ISPRAVAK INFORMACIJA

Reakcija Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu

  • Autor: tportal.hr
  • Zadnja izmjena 25.02.2011 09:41
  • Objavljeno 25.02.2011 u 09:37
bOLNICA pULA hITNA POMOĆ

bOLNICA pULA hITNA POMOĆ

Izvor: Pixsell / Autor: Sasa Miljevic/Vecernji list

Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslao je reakciju na članak objavljen na našem portalu koju potpisuje ravnat3eljica zavoda prim. mr. Maja Grba-Bujević dr. med. spec. Reakciju donosimo u cijelosti

Dana 23. veljače 2011. godine na Internet portalu 't-portal' objavljen je tekst 'Cilj je ušteda zdravstvenog novca, a ne bolja zdravstvena usluga', autorice Konstance Mitrović, koji u izrazito negativnom tonu govori o radu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM), odnosno o Reformi hitne medicinske službe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi. Riječ je o neistinitim tvrdnjama kojima su ozbiljno povrijeđena prava i interesi, kao i dostojanstvo, ugled i čast HZHM-a.

Radi otklanjanja štete koja je neminovno nastala objavom ovih informacija, a prvenstveno u cilju pravilnog i potpunog informiranja javnosti, HZHM podnosi zahtjev za ispravak informacije. U tu svrhu, molimo Vas da dan nakon primitka ovog zahtjeva, temeljem članka 40. i u skladu s člancima 41. i 42. Zakona o medijima objavite na Internet portalu 't-portal' ispravak netočno objavljenih informacija.

Reformom Hitne medicinske službe Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi nije predviđeno da se gradu Labinu i Labinštini ukine sadašnjih pet timova Hitne pomoći, kao što nije predviđeno da u hitnoj medicinskoj službi grada Umaga i Bujštine zdravstveni djelatnici ostanu bez posla – a što se moglo pročitati na stranicama Vašeg portala. Naime, cilj reorganizacije hitne medicine nije da unazadi već da osigura dostupniji, kvalitetniji, strukturno stabilniji i financijski održiv sustav hitne medicine na nacionalnoj razini koji će pacijentima pružiti ujednačenu, učinkovitu, bržu i kvalitetniju hitnu medicinsku uslugu, a zdravstvenim radnicima omogućiti bolje uvjete rada i stručno usavršavanje, čime će se potencijalni neželjeni izvanredni događaji svesti na minimum.

Kriteriji kojima smo se rukovodili prilikom donošenja mreže timova hitne medicine su broj stanovnika (prema zadnjem popisu stanovništva), gustoća naseljenosti, udio u ukupnom stanovništvu RH, površina županije, udio u ukupnoj površini RH, kvaliteta cestovne infrastrukture, gustoća cestovne mreže (m/km2 ), udaljenost od bolnice (km), područje koje pokriva jedan tim (radijus od 25km) te dostupnost otocima. Prema sadašnjem stanju Istarska županija sa svojih 206.344.647 stanovnika i površinom od 2813 km² imala je 3 punkta tipa T1(dr.med., ms-mt, vozač) i to 2 u Puli i jedan u Umagu, 6 punktova dežurstva - 2 u Poreču i po jedan u Buzetu, Labinu, Potpićanu, Pazinu i Rovinju i 4 punkta pripravnosti – 2 u Žminju i po jedan u Motovunu, Roču i Lupoglavu.

Analizom navedenih kriterija, a uvažavajući zahtjeve Istarske županije, radna skupina je predložila da Istarska županija reformom dobije 7 punktova tipa T1, koliko je i tražila. Dva takva punkta nalazit će se u Puli, dok će se po jedan nalaziti u Umagu, Pazinu, Poreču, Rovinju i Buzetu. Labinu je pripao punkt dežurstva budući da su svi ostali zamijenjeni s T1 na želju Županije. Mišljenja smo da tako razgranata mreža hitne medicinske službe najbolje i najkvalitetnije pokriva cijelu površinu i obuhvaća najveći broj stanovnika Istarske županije.

