Reakcije na Škorinu objavu kandidature: Uspoređuju ga s Tuđmanom i s Aleksandrom Karađorđevićem

'Miroslav Škoro traži dosta velike ovlasti. On traži da bude nadređen Vladi. Želi povratak na čvrstu ruku. To bi značilo povratak na potkopavanje demokratskih institucija, sve je to zamotano u populistički celofan. On želi biti nova verzija Franje Tuđmana, ali bez stranačke potpore', komentirao je Tihomir Ponoš u Točki na tjedan podsjećajući kako ovlasti koje navodi Škoro podsjećaju na francusku Petu republiku, no kako je ovo Hrvatska i kako je politička kultura kao i način funkcioniranja institucija drugačija.

'Svakako će pronaći podršku u biračkom tijelu koje želi čvrstu ruku i povratak '90-ih. Škoro je udario po HDZ-u i Kolindi Grabar-Kitarović, te je jasno dao do znanja u kojem smjeru će ići. On želi da nakon Tuđmana bude Škoro, kao da se ostali predsjednici između njih dvojice nisu dogodili', smatra Ivica Ružičić.

Ružičić vjeruje kako će u velikim problemima biti HDZ, te Grabar-Kitarović, ukoliko se kandidira.

'Ja smatram Škorin program neozbiljnim. Mislim da je s jačanjem ustavnih ovlasti Škoro udario na Mislava Kolakušića koji je nestao nakon europskih izbora. Naime, Kolakušić želi biti predsjednik, ministar....Škoro je bio saborski zastupnik, on je bio politička elita i bio je potpuno nezamjetan. Zašto se nije tada borio za Slavoniju, za bilo što', upitao je Ponoš koji smatra kako u kampanji nije bilo krajnje desnog populizma i kako mu se čini da će to izbjegavati.

'Škoro ide u kampanju s idejom ustavnih promjena. Tu ideju imao je Ivo Josipović kada je išao na drugi mandat. Škoro će imati svoju publiku. Njegovo ponašanje govori o pristojnom, dobro odgojenom čovjeku koji nije konfliktan. Mislim da će se on distancirati od svjetonazorskih tema', izjavio je Ponoš.

I politički analitičar Davor Gjenero za Vijesti.hr rekao je kako objava Miroslava Škore podsjeća na prijedlog francuskoga predsjednika, generala de Gaullea, tvorca francuske Pete republike.

'Peta Republika definirana je na ustavnom referendumu 1958. godine, uloga Predsjednika, kakvu je de Gaulle definirao, kao nadstranačke osobe koja „predstavlja duh naroda“ i prema unutra i prema van. Upravo je de Gaulle pribjegavao konceptu u kome je mimo vlade, s odabranim stručnjacima i radnim tijelima Predsjedništva, pripremao važne zakone i iznosio ih na zakonodavni referendum, a kad jedan njegov projekt, projekt regionalnog preuređenja Francuske, na referendumu nije dobio većinu, povukao se s predsjedničke funkcije u svibnju 1969. godine, iako je bio tek na početku dugog mandata', ističe Gjenero i dodaje kako, koliko se da razumjeti, Škoro procjenjuje da je Hrvatska zahvaćena ozbiljnom krizom efikasnosti stranačkog sustava, da su izvršna i zakonodavna vlast opterećene tom krizom, da pritom previše odluka nastaje mimo volje biračkog tijela, a na osnovu dogovora stranačkih elita, daleko od očiju javnosti.

Politički analitičar Žarko Puhovski za Dnevnik.hr rekao je kako program Miroslava Škore ima sve elemente populizma.

'On se želi predstaviti kao osviješteni populist, a sebe i patentira kao izabranog predsjednika narodne volje', smatra Puhovski. Vjeruje da je Škorina kandidatura ozbiljno pripremljen projekt.

'To je projekt koji se hrani niskom demokratskom kulturom u Hrvatskoj', ističe Puhovski kojeg Škorin govor podsjeća na obraćanje Aleksandra Karađorđevića 'Mome dragom narodu' iz siječnja 1929. godine kada je i počela diktatura kralja Aleksandra.

'Kralj Aleksandar tada je rekao kako je došlo vrijeme da se uklone sve prepreke između naroda i kralja. Škoro bi htio ukloniti sve prepreke između sebe i naroda, a glavna prepreka, kao i za sve populiste, mu je parlament točnije višestranački koloplet', kaže Puhovski koji vjeruje da će Škorin politički koncept dobiti značaju podršku iz glasačkog bazena Kolinde Grabar-Kitarović i Mislava Kolakušića, a da njegova kandidatura jača i koristi Milanoviću.

O objavi Škorine predsjedničke kandidature oglasio se i SDP-ov Peđa Grbin, koji je glazbenika također usporedio s kraljem Aleksandrom Karađorđevićem i njegovim proglasom iz 1929.

'Nastupio je čas, kad između Naroda i Kralja ne može i ne sme više biti posrednika. ... Moju je dušu razdirao vapaj naših narodnih masa radnih i rodoljubivih, ali i namučenih, koje su rukovođene svojim prirodnim i zdravim rasuđivanjem, već odavno nazirale da se više ne može ići putem kojim se dosad išlo', citirao je Grbin dodajući kako vjeruje da nije jedini koji se sa satova povijesti sjeća ovog proglasa.

'Jednog od mnogih sličnih kojima diktator narodu poručuje da je došlo vrijeme da stvar preuzme u svoje ruke. Različitog samo po tome što je taj diktator vladao i nad našom zemljom. Vremena su možda drukčija, osobe su različite, ali tendencije iste. Miroslav Škoro je danas objavio svoju kandidaturu u kojoj je poručio da, ako on postane Predsjednik Republike, između njega i naroda neće biti posrednika. Pametnom dosta', napisao je Grbin na Facebooku.

Miroslav Škoro se, objavljujući svoju namjeru da bude kandidat na izborima za predsjednika Republike, dotaknuo i svojih zasad najozbiljnijih protukandidata. Iako ih nije spomenuo imenom, u dijelovima njegovog petominutnog govora aluzija na Zorana Milanovića i Kolindu Grabar-Kitarović više je nego jasna.

'Drage Hrvatice i Hrvati, pripadnici nacionalnih manjina, ja vam neću obećati da će Hrvatska biti među najbogatijim zemljama na svijetu, ono što vam jamčim je da ću sve svoje intelektualne i poduzetničke sposobnosti staviti u funkciju države', rekao je Škoro aludirajući na izjavu Kolinde Grabar-Kitarović iz siječnja 2015. Tada je u svom pobjedničkom govoru, kad je postalo jasno da je nova hrvatska predsjednica, rekla da će Hrvatska biti među najrazvijenijim zemljama EU-a.

Milanovića se Škoro dotaknuo odmah u nastavku svoje izjave: 'Za mene Hrvatska nije slučajna država i dokazat ću da je itekako uspješan projekt koji su ugrozili nesposobni političari'. Prilikom obilaska područja pogođenih sušom, Milanović je u kolovozu 2012., komentirao: 'Očigledno smo svi prepušteni slučaju, a država koja je prepuštena slučaju je slučajna država.'