Komentirajući ubojstvo maturanta Luke Milovca, kojeg je hicima iz vatrenog oružja usmrtio Kristijan Aleksić, ranije osuđen zbog još jednog ubojstva i prijavljen za držanje ilegalnog ubojstva, profesor na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, Aleksandar Maršavelski, smatra da on neće dobiti visoku kaznu.

"Ne očekujem da će ubojica iz Drniša dobiti maksimalnu zatvorsku kaznu jer je, prema kaznenoj prijavi koja je protiv njega podnesena, riječ o običnom ubojstvu i još uvijek nemamo saznanja da bi to bilo teško ubojstvo. Zakonom su propisane okolnosti za teško ubojstvo, recimo da je počinjeno na osobito okrutan način, iz niskih pobuda, da je usmrćena službena osoba... U takvim se slučajevima može izreći kazna od 40 godina zatvora, a ako je višestruko teško ubojstvo, i do 50 godina. Za obično ubojstvo je propisana kazna od najmanje pet, a najviše 20 godina. Kristijan Aleksić bi, prema tome, dobio najviše 20 godina za ubojstvo Luke Milovca, plus nedozvoljeno držanje oružja za što je kazna do tri godine. Tako da ne očekujem da će mu kazna biti preko 20 godina ako ne dođe do neke promjene u kvalifikaciji", rekao je Maršavelski za Briefing Jutarnjeg lista.

Blaga kaznena politika

Dodao je da je domaća kaznena politika među najblažima u Europi, jer 80 posto svih presuda podrazumijeva uvjetne kazne. Iako ne vidi ništa loše u tome, Maršavelski ističe da uvjetna osuda bez dodatnog nadzora ili posebnih mjera znači problem, jer se osuđeni osjeća kao da nije dobio nikakvu kaznu, a žrtve su manje motivirane prijavljivati nedjela.

Zbog nedostatka nadzora se i dogodilo ubojstvo u Drnišu, rekao je Maršavelski, podsjetivši da je Aleksić i za prvo ubojstvo dobio 12 godina zatvora. Tada je maksimalna kazna za ubojstvo bila 20 godina. Danas bi za to dobio najmanje 20 godina, pogotovo zato jer je njegova prva žrtva bila žena.

Povratak 'vječite robije'

Ministar pravosuđa Damir Habijan poručio je da razmatra uvođenje doživotnog zatvora za posebno teška kaznena djela. Maršavelski je podsjetio da je božićnim Ustavom 1990. godine ukinuta smrtna kazna, a da je doživotna bila aktualna samo u vrijeme Kraljevine Jugoslavije, kad se zvala vječitom robijom.

"Izmjenama Kaznenog zakona 2003. se htjela ponovno uvesti doživotna kazna i zakon je izglasan, ali je pao na Ustavnom sudu jer nije donesen apsolutnom većinom. Bio sam član radne skupine koja je radila na Kaznenom zakonu koji je donesen 2011. godine. I tada se raspravljalo o opasnim počiniteljima i mogućnosti doživotne kazne i prevladao je stav da se ne ide na doživotni zatvor jer se to smatra nehumanim. Nehumano je samo ako se takva kazna izriče bez mogućnosti uvjetnog otpusta što je u rangu sa smrtnom kaznom, čak i gore jer se smrtna kazne izvršava odmah, a doživotni zatvor predstavlja jedan oblik nečovječnog postupanja”, ustvrdio je profesor prava.