kreće isplata

Prvih milijardu i pol kuna iz EU covid-fonda ide Rimcu

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 18.09.2021 09:45
  • Objavljeno 18.09.2021 u 09:45
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Tonci Plazibat / CROPIX

Kreće isplata 48 milijardi kuna pomoći, a prvih milijardu i pol kuna iz EU covid-fonda ide Rimcu, piše u subotu Jutarnji list

Prvih 819 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost Europske unije na račun hrvatskog državnog proračuna sjest će krajem ovog mjeseca ili početkom listopada, a ogromnu svotu od 6,1 milijardu kuna država će razdijeliti na pet velikih projekata koji su u visokoj fazi dovršetka projektne dokumentacije i koji mogu relativno brzo započeti ili su neki od njih već započeli.

Riječ je, kako doznaje Jutarnji list, ponajprije o projektu "Istraživanje, razvoj i proizvodnja vozila nove mobilnosti i prateće infrastrukture" na temelju kojeg je Mati Rimcu odobreno gotovo 1,5 milijardi kuna.

Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, projekt bi se trebao razvijati do ožujka 2026. Rimac, kako smo pisali, planira razviti novi ekosustav urbane mobilnosti integriran s javnim gradskim prijevozom u Zagrebu, i to razvijanjem električnog vozila pete razine autonomije koje je sposobno voziti bez vozača.

Ukupna investicija procjenjuje se na više od 3,4 milijarde kuna, projekt je trenutačno u fazi razvoja autonomnog vozila, dovršen je i prototip, a serijska proizvodnja flote od 700 vozila koja bi mogla zamijeniti velik broj taksija, a koja će se financirati sredstvima tvrtke, planira se od 2024. Razvoj i gradnja infrastrukture planira se za sljedeću godinu, a sve bi bilo spremno za testiranje 2023. Integracija s multimodalnim terminalom u Zagrebu planira se za 2024. godinu.

Drugi veliki projekt koji je spreman za financiranje iz avansa Fonda za oporavak jest gradnja vodoopskrbne mreže, od toga 3 milijarde kuna otpada na kanalizaciju, a milijardu kuna na vodoopsrkbu. Država prvi veliki novac iz Fonda želi potrošiti i na projekt dekarbonizacije zgrada, ukupno vrijedan malo manje od 6 milijardi kuna, a od toga je za realizaciju najspremniji dio oko energetske obnove zgrada vrijedan milijardu kuna.

Najveći dio novca, gotovo 4,5 milijardi kuna, trebao bi otići na energetsku obnovu zgrada nakon potresa, ali budući da znamo kako obnova napreduje, ne treba očekivati da će se to početi realizirati tako brzo, donosi Jutarnji list.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!