Fuad Gaši u lipnju je postao rukovoditeljem Svalbardskog globalnog trezora sjemenja, u kojem se nalazi 1,4 milijuna primjeraka sjemenki raznih biljaka. Ondje se, naime, čuva cijela poljoprivredna povijest čovječanstva, nužna za opstanak sorti koje danas jedemo
Na norveškom otočju Svalbard, onom koji Rusi vide kao svoju stratešku metu, nalazi se poseban trezor u kojem se čuva više od 1,4 milijuna uzoraka sjemenki biljaka iz više od 100 zemalja. Zbog toga ga nazivaju 'trezor sudnjeg dana' ili 'trezor na kraju svijeta'.
Od lipnja ove godine vodi ga Fuad Gaši, profesor genetike i oplemenjivanja biljaka iz Bosne i Hercegovine. Riječ je o 46-godišnjaku koji je tijekom rata emigrirao u Švedsku, a zatim se vratio na studij poljoprivrednih znanosti i genetike te počeo predavati na Sveučilištu u Sarajevu.
Tijekom studija zainteresirao se za banke sjemenja te se uključio u projekt SEEDnet, odnosno u Mrežu za razvoj biljnih genetskih resursa jugoistočne Europe, pa je tako prije 18 godina pokrenuo prvu biljnu genetsku banku u BiH. No kako je tijekom pandemije covida banka upala u financijske probleme, tadašnji voditelj trezora na Svalbardu Åsmund Asdal ponudio je Gašiju da pošalