriza izbila je i na sasvim neočekivanom mjestu - granici Bjelorusije i Poljske. Kako komentirate te događaje i kakve posljedice može ostaviti pritisak migranata, očito orkestriran?

To je bez ikakve sumnje pokušaj hibridnog napada na Europu i na naše vrijednosti. Pritom se ljudska bića podlo koriste kao oružje u pokušaju da se Europu destabilizira i ucijeni. Da budemo potpuno jasni, Europa ne smije i neće tolerirati zloupotrebu migranata i orkestrirano stvaranje pritiska. Ohrabrujuće je to da se koordiniranim djelovanjem uspjelo značajno smanjiti broj letova s Bliskog istoka prema Minsku, putem kojih je Lukašenkov režim nastojao destabilizirati naše istočne granice. Ovakav ekstreman i manje sofisticiran način korištenja migranata u geopolitičkim igrama na našim granicama pogoduje i krijumčarima ljudi, jednoj od najprofitabilnijih kriminalnih aktivnosti. Takvim pokušajima svjedočimo još od velike krize 2015. godine, i na granicama između Maroka i Španjolske, Grčke i Turske, ali i na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Brine li EU parlamentarce kriza na ukrajinsko-ruskoj granici? Sve su češći navodi da se Rusija sprema za ofenzivu početkom iduće godine…

Upravo se ovih dana obilježilo 30 godina otkako je Ukrajina među prvima priznala hrvatsku neovisnost, a premijer Andrej Plenković bio je prošloga tjedna u sadržajnom posjetu Ukrajini. Naša pozicija je jasna. Uz podršku teritorijalnom integritetu Ukrajine, težimo miru i dijalogu. Nažalost, kao država imamo iskustva sa sukobima i stradanjima i to su prizori koje ne želimo gledati u Ukrajini.

Ljudska bića se na granici s Poljskom podlo koriste kao oružje u pokušaju da se Europu destabilizira i ucijeni, ističe Ressler

Ljudska bića se na granici s Poljskom podlo koriste kao oružje u pokušaju da se Europu destabilizira i ucijeni, ističe Ressler

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Potpredsjednik ste Posebnog odbora za umjetnu inteligenciju. Koji je posao tog odbora, što EU može napraviti da dostigne SAD i Kinu po pitanju njihova tehničkog napretka?

Posebni odbor Europskog parlamenta osnovan je radi uspostave dugoročnog europskog plana u području umjetne inteligencije, kao napredne tehnologije koja će sve brže mijenjati način rada, a time i geopolitičke i društvene odnose. Hrvatsko i europsko društvo danas se nalaze pred izazovom velikih promjena koje donose sustavi umjetne inteligencije i digitalna transformacija općenito.

Ima li EU kakve specifične prednosti u odnosu na dvije supersile?

I prilikom nedavnog posjeta Washingtonu, u kojem sam kao potpredsjednik Odbora održao niz susreta vezanih uz transatlantsku suradnju u digitalnoj transformaciji, imao sam prilike detaljno proučiti ono što SAD čini predvodnikom digitalnih inovacija. Samo osam od dvjesto najznačajnijih digitalnih kompanija u svijetu dolazi iz Europe, a SAD i Kina ulažu znatno više u istraživanje i razvoj digitalnih tehnologija. Europa danas kaska i mora biti osjetno brža. Ne smijemo gušiti gospodarski rast i usporavati primjenu najmodernije tehnologije, osobito kod malih i srednjih poduzeća, uz jasnu zaštitu građana i potrošača. Pred nama je digitalno desetljeće čiji ogroman potencijal trebamo inteligentno i hrabro iskoristiti. U hiperbrzoj eri u kojoj živimo nitko nikoga neće čekati. Krajnji je trenutak za ubrzani digitalni razvoj Hrvatske i Europe.

  • +2

Karlo Ressler

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: EP

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!