U središnjem Dnevniku HRT-a akademik Mirko Orlić, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, govorio je o prvom ovogodišnjem toplinskom valu, ali i o širem kontekstu klimatskih promjena i globalnog zatopljenja
'Suočavamo se sa sve ekstremnijim klimatskim uvjetima – s jedne strane visokim temperaturama, a s druge velikim oscilacijama', rekao je Orlić, objašnjavajući da postoji nekoliko uzroka.
vezane vijesti
'Prvo, globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim djelovanjem. Drugo, prirodni klimatski procesi poput El Niña i La Niñe, koji trenutačno nisu aktivni. Treće, valovitost mlazne struje u atmosferi, koja utječe na vremenske obrasce', rekao je, piše HRT. Deset posljednjih godina bilo je deset najtoplijih u povijesti, a 2024. bila je najtoplija do sada.
Posljedice sve snažnije
'To pokazuje da nismo bili jako učinkoviti u ublažavanju klimatskih promjena', istaknuo je. Orlić je upozorio da posljedice klimatskih promjena osjećamo sve češće i sve snažnije.
'Imamo toplinske valove, suše i posljedično – požare. A kada dođe sezona oborina, one su sve intenzivnije – u kratkom vremenu padne velika količina kiše. To dovodi do poplava', poručio je.
'Promjene se događaju i u morima, naglasio je, jer cijeli klimatski sustav reagira na zatopljenje, a ne samo jedan njegov dio', kazao je. Orlić se osvrnuo i na politički kontekst, osobito vezan uz Sjedinjene Američke Države.
'Zabrinjava što zemlja koja je jedan od najvećih zagađivača – kako po glavi stanovnika, tako i kumulativno – ima vlast koja poriče klimatske promjene i izlazi iz međunarodnih sporazuma poput Pariškog', rekao je. Tvrdi da takvi postupci imaju dvostruki negativan učinak, SAD nastavlja (ili čak povećava) emisije. Ostale države mogu slijediti loš primjer i zaključiti da ni one ne moraju ništa poduzeti.
Uloga male zemlje poput Hrvatske
Profesor Orlić smatra da male zemlje poput Hrvatske ipak mogu i trebaju djelovati – i u pogledu ublažavanja i prilagodbe.
'Hrvatska bi trebala razviti kvalitetnu željezničku mrežu. U svijetu se smatra da za udaljenosti do 300 km nema potrebe za avionskim prijevozom – sve se može pokriti vlakovima. Manje letova znači i manje emisija', istaknuo je Orlić.
'A prilagodba - promjene će biti – već su tu i bit će ih sve više. Po svim projekcijama, Hrvatska će i dalje imati dovoljno kiše – što je dobra vijest. No, problem je njezina raspodjela: bit će je najviše zimi i to samo u sjeverozapadnim dijelovima zemlje', dodao je.
'Hrvatska mora razviti sustav za pohranu i racionalno korištenje vode. - Ne smijemo odmah pustiti vodu u more. Treba osmisliti načine kako je zadržati – za vrijeme i područja kad oborina nema. To je jedan od ključnih izazova za sljedeća desetljeća', zaključio je.
