U Luci Ploče zaplijenjeno je 220 kilograma heroina. To je dosad najveća zapljena te droge u Hrvatskoj. Heroin je pronađen u kontejnerima koji su stigli brodom preko Turske. Na drugom brodu, koji je stigao iz Kolumbije, pronađena su 62 kilograma kokaina. Bio je skriven pod morem, u metalnom odjeljku koji je za brod bio pričvršćen vijcima i magnetima. Završava li ta droga kod nas ili je Hrvatska samo tranzitno odredište? Komu je namijenjena? Raste li broj ovisnika?, pitanja su o kojima su raspravljali gosti u emisiji 'Otvoreno'
Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, rekao je kako su nakon zapljene provodili izvide kako bi prikupili što više dokaza o organizatorima krijumčarenja.
'Sve luke u Europi su popularne jer je Europa sve više cilj međunarodnog kriminala i međunarodnih zločinačkih organizacija. Radi se o jednom globalnom trendu hiperprodukcije svih vrsta droga, ali s druge strane i velike potražnje, popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. I onda imate situaciju da u Europi imate veliku potražnju za drogama, normalno da je to novo veliko tržište. Kad govorimo o kokainu, to je veliko tržište za južnoameričke kartele. Ali ne samo za kokain, već i za marihuanu, kemijske droge koje se velikim dijelom proizvode u zapadnoj Europi i tradicionalno heroin', rekao je Rastović gostujući u emisiji 'Otvoreno' HTV-a.
vezane vijesti
Istaknuo je kako se iza toga krije cijeli niz razloga. Napominje kako se radi o jedinstvenom ekonomskom prostornom tržištu.
'Cijene na europskom tržištu ilegalnih droga su veće nego na nekim drugim tradicionalnim tržištima. Moramo priznati da u EU ima velikih razlika u policijskim organizacijama, u postupcima, zakonima. Imate situaciju da u jednoj državi za istu količinu droge ćete dobiti 6 godia zatvora, a u drugoj 5000 eura kazne. To je jedno izuzetno lukrativno tržište i zna se da zločinačke organizacije nisu u opasnosti jer ovdje nema oduzimanja imovine. Situacije je da kriminalac ne može završiti u zatvoru na 500 godina. Iz tih razloga je podesna za prodaju i krijumčarenje droga', pojasnio je Rastović.
Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, rekao je da je potražnja za drogom sve veća jer uzimanje droga više ne predstavlja nešto tako negativno u društvu.
'Cjelokupni društveni stav je katastrofalan i dovodi do katastrofalnih rezultata.', rekao je Bagarić napominjući kako je Amerika prošle godine prešla 100.000 mladih koji su umrli od predoziranja.
Pandemija COVID-a nepovoljno je utjecala na konzumciju droga.
'I Hrvatska koja je dugo bila heroinska zemlja i cijela se ta opijatska ovisnost držala pod kontrolom, sada je to buknulo s kokainom. U cijeloj Europi i Hrvatskoj nepovoljni trendovi. Pandemija kao velik stres ne pomaže, nego dovodi da su ljudi zatvoreniji. Pandemija je sigurno sam po sebi uzrok da će neki koji imaju mentalne probleme lakše i brže posegnuti za drogom', rekao je Bagarić.
Slavko Sakoman, neuropsihijatar, rekao je kako je gotovo neshvatljivo da u je svega 4-5 godina prije COVID pandemije naglo skočila potrošnja droga.
'Samo amfetamin je s 2014. na 2015. skočio 400 posto u Zagrebu. Takve trendove ne bilježi niti jedna država EU. Sada najedanput priča povećala se potrošnja svugdje. Ne, neznatan je trend povećanja potrošnje u većini europskih gradova. Zagreb se po dvije droge našao na prvom mjestu po potrošnji, amfetamin i kanabis, imamo potrošnju u tjednu veću nego Amsterdam. Po kokainu smo na osmom mjestu, a ecstasyju na šestom. Odljev novca u ruke organiziranog kriminala je enorman. Samo na uličnoj razini se dogodi odljev novca oko 8 milijardi kuna', rekao je Sakoman.
Mario Plazibat, zaposlenik Zajednice Susret, završio je u paklu droge s 14 godina. Bio je ovisnik o heorinu. Rekao je kako se u Hrvatskoj promijenio trend te da 'heroin više nije in'.
'Danas su okrenuti speedu, kokainu, marihuani. To je užasno lako dostupno. Današnja marihuana je desetine puta jača nego ona iz '90-ih. Veća je dostupnost amfetamina. Cijena je užasno niska', rekao je Plazibat kako su terapijske zajednice pune. Prosjek članova je oko 30 godina.
