STIŽU PROMJENE

Raste minimalna plaća, pada PDV na meso, jaja te voće i povrće. Evo koje još odluke stupaju na snagu s prvim danom 2019.

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 01.01.2019 08:21
  • Objavljeno 01.01.2019 u 08:21
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

S početkom nove godine na snagu stupa niz zakona, koje je Sabor izmijenio krajem prošle godine. Mnogi od njih trebali bi građanima olakšati život i povećati standard

Od 1. siječnja stupa na snagu mirovinska reforma

Mirovinskom reformom, koja stupa na snagu 1. siječnja 2019., predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno uz zadržavanje mirovine.

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine, te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Ipak ublažavanje penalizacije za prijevremenu starosnu mirovnu

Između dvaju čitanja u Hrvatskom saboru paket mirovinskih zakona doživio je određene promjene, pa je osim ublažavanja penalizacije za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno uvedeno i po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za majke i posvojiteljice za svako rođeno ili usvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko 2 posto.

U svrhu jačanja održivosti mirovinskog sustava, ubrzava se izjednačavanje dobi za starosnu mirovinu za žene u odnosu na muškarce, i to povećanjem dobi za po četiri mjeseca godišnje, počevši od 1. siječnja 2019. godine, kada je uvjet za žene 62 godine i 4 mjeseca života, sve do kraja 2026. godine.

Od 1. siječnja 2027. godine izjednačili bi se uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce na 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Od 1. siječnja 2028. godine dob za žene i muškarce počinje se podizati za 4 mjeseca godišnje do 1. siječnja 2033., od kada bi i žene i muškarci ispunjavali uvjete za starosnu mirovinu s navršenih 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža. 

Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzorne odbore mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društva da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.

Izdvaja se i mogućnost da mirovinski fondovi mogu ulagati u start-upove, infrastrukturne projekte, kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.

Povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna

Od 1. siječnja stupa na snagu i povećanje neto minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, odnosno povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018. Iz Vlade je naglašeno kako je to najveće jednokratno povećanje minimalne plaće od 2008. godine.

2019: Niži PDV na meso, voće i povrće, ukidanje doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, a povećanje za zdravstveno

S prvim danom ove godine na snagu je stupio paket devet zakona iz trećeg kruga porezne reforme, koji uz ostalo donosi nižu stopu PDV-a na meso, voće i povrće, jaja ili pelene, proširenje porezne osnovice za oporezivanje dohotka stopom od 24 posto, ukidanje doprinosa na plaću za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, itd. 

Vlada premijera Andreja Plenkovića zakonodavno je poreznu reformu počela formulirati 2016. godine i s početkom 2017. godine krenuo je prvi krug u kojem je ukupno smanjenje poreznog tereta iznosilo 2,3 milijarde, u drugom je krugu 2018. godine rasterećenje iznosilo dodatnih 1,3 milijarde, a treći krug donosi rasterećenje od tri milijarde kuna. Tako u sva tri kruga porezne reforme rasterećenje iznosi oko 6,6 milijardi kuna, više je puta istaknuo ministar financija Zdravko Marić. 

U paketu poreznih zakona čija primjena počinje s 1. siječnja 2019. su izmjene i dopune devet zakona - o porezu na dodanu vrijednost (PDV), porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na promet nekretnina, zakona o doprinosima, o trošarinama, o fiskalizaciji u prometu gotovinom, o administrativnoj suradnji u području poreza te Općeg poreznog zakona.

Snižena stopa PDV-a na meso, voće i povrće, jaja...

Građani bi prve učinke trećeg kruga porezne reforme trebali vidjeti kroz niže cijene PDV-a na meso, voće i povrće, jaja, pelene i sl.  Naime, stupanjem na snagu izmjena Zakona o PDV-u s početkom 2019. se, umjesto općom stopom PDV-a od 25 posto, sniženom stopom od 13 posto oporezuju svježe ili rashlađeno meso, riba, voće i povrće, jaja te dječje pelene.

