Više od 430 ljudi izgubilo je život nakon što su poplave biblijskih razmjera progutale cijela sela u planinskim regijama Indije i Pakistana. Stručnjaci upozoravaju da klimatske promjene pojačavaju pojavu koju nazivaju 'kišnim bombama', odnosno prolomima oblaka. Najopasnije je kada intenzivne kiše pogode vrlo malo područje, osobito u planinskim krajevima
Najveći broj žrtava zabilježen je u Pakistanu, a od 15. kolovoza u njegovoj sjeverozapadnoj pokrajini Hiber Pahtunva poginulo više od 370 ljudi, objavila je Uprava za upravljanje katastrofama ove pokrajine.
Najmanje 228 smrtnih slučajeva dolazi iz jednog okruga – Bunera – dok se deseci osoba i dalje vode kao nestali. Snimke iz regije prikazuju ulice pretvorene u blatnjave rijeke koje su nosile automobile, kuće i sve pred sobom.
U susjednoj Indiji najmanje 60 ljudi poginulo je prošli tjedan, a više od 200 vodi ih se kao nestalo nakon što je bujica uništila selo Chashoti u Kašmiru, izvijestio je Reuters.
vezane vijesti
Prolom oblaka - najmanje 10 centimetara po satu
Prema definiciji Indijskog meteorološkog odjela, prolom oblaka označava vrlo lokaliziranu kišnu oluju s oborinama od najmanje 10 centimetara po satu. Iako meteorolozi mogu relativno precizno predvidjeti u kojoj će se pokrajini ili državi pojaviti jaka kiša, prognozirati točan nastanak proloma oblaka gotovo je nemoguće zbog njihove izrazito lokalne prirode, kratkog trajanja i iznenadnosti. Upravo ta nepredvidljivost čini ih tako pogubnima.
Na tlu to izgleda kao da oblaci u jednom trenutku izbacuju svu svoju vlagu – nalik na eksploziju vodene bombe. 'Kao da je nadzemni spremnik eksplodirao na krovu kuće', opisao je za NBC Khalid Khan, bivši posebni tajnik za klimatske promjene u Pakistanu i predsjednik inicijative PlanetPulse. 'Količina kiše koja bi inače padala tri dana sruči se u jednom satu.'
Nije bilo upozorenja, prolom oblaka bio je brži
U mnogim pogođenim područjima nedostaje infrastruktura za rano upozoravanje, što je povećalo broj žrtava. Stanovnici Bunera optužili su pakistanske dužnosnike da nisu na vrijeme izdali naloge za evakuaciju. 'Nije bilo upozorenja preko zvučnika u džamijama, što je inače uobičajen način obavještavanja u udaljenim selima', tvrde mještani.
Vlada je pak izjavila da je sustav ranog upozoravanja bio na snazi, no da je pljusak bio toliko nagao da su informacije stigle prekasno. 'Ne postoji nijedan sustav prognoze u svijetu koji može predvidjeti točno vrijeme i lokaciju proloma oblaka', istaknuo je za Associated Press Asfandyar Khan Khattak, pakistanski dužnosnik iz pokrajine Hiber Pahtunva.
Raste učestalost i intenzitet kišnih bombi
Iako su ljetne kiše česte na jugu Azije, znanstvenici upozoravaju da su učestalost i intenzitet proloma oblaka posljednjih godina u porastu – djelomično i zbog klimatskih promjena. Svijet je danas topliji za više od jednog Celzijevog stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta naizgled mala promjena ima goleme posljedice.
Naime porastom temperature zraka od jednog Celzijevog stupnja atmosfera može zadržati otprilike sedam posto više vlage. To pojačava oborinske ekstreme, osobito u Pakistanu, državi koja je istodobno izložena topljenju ledenjaka na sjeveru i zagrijavanju Arapskog mora na jugu.
'Sedam posto je prosjek, no na nekim mjestima porast može doseći i 20 do 25 posto intenziteta oborina po svakom stupnju rasta temperature, jer atmosfera tada može zadržati ogromne količine vodene pare', objašnjava Govindsamy Bala, profesor atmosferskih znanosti u Indijskom institutu za znanost u Bengaluruu.
Najugroženija su planinska područja
Prolomi oblaka javljaju se uglavnom u planinskim predjelima, gdje prisilno uzdizanje zraka uz strme padine dovodi do naglog hlađenja i kondenzacije, što rezultira stvaranjem gustih oblaka i eksplozivnim pljuskovima.
Vlaga koja dolazi iz Arapskog mora i Indijskog oceana sudara se u Pakistanu i Indiji s planinskim masivima Himalaje, Karakoruma i Hindukuša, uzrokujući bujične poplave i klizišta. Tako je i početkom ovog mjeseca Indiju pogodio još jedan prolom oblaka – ovoga puta u državi Uttarakhand, gdje su poplavne vode poharale himalajsko selo Dharali.
Pakistan je već primio 50 posto više oborina nego u istom razdoblju prošle godine, izvijestio je general-pukovnik Inam Haider, predsjednik Nacionalnog tijela za upravljanje katastrofama u Islamabadu.
Prolom oblaka je teško predvidjeti
'Možemo predvidjeti hoće li kiša biti jaka ili slaba, ali kad je riječ o toj ekstremno uskoj i nagloj pojavi, ne vjerujem da itko može unaprijed točno prognozirati prolom oblaka', rekao je profesor Bala.
Pakistan, iako odgovoran za manje od jedan posto globalnih emisija stakleničkih plinova, nalazi se među zemljama najteže pogođenima ekstremnim vremenskim prilikama, pokazuje Indeks klimatskog rizika koji je sastavila njemačka organizacija Germanwatch.
Podsjetimo, 2022. godine ova je država bila prisiljena proglasiti izvanredno stanje nakon što je poplavama preplavljeno 10 posto njezina teritorija. U katastrofi je poginulo gotovo 1700 ljudi, a Svjetska banka procijenila je troškove obnove na čak 16 milijardi dolara.
Ipak, postoje mjere koje mogu umanjiti posljedice. 'Umjesto općenitih sustava prognoze, treba razviti lokalizirane skupine za rano upozoravanje i krizne vježbe na razini zajednice', savjetuje Khalid Khan. 'Sirene i grupe za brzu razmjenu poruka mogu značiti razliku između života i smrti kada je riječ o evakuaciji.'
Zaključuje: 'Moramo naučiti sami sebe spašavati. Trebamo infrastrukturu otpornu na poplave, jednako kao što je Japan izgradio infrastrukturu otpornu na potrese.'