Također, s obzirom da Istarska županija ima najmanji broj stanovnika po jednom timu ima i najjače izražen nadstandard u odnosu na ostali dio Hrvatske. Međutim, razliku i nadstandard Županija plaća iz svojih sredstava. U gradu Labinu je i prije prijedloga reforme bio organiziran punkt dežurstva koji čine doktor opće/obiteljske medicine, medicinska sestra - medicinski tehničar i vozač, a grad Umag imao je status punkta tipa T1. U tom smislu za Labin i Umag ništa se ne mijenja. Nova mreža predviđa da se na godišnjoj razini u hitnu medicinsku službu u Istarskoj županiji iz državnog proračuna izdvaja 23.736.287,85 kuna umjesto dosadašnjih 18.264,427,29 kuna, pa smatramo da neće biti problema da županija svoj nadstandard u Labinu i dalje financira sama.

Spomenuti nadstandard, Istarsku županiju trenutno stoji oko 6 milijuna kuna na godišnjoj razini, dok će ju nakon što se provede reforma stajati oko 2 milijuna kuna godišnje. Dakle, razliku između dežurstva za kojeg se sredstva izdvajaju standardnim ugovorom sa HZZO-om, a koji iznosi oko 1,5 milijuna kuna i ukupne cijene 5 timova koje sada ima hitna medicinska služba u Labinu, a koja iznosi oko 3 milijuna kuna, izdvajati će – kao nadstandard- Istarska županija.

Da će se financijska sredstva kojima bude raspolagao istarski Županijski zavod za hitnu medicinu rasporediti tako da grad Labin i Labinština zadrži svih svojih pet terenskih timova, potvrdila je je i privremena voditeljica tog zavoda dr. med. Ksenija Družetić Božić za Glas Istre ( Zar hitnu pomoć ne zaslužuje 26 tisuća stanovnika?, 19.02.2011., str. 15.). Ono što je posebno bitno napomenuti jest da stanovnici Labina i Labinštine, te njihovi turisti, kao i stanovnici Umaga i Bujštine neće biti zakinuti za kvalitetu i standard hitne zdravstvene usluge i nemaju razloga za zabrinutost jer se proces zbrinjavanja hitnog pacijenta neće unazaditi već naprotiv – unaprijediti.

Naime, za Županijski zavod za hitnu medicinu i ispostave Županijskog zavoda za hitnu medicinu (kojem pripadaju Umag i Labin) predviđeno je 7 novih potpuno opremljenih vozila za hitnu intervenciju s respiratorima, defibrilatorima, imobilizacijskom opremom te satelitskom navigacijom i komunikacijskom opremom za prijenos podataka u medicinsku prijavno-dojavnu jedinicu (PDJ), kao i u objedinjeni hitni bolnički prijem. Sa suvremenom informatičkom podlogom, operateri u medicinskoj PDJ-i biti će u mogućnosti da u svakom trenutku vide sva vozila i sve timove na terenu te da na hitnu intervenciju uvijek pošalju najbliže vozilo.

Smatramo da će se na taj način ostvariti cilj reforme da timovi hitne medicinske službe na mjesto intervencije stignu u roku od 10 minuta od poziva u urbanim sredinama, a 20 minuta od poziva u ruralnim djelovima Hrvatske te da će od dojave do dolaska pacijenta u hitni bolnički prijam proći ukupno jedan tzv. 'zlatni sat' čime se šanse za preživljavanje povećavaju od 30 do 50 posto. Daljnjoj kvaliteti hitne medicinske službe u Istarskoj županiji doprinijeti će i uspostava specijalizacija kako za liječnike tako i za medicinskesestre/medicinske tehničare. Sve navedeno govori u prilog činjenici da izjave predsjednika istarskog HNS-a Veljka Ivančića za vaš portal nisu istinite te da o reformi hitne medicinske službe nekorektno informira javnost.

U konačnici, kako bi se uspješno provela reforma hitne medicinske službe, morati će se promijeniti svijest šire javnosti. Naime, ovom reformom hitna medicinska služba više nije u granicama gradova i općina, ona ih sada nadilazi i postaje jedinstvena na području cijele županije kako bi se pacijentima pružila što kvalitetnija hitna medicinska usluga.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi