RAZGOVOR S FRANCUSKIM AMBASADOROM

'Reforme se provode, ali još uvijek ne znamo njihov učinak'

  • Autor: Joško Tomasović
  • Zadnja izmjena 02.06.2011 07:14
  • Objavljeno 02.06.2011 u 07:00
Jerome Pasquier 1

Jerome Pasquier 1

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Prema francuskim izvorima, hrvatski pregovori s EU bi trebali biti završeni u lipnju, uz uvjet nadgledanja sve do službenog ulaska u Uniju, za koji se spominje srpanj 2013. godine kao mogući rok

Zadnja etapa hrvatskih pregovora za ulazak u Europsku uniju predmet je raznoraznih spekulacija, koje se na domaćem terenu uglavnom vode u cilju dobivanja kratkoročnih političkih bodova, točnije, mogu se jasno iščitati kao priprema terena za nadolazeće parlamentarne izbore. Naspram, a donekle i usporedno s domaćim tendencijama, pojavio se francuski prijedlog monitoringa koji bi trajao od završetka pristupnih pregovora do službenog ulaska u Uniju. Tim se prijedlogom, prema riječima francuskog ambasadora u Hrvatskoj Jérômea Pasquiera, nastoji pomiriti suprotstavljene stavove unutar zemalja članica EU, od kojih su neke naklonjene brzom ulasku, a druge se zalažu za strože mjere nadzora.

U intervjuu za tportal.hr Jérôme Pasquier osvrnuo se na neka od nedovoljno nerazjašnjenih pitanja o aktualnom statusu hrvatske kandidature za EU, ne propustivši priliku da istakne snažnu potporu Francuske.

'Pri kraju svih pregovora, uvijek se javi višak uzbuđenja. Danas je svaka zemlja ovisna o odlukama međunarodne zajednice pa tako Hrvatska trenutno ovisi o odlukama Europske unije. Razumijem frustraciju hrvatske strane jer zasad ne sudjeluje u odlukama koje je se tiču, no to će se promijeniti pri ulasku u EU. Radimo zajedno da bismo završili pregovore u lipnju. To je naš glavni cilj. Pregovori traju već duže vrijeme, uvjereni smo da ih treba što prije završiti zato što svi akteri, Vlada, opozicija, a i javno mnijenje iskazuju jasnu želju da se pregovori okončaju, posebice prije parlamentarnih izbora', kazao je francuski veleposlanik.

Otud prijedlog o monitoringu kao kompromisnom rješenju?

Poglavlje 23 (pravosuđe i temeljna prava) je teško poglavlje, no ne treba zaboraviti da je ono otvoreno tek prije godinu dana. Reforme se provode, doneseni su zakoni, no nemamo odmaka da bismo mogli suditi o pravom učinku promjena. Postoje neke zemlje unutar europske dvadesetsedmorice koje su za to da se pregovori završe odmah, dok su neke druge sklonije usporavanju procesa i striktnijem načinu kontrole. Naša je uloga da u toj situaciji nađemo srednje rješenje koje će svima biti prihvatljivo. Europska unija ne funkcionira poput nogometne utakmice, gol s ove, gol s one strane, ili po načelu prema kojem treba sakupiti potporu što više zemalja. Trebaju se naime sve članice usuglasiti oko jednog prijedloga i stava. Mi smo s francuske strane nastojali artikulirati poziciju oko koje se sve članice mogu složiti.

Je li novi prijedlog već usvojen?

O njemu se pregovara s Mađarskom kao predsjedavajućom zemljom Unije, no i sa svim ostalim članicama, s Europskom komisijom i s hrvatskim vlastima. Sljedeći tjedan sastaju se francuski i hrvatski ministar vanjskih poslova u Parizu. Sami detalji oko monitoringa će se dogovarati u Bruxellesu s pravnim stručnjacima.

Lucija Bušić

Lucija Bušić

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić


Francuska želi pomiriti suprotstavljene stavove članica o hrvatskom članstvu u Uniji
Kako će se, prema aktualnim dogovorima, odvijati sam monitoring?
Prije svega, kroz redovite sastanke i izvješća. Bitan aspekt je primjerice novi sustav imenovanja sudaca. Svaka tri ili svakih šest mjeseci Hrvatska bi trebala podnositi izvješće o usvajanju novih dispozitiva te o čitavom nizu praktičnih informacija kao što je primjerice optimizacija trajanja sudskih procesa. Takva vrsta formalizacije pregovora može poslužiti kao dobar izvor informacija za ostale zemlje članice koje prate hrvatsko pristupanje. Bitno je istaknuti da onog trena kad Hrvatska postane službena članica neće više biti potrebe za takvim službenim mehanizmom.

Jean-Michel Casa, ravnatelj za Europsku uniju pri francuskom Ministarstvu vanjskih poslova, spomenuo je kako bi tijek monitoringa mogao utjecati na visinu i dostupnost pretpristupnih fondova?
Takvi mehanizmi zapravo već postoje. Stoga, ako se pojave problemi, izvjesno je da će financiranje biti suspendirano. Treba naglasiti da novi sustav monitorniga nije ni u kojem slučaju sličan sustavu koji se prakticira u Rumunjskoj i Bugarskoj. Sustav monitoringa prestaje kad Hrvatska uđe u EU, no tada, kao i u slučaju svih ostalih članica, postaje nadležan Europski sud pravde koji rješava sporove na razini zemlja članica – EU. Smatramo da je ulazak Hrvatske u EU ohrabrenje za ostale zemlje u regiji.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi