TRKA ZA PANTOVČAK

Razbijamo mitove o dijaspori na izborima: Što kažu brojke, koliko ih je i kako glasalo prije, je li BiH džoker Grabar Kitarović?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 30.12.2019 17:54
  • Objavljeno 30.12.2019 u 17:54
Plakat Kolinde Grabar Kitarović kod Mostara

Plakat Kolinde Grabar Kitarović kod Mostara

Izvor: Cropix / Autor: Duje Klaric / CROPIX

Aktualna predsjednica i kandidatkinja za drugi mandat ulaže mnogo truda u privlačenje glasova hrvatske dijaspore, prvenstveno one iz Bosne i Hercegovine. U petak je bila u Orašju, a u nedjelju je velik dio obraćanja građanima u Imotskom posvetila šaljući poruke hrvatskim građanima koji žive preko granice, u Bosni i Hercegovini

Kako je pojasnio predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, i uključivanje Milijana Brkića u predsjedničku kampanju napravljeno je upravo s ciljem mobilizacije birača u BiH i dijaspori.

U dijelu javnosti postoji snažna kritika sustava u kojem hrvatski građani koji stalno ne žive u domovini imaju pravo i mogućnost odlučivati o predstavnicima vlasti onih koji u Hrvatskoj i žive. Zoran Milanović izjavio je da ne želi tražiti glasove u BiH jer ići u kampanju u drugu državu smatra nemoralnim. S druge strane pobornica te ideje tvrdi da niz zemalja ima sustav u kojem je omogućeno dijaspori da sudjeluje u političkom životu zemlje putem izbora.

Pobjedu na prošlim predsjedničkim izborima Kolinda Grabar Kitarović dobrim dijelom odnijela je zahvaljujući naklonosti dijaspore. Ako se zna da je u drugom krugu izbora održanih 2015. godine Grabar Kitarović ukupno pobijedila za 32.509 glasova, a u inozemstvu je osvojila 30.446 glasova više od tadašnjeg protukandidata Ive Josipovića, onda je jasno zašto je tako snažno angažirana u mobilizaciji birača u dijaspori, posebno u BiH. I ovoga puta ankete predviđaju da bi pobjednika moglo odlučivati nekoliko tisuća glasova.

Iako se BiH percipira kao presudna lokacija kada se promatra glasanje hrvatskih građana koji žive u inozemstvu, zato što ih je najviše u toj zemlji, to ipak nije bilo posve točno.

Kada promatramo samo glasove koje je prije pet godina Grabar Kitarović dobila u inozemstvu, onda se vidi da ih više od 50 posto dolazi iz drugih zemalja u kojima hrvatski državljani žive diljem svijeta. U drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine na birališta u BiH izišlo je 17.229 građana, od kojih je 16.160 (93,8 posto) glasalo za Grabar Kitarović dok je Josipović osvojio 1069 glasova (6,2 posto).

Ukupno je na izborima prije pet godina u inozemstvu na izbore izišlo 37.028 birača, od kojih je 33.737 (91,11 posto) biralo Grabar Kitarović dok je njih 3291 (8,89 posto) biralo Josipovića.

Prije pet godina na izbore u prvom krugu u inozemstvu izišlo je svega 20.524 birača. Zanimljivo je da je tada Josipović dobio više glasova od kandidata desnice Milana Kujundžića, čiju je ulogu na ovim izborima puno uspješnije preuzeo Miroslav Škoro.

  • +15
  • +12

Zagreb: Aktualna predsjednica Grabar Kitarović glasala na predsjedničkim izborima

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

U prvom krugu izbora održanih prije nešto više od tjedan dana odaziv u inozemstvu bio je dvostruko veći nego u prvom krugu prije pet godina. Boljem odazivu birača u inozemstvu nego na prošlim izborima sigurno je pridonijelo i to što je Hrvatska u BiH otvorila konzulate u Livnu i Vitezu, pa je glasanje bilo dostupnije hrvatskim državljanima koji žive u tim mjestima.

>>> [FOTO] Pogledajte tko je sve došao i kako je bilo na otvaranju konzulata u Livnu

Glasanju u prošlu nedjelju pristupilo je 40.782 građana, od kojih je najviše njih 21.790 (53,43 posto) svoj glas dalo Kolindi Grabar Kitarović dok je za Zorana Milanovića glasalo 2360 (5,78) ljudi.

Dobar rezultat izvan granica Hrvatske ostvario je i Miroslav Škoro, a kojeg je odabralo 14.351 (35,18) osoba.

Samo u Bosni i Hercegovini na izbore je izišlo 24.646 birača, od kojih je svoj glas Kolindi Grabar Kitarović dalo 16.417 (66,61 posto) njih. Škoro je osvojio 6278 (25,47 posto) glasova, a Milanović 1131 (4,58 posto).

Prema zaključenom popisu birača za drugi krug predsjedničkih izbora, registrirano je 178.920 birača bez prebivališta u Republici Hrvatskoj. U BiH je registrirano 93.352 birača, a najveći broj u Mostaru – njih 48.784.

U prošla dva ciklusa na izbore je u drugom krugu izišlo gotovo dvostruko više birača nego u prvom krugu pa bi prema toj računici Milijan Brkić i HDZ trebali mobilizirati oko 80 tisuća birača koji žive izvan granica Lijepe Naše.

Na izborima prije 10 godina, kada su se natjecali Milan Bandić i Ivo Josipović, u drugom krugu u inozemstvu je izišlo 113.183 birača, od kojih je preko 90 posto podržalo Bandića, no brojevi se ne mogu uspoređivati s današnjima jer su ti izbori održani prije nego je usvojen zakon o glasanju samo u mjestima diplomatsko-konzularnih predstavništava. Tada je u prvom krugu na izbore izišlo 65.766 glasača i u ukupnom zbiru dominantno se radilo o biračima iz BiH. U prvom krugu na biralištima ih je bilo 50.538, a u drugom krugu čak 97.412.

U Bosni i Hercegovini će se na 44 biračka mjesta glasati za predsjedničke izbore u Hrvatskoj. Taj broj trostruko je veći nego na izborima prije pet godina, kada ih je bilo 15. Najviše biračkih mjesta, odnosno njih 19, bit će otvoreno u Mostaru, u kojem je i sjedište Generalnog konzulata Hrvatske. Ondje je registriran i najveći broj birača u odnosu na sve ostale gradove širom svijeta. Osim Mostara, u Vitezu će biti otvoreno 10 biračkih mjesta, u Sarajevu šest, četiri u Livnu, tri u Tuzli te dva biračka mjesta u Banjoj Luci.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!