Njemačka je jedna od glavnih meta hibridnog ratovanja u Europi, a razmjere tog 'nevidljivog rata' analizirao je Handelsblatt.

Umjesto tenkova i projektila, napadači koriste hakere, sabotaže, dezinformacije i bespilotne letjelice kako bi destabilizirali državu i oslabili njezinu otpornost.

Jedan od primjera bio je napad na energetsku tvrtku Entega, kada su hakeri, za koje se sumnja da dolaze iz Rusije, paralizirali platni promet, komunikacijske sustave i elektroničke brave, zbog čega su zaposlenici morali nasilno ulaziti u svoje urede.

U drugom slučaju zapalio se DHL-ov transportni kontejner u zračnoj luci Leipzig. Litavske vlasti kasnije su otkrile mrežu osoba koje su, prema sumnjama istražitelja, po nalogu ruske obavještajne službe podmetale zapaljive pošiljke u zrakoplove i kamione.

Njemačke su zračne luke i elektrane prošlog ljeta više puta nadlijetali sumnjivi dronovi, a sigurnosne službe i u tim slučajevima sumnjaju na rusku pozadinu.

Obavještajci: Prijetnja je najveća od Hladnog rata

Bivši zamjenik predsjednika njemačke vanjske obavještajne službe BND Arndt Freytag von Loringhoven upozorava da su se ruski kibernetički napadi na Njemačku znatno intenzivirali nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Predsjednik Ureda za zaštitu ustava savezne pokrajine Tiringije Stephan Kramer smatra da je hibridna prijetnja danas najveća od završetka Hladnog rata.

Prema njegovim riječima, cilj državnih i paradržavnih aktera nije samo izazivanje pojedinačnih incidenata, nego postupno slabljenje sposobnosti države i povjerenja građana u demokratske institucije.

Sigurnosne službe upozoravaju da bi Rusija mogla dodatno pojačati takve aktivnosti kako bi skrenula pozornost s vojnih neuspjeha u Ukrajini i povećala osjećaj nesigurnosti među zapadnim saveznicima.

Berlin jača zaštitu kritične infrastrukture

Njemačka vlada posljednjih je mjeseci donijela niz mjera za jačanje otpornosti države. Bundestag je usvojio zakon kojim se prvi put propisuju sigurnosni standardi za operatore kritične infrastrukture u sektorima energetike, prometa, telekomunikacija, zdravstva, vodoopskrbe, prehrane i javne uprave.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt poručio je da Njemačka mora ojačati sposobnost obrane i otpornost svoje ključne infrastrukture.

Osnovan je i novi centar GAZ Hybrid, koji okuplja policiju, obavještajne službe i druge sigurnosne institucije radi brže razmjene informacija o hibridnim prijetnjama, dok je pod okriljem savezne policije počeo raditi i Nacionalni centar za obranu od dronova.

Banke sve češća meta hakera

Europska središnja banka upozorila je vodeće europske banke da umjetna inteligencija omogućuje pronalaženje sigurnosnih propusta i izvođenje kibernetičkih napada dosad nezabilježenom brzinom.

Broj ozbiljnih uspješnih napada na najveće europske banke udvostručio se u dvije godine – sa 77 u 2022. na 153 u 2024. godini.

Njemački regulator BaFin prošle je godine zaprimio čak 733 prijave ozbiljnih informatičkih incidenata u financijskom sektoru. Posebno zabrinjava činjenica da se u oko 40 posto slučajeva napadači probijaju preko vanjskih pružatelja IT usluga, a ne izravno preko banaka.

Državna uprava ostaje ranjiva

Njemačke vlasti tek su gotovo tri godine nakon incidenta objavile da su se kineski državni hakeri infiltrirali sustave Saveznog ureda za kartografiju i geodeziju, koji pruža ključne podatke infrastrukturi poput energetskih kompanija i prometnih sustava.

Posljednjih godina mete su bili i politički sustavi. Ruski hakeri 2023. provalili su u elektroničku poštu sjedišta SPD-a, dok je CDU godinu kasnije prijavio napad za koji se također sumnja da stoji iza njega neka država.

Stručnjaci upozoravaju da zaštitu dodatno otežavaju zastarjeli informatički sustavi i velika decentraliziranost njemačke javne uprave.

Energetika i promet među najugroženijima

Njemačko ministarstvo gospodarstva priprema scenarije za slučaj da najveći terminal za prihvat norveškog plina u Dornumu bude izvan funkcije čak mjesec dana.

Stručnjaci upozoravaju da su elektroenergetska mreža, trafostanice, LNG terminali i plinovodi posebno ranjivi jer su raspršeni po cijeloj zemlji i teško ih je učinkovito zaštititi.

Istodobno raste broj sabotaža prometne infrastrukture. Prošlog ljeta podmetnuti požar na željezničkim instalacijama između Kölna i Düsseldorfa paralizirao je jednu od najprometnijih željezničkih ruta u zemlji.

Bolnice, vodovodi i telekomunikacije pod stalnim pritiskom

Napadi više nisu usmjereni samo na bolnice nego i na njihove informatičke i administrativne partnere. Nedavni napad na tvrtku Unimed kompromitirao je podatke pacijenata brojnih njemačkih bolnica.

Vodovodi su također sve češća meta. Stručnjaci navode da se svaki dan bilježi više pokušaja napada na sustave za opskrbu vodom, a umjetna inteligencija omogućila je hakerima da vrijeme potrebno za širenje unutar računalne mreže skrate s oko jednog sata na manje od jedne minute.

Telekomunikacijska infrastruktura, podatkovni centri, podmorski kabeli i satelitske veze smatraju se posebno osjetljivima jer njihov prekid može izazvati domino-efekt u energetici, prometu, zdravstvu i financijskom sustavu.

Na kraju analize Handelsblatt upozorava da Moskva sve više koristi umjetnu inteligenciju za širenje propagande i utjecaja na zapadne informacijske sustave.

Bivši obavještajac Freytag von Loringhoven smatra da dosadašnja obrambena strategija više nije dovoljna te poziva Europu da uz jačanje otpornosti razvije i aktivnije oblike odvraćanja. Posebno upozorava na sve tješnju suradnju Rusije i Kine, za koju kaže da je Zapad godinama podcjenjivao.