sastanak u vilniusu

Radman i Banožić ne vide ništa sporno u tome što na NATO samitu nisu s Milanovićem

11.07.2023 u 13:00

Bionic
Reading

Šefu hrvatske diplomacije Gordanu Grliću Radmanu i ministru obrane Mariju Banožiću nije ništa sporno niti im je neugodno što je hrvatsko izaslanstvo na samitu NATO-a razjedinjeno i smatraju da te podjele potenciraju novinari

Predsjednik Zoran Milanović u Vilnius je stigao sa svojim suradnicima kako bi danas i sutra sudjelovao na sastanku na vrhu Sjevernoatlantskog saveza, odvojeno od ministarske delegacije koju čine šef diplomacije Gordan Grlić Radman i ministar obrane Mario Banožić.

Dvojica ministara posjetila su u utorak hrvatske vojnike u misiji NATO-a u Rukli, stotinjak kilometara udaljenoj od Vilniusa. Milanović će to učiniti u srijedu. Ministar Grlić Radman umanjio je važnost činjenice da je hrvatska delegacija u Litvi podijeljena.

"Vi govorite o dvije delegacije. Hrvatska se predstavlja u punini onoga što je sadržajno predstavljanje ovdje, predsjednik sudjeluje na samitu, a ministri imaju svoj format", naglasio je šef diplomacije.

Na opasku novinara da su i u posjet vojnicima došle dvije delegacije odvojeno, ministar je rekao da "vi to potencirate kroz svoja pitanja". "Ništa tu nije sporno", istaknuo je. Ministar Banožić je novinarima rekao da mu nije neugodno što su delegacije razjedinjene.

  • +6
Turski predsjednik Erdogan, glavni tajnik NATO-a Stoltenberg i švedski premijer Ulf Kristersson Autor: FILIP SINGER / POOL

"Ono što sam radio i što ću raditi u skladu je sa zakonom i interesima RH, mi smo dosad imali brojne sastanke na razini NATO-a, zagovarali određene stavove i oni donose rezultate", rekao je Banožić nakon što je zajedno sa šefom diplomacije pogledao prezentaciju oklopnih vozila međunarodne borbene skupine u kojoj sudjeluje i Hrvatska. O tome kakvu poruku dvije hrvatske delegacije šalju NATO partnerima kazao je da to treba pitati predsjednika Milanovića.

Ministar obrane ustvrdio je da je i ranije od međunarodnih partnera dobivao pitanja oko određenih izjava predsjednika koje "definitivno nisu stavovi RH". Ovo je treći hrvatski kontigent u Rukli i napusiti će je krajem ovog i početkom idućeg mjeseca.

Banožić je kazao da je Hrvatska kao NATO članica pokazala znanje i spremnost, a smisao boravka u Litvi bila je razmjena znanja i iskustava, Izrazio je nadu da će se Hrvatska ponovno pojaviti u Litvi s nekim drugim vojnim sredstvima i na taj način pokazati i novu tehniku.

Sljedeći kontingent mogao bi doći 2025., ali tome će prethoditi puna procedura s obzirom da se radi o odlasku vojnika izvan granica. "U tijeku su modernizacija i opremanje vojske pa nam je želja i pokazati se s najboljim što imamo". U Rukli se nalazi oko 1500 vojnika međunarodne borbene grupe, a među njima 180 hrvatskih vojnika pod zapovjedništvom pukovnika Samira Mršića. Svi su dio NATO-ve aktivnosti Ojačane prednje prisutnosti.

U području aktivnosti trećeg hrvatskog kontingenta još su i vojnici iz Njemačke, Nizozemske, Norveške, Češke, Luksemburga i Belgije.

Hrvatski minstar vanjskih poslova zadovoljan je time što je Turska skinula blokadu s budućeg švedskog članstva u NATO savezu, ali nije htio spekulirati što iza toga stoji i kakve je možda ustupke Ankara za to izborila.

"Treba vidjeti što to sve skupa znači, teško je sada zauzeti stav, vrijeme će pokazati. Današnji i sutrašnji susreti bit će prigoda za razgovore", rekao je ministar koji će tijekom dana sudjelovati na sastanku šefova diplomacija NATO-a dok će ministar Banožić sudjelovati na sastanku ministra obrane.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan dao je u ponedjeljak zeleno svjetlo za pristup Švedske NATO-u što je blokirao više od godine dana, objavio je u ponedjeljak glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg, pozdravljajući "povijesni dan". "Teško je špekulirati, pustio bih to da vidimo što je točno", naglasio je Grlić Radman.

Švedska i Finska aplicirale su za NATO prošle godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. Finska je dobila zeleno svjetlo u travnju ove godine i prvi puta na ovom samitu sudjeluje kao punopravna članica, no Švedsku su kočile Turska i Mađarska. Budimpešta je rekla da će odobriti švedsko članstvo nakon što to učini Turska.