To sniženje stope PDV-a za 12 postotnih bodova na proizvode iz osnovne potrošačke košarice moglo bi se osjetiti kroz sniženje cijena za, procjenjuje se, 10-ak posto. Neki su trgovački lanci, poput Lidla i Kafulanda, već početkom prosinca snizili cijene mesa i ribe, jaja, voća i povrća te dječjih pelena, dok su Konzum i SPAR Hrvatska najavili da od današnjeg dana snizuju maloprodajne cijene za gotovo dvije tisuće proizvoda na koje će se početi primjenjivati snižena stopa PDV-a od 13 posto. 

Sniženom stopom od 13 posto od početka ove godine oporezivat će se i usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika.

S početkom godine snižena stopa PDV-a od 5 posto primjenjuje se na bezreceptne lijekove, čime se izjednačava sa stopom koja se primjenjuje na lijekove na recept.

Izjednačava se i stopa PDV-a na knjige, novine i časopise, neovisno jesu li u tiskanom ili elektroničkom obliku. Naime, do sada su samo tiskana izdanja bila oporezovana sniženom stopom od 5 posto, a od ove godine s 25 na 5 posto pada stopa PDV-a i na elektronička izdanja knjiga, udžbenika i drugih publikacija.

Zakonske su izmjene regulirale i sniženje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, ali s početkom primjene od 1. siječnja 2020. godine. 

Novina koja će se primjenjivati od ove godine je da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za to (prag je 300 tisuća kuna). Do sada su, ako u jednoj godini ispune uvjete u sustav PDV-a, ulazili s početkom iduće godine.

Poduzetnici po novome mogu odbiti 50 posto pretporeza za nabavu ili najam osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz odbiti bez obzira na vrijednost auta, jer je ukinut dosadašnji prag od 400 tisuća kuna vrijednosti automobila.

I dok bi snižene stope PDV-a na niz proizvoda, pogotovo iz osnovne potrošačke košarice, trebali osjetiti svi građani kroz nešto niže cijene tih proizvoda, dok na veće plaće temeljem poreznih izmjena mogu računati samo oni s većim plaćama. 

Porez na dohodak po stopi od 24 posto na osnovicu do 30.000 kuna

Naime, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka ove godine proširena je porezna osnovica za primjenu stope od 24 posto. Do sada se stopa od 24 posto primjenjivala na poreznu osnovicu do 17.500 kuna mjesečno, no zakonskim je izmjenama primjena te stope proširena na osnovicu do 30.000 kuna, dok se iznad tog iznosa primjenjuje stopa od 36 posto. 

Novine u sustavu poreza na dohodak omogućit će roditeljima učenika i studena koji primaju stipendije ili dobiju nagrade za izvrsnost da, bez obzira na iznos, za njih ostvare poreznu olakšicu. Do sada to nisu mogli ostvariti ako njihovo dijete kroz stipendiju ili nagradu dobije više od 15.000 kuna godišnje. No, zakonske su izmjene regulirale da u cenzus od 15.000 kuna za priznavanje osobnog odbitka za djecu i druge uzdržavanje članove više ne ulaze stipendije ili nagrade za izvrsnost učenika i studenata. 

Od ove godine u oporezivi dohodak ne ulazi dohotka od osiguranja odnosno uplaćene i porezno priznate premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, kao ni uplaćene i porezno priznate premije životnog osiguranja. 

Također se pojednostavljuje oporezivanje primitaka po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima, koji se više neće tretirati kao dohodak od rada već kao dohodak od kapitala i oporezivat će se stopom od 24 posto, dok će se primici ostvareni sezonskim poslovima u poljoprivredi oporezivati stopom od 12 posto kao konačan drugi dohodak. 

Izmjene Zakona o porezu na dohodak regulirale su i da će od sada odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, donositi predstavnička tijela lokalnih jedinica. Taj će se paušal moći kretati u rasponu od najmanje 150 do najviše 1.500 kuna, a ako ga ne utvrde gradovi i općine sami tada će, kaže zakon, iznosi 750 kuna.

Opterećenje doprinosima na plaću pada sa 17,2 na 16,5 posto

Na snagu su s početkom ove godine stupile i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dva doprinosa na plaću - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto odnosno. To će za poslodavce značiti uštedu od oko 950 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna, izračun je Ministarstva financija.

Izmjenama je regulirana i osnovica za doprinose direktora odnosno članova uprave i/ili izvršnih direktora trgovačkog društva, likvidatora i/ili upravitelja zadruge.

Minimalna godišnja osnovica za obračun doprinosa utvrđena je kao umnožak prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost direktora. Za 2019. ta osnovica iznosi 5.491,20 kuna mjesečno, odnosno u cijeloj godini 65.894,40 kuna.

Ako je član uprave zaposlen na nepuno radno vrijeme i mjesečna mu je osnovica po kojoj obračunava doprinose manja od minimalne, tada će trebati platiti razliku između te minimalne i osnovice na temelju koje je prijavljen kao osigurana osoba.

Godišnju će obvezu doprinosa utvrditi Porezna uprava koja će u rješenju utvrditi i možebitnu razliku doprinosa za uplatu. 

Ministar financija Zdravko Marić više je puta tijekom rasprave o izmjenama Zakona o doprinosima ponavljao da se time ne propisuje plaća direktora već osnovica za doprinose. Za direktore koji su prijavljeni na puno radno vrijeme osnovica ostaje umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,65, ali i za one koji su prijavljeni na nepuno radno vrijeme osnovica je kao da su prijavljeni na puno radno vrijeme, rekao je Marić u saborskoj raspravi u prvom čitanju. 

U paketu poreznih zakona su i izmjene Zakona o porezu na dobit, prema kojima se uz ostalo porezno priznatim rashodom smatraju otpisi potraživanja koji su potvrđeni u skladu s posebnim postupkom izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, što znači da je riječ o otpisu potraživanja od kupaca provedenih u skladu s "lex Agrokor". 

Promjene u sustavu poreza na dobit uvode i nova pravila za sprečavanje premještanja dobiti prema europskoj direktivi o utvrđivanju pravila protiv praksi izbjegavanja poreza, a riječ je o pravilima o ograničavanju kamate te o kontroliranim inozemnim društvima. 

Stopa poreza na promet nekretninama snižena sa 4 na 3 posto

Kupci nekretnina u ovoj će godini 'profitirati' sniženjem stope poreza na promet nekretninama - izmjenama Zakona o porezu na promet nekretninama stopa tog poreza je snižena sa 4 na 3 posto. 

Izmjene zakona o trošarinama, pak, cargo i putničkim prijevoznicima omogućavaju pravo na povrat trošarine za dizelsko gorivo za komercijalni prijevoz robe i putnika. 

Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su da se propisane knjigovodstvene isprave i evidencije mogu čuvati u elektroničkom zapisu. Također se proširuje uporaba čuvanja računa u elektroničkom obliku, a račun će se moći i odmah izdati u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru. 

Izmjenama se proširuje i iznimka od porezne tajne - ako se podatci iznose tijekom kaznenog postupka, a briše se i ograničenje vezano za primjenu obvezujućih mišljenja, uz uvjet da se radi o poreznom tretmanu budućih i namjeravanih transakcija odnosno poslovnih događaja i djelatnosti. 

Novina je i mogućnost da se, kako bi se spriječilo obavljanje nelegalnih djelatnosti putem Interneta, blokade IP adrese s koje se pružaju takve djelatnosti odnosno mogućnost zabrane pristupa takvom sadržaju.

U paketu poreznih zakona su i izmjene Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza te izmjene Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a među odredbama tog zakona koje su na snagu stupile početkom ove godine je ona da na pratećim dokumentima kada se navode podaci o plaćanju mora jasno biti napisano "ovo nije fiskalizirani račun". 

Uz paket devet poreznih zakona, s 1. siječnja 2019. na snagu je stupio i novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti, kojim se uvode tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga - te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!