Europska Uredba o transparentnosti i ciljanju u političkom oglašavanju stupila je na snagu 10. listopada prošle godine. Prema Uredbi, političko oglašavanje mora biti jasno označeno i mora uključivati informacije dostupne široj javnosti o tome tko ga je platio, s kojim je izborima, referendumom, zakonodavnim ili regulatornim procesima povezano te jesu li se upotrebljavale tehnike ciljanja korisnika i isporuke oglasa.

Uredba se primjenjuje na području cijele EU, a svaka država članica imenuje nadležna tijela za provedbu u praksi, istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Sanjin Rukavina.

Kazne za prekršitelje

Pojasnio je i da zakon o provedbi ove Uredbe određuje tri nadležna tijela odgovorna za nadzor i provedbu u RH – Agenciju za elektroničke medije (AEM) kao nacionalnu kontaktnu točku te nadležna tijela Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM).

Prema prijedlogu zakona, prekršiteljima prijeti novčana kazna od 13.270 do 132.720 eura ili od 1 posto do 6 posto godišnjeg prihoda ili proračuna u prethodnoj financijskoj godini, ovisno o tome koji je iznos veći. U većini navedenih prekršaja u zakonskom prijedlogu ovlašteni je tužitelj Agencija za elektroničke medije.

Tijekom rasprave o prijedlogu tog zakona, potpredsjednica saborskog Odbora za medije Urša Raukar-Gamulin kao veliki problem navela je odnos EU prema velikim internetskim platformama i tražilicama – Googleu i Meti koji su zabranili političko oglašavanje što, ističe Raukar-Gamulin, predstavlja veliki problem malim strankama, strankama u nastajanju i udrugama civilnog društva. Istaknula je i kako Državno izborno povjerenstvo (DIP) nije u prijedlogu zakona navedeno kao tijelo zaduženo za nadzor i provedbu te je najavila kako će zbog toga podnijeti amandman.

Državni tajnik Rukavina naglasio je kako je DIP sudjelovao u izradi zakona te će biti zadužen i za izradu uputa vezanih uz izvještavanje o financiranju izborne promidžbe i referendumske aktivnosti.

Hina u 2024. objavila više od 68.000 vijesti

Izvješće o radu Upravnog vijeća Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) za 2024. predstavila je predsjednica Upravnog vijeća Majda Tafra-Vlahović naglasivši da je Hina financijski stabilna, institucionalno snažna, tehnološki modernizirana i strateški relevantna.

''Hina nije samo medij, servis i proračunski korisnik, već je strateška javna institucija informacijskog sustava Republike Hrvatske'', kazala je Tafra-Vlahović. Dodala je i da je Hina kao javni medijski servis od posebnog interesa za RH godinu 2024. u poslovnom smislu završila pozitivno – s ukupnim prihodom od 4,24 milijuna i viškom od 118.000 eura naglasivši da Hina nije samo proračunski korisnik jer je u državni proračun te godine uplatila više od 900.000 eura PDV-a. Dodala je i kako je Hina djelovala u otežanim uvjetima zbog obnove u potresu oštećene zgrade na Marulićevu trgu, redakcije su bile dislocirane, no kontinuitet rada nije bio narušen te su, uz zadržavanje kvalitete i količine sadržaja, nastavljena ulaganja u digitalni razvoj, specijalizirane servise i u europske projekte.

''Hina se time transformira iz klasične novinske agencije u suvremeni informacijski sustav javnog interesa'', ocijenila je Tafra-Vlahović. Dodala je i kako je 2024. Hina proizvela i isporučila 231.000 tekstova, fotografija, audio i videozapisa, objavila više od 68.000 vijesti i gotovo 154.000 fotografija i oko 2000 videozapisa.

''Hina svakodnevno proizvodi informacijski temelj hrvatskog medijskog prostora. Njeni sadržaji prisutni su u gotovo svim nacionalnim medijima, često i bez potpisa, ali s realnim utjecajem na informiranje građana'', zaključila je Tafra-Vlahović.

Urša Raukar-Gamulin naglasila je u raspravi o tom izvješću da su navedeni rezultati ostvareni tijekom mandata bivše ravnateljice Hine Branke Gabrijele Vojvodić koja je, kako je Raukar eksplicitno kazala, 'maknuta s mjesta ravnateljice suprotno europskom Aktu o slobodi medija jer se nije promijenio Zakon o Hini i nije se maknuo politički utjecaj'. Ocijenila je i da Hrvatska ne ispunjava sve odredbe Akta o slobodi medija koji je stupio na snagu 8. kolovoza prošle godine, a naročito one koje se odnose na izbor uprava javnih medijskih servisa – HRT-a i Hine.

Na navode Raukar-Gamulin o izboru ravnatelja Hine i zakonu o prilagodbi Akta o slobodi medija Tafra-Vlahović je rekla da je bivša ravnateljica radila dobro, što se i vidi iz izvješća. 'To se, međutim, odnosi na ono što je bilo. Uloga Upravnog vijeća jest da izabere budućnost, ne prošlost. Izabire na temelju programa', kazala je te dodala kako zbog bolesti nije glasala na izboru ravnatelja Hine u rujnu prošle godine, ali da je mogla glasati, glasala bi za novog ravnatelja Sinišu Kovačića. Za njegov program je kazala je da to 'vizija koja kaže 'napravimo iskorak'.

'Nikakav zakon nije prekršen. Postoji zakon o Hini koji je u potpunosti ispoštovan. Upravno vijeće bira ravnatelja Hine, a Akt o slobodi medija, odnosno zakon o njegovoj provedbi bio je u prvom čitanju i uskoro će biti upućen u drugo čitanje i regulira sve što EMFA (Akt o slobodi medija) kaže', rekao je državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl odgovarajući Raukar-Gamulin te zaključio da je većina onoga što EMFA propisuje već u hrvatskom zakonodavstvu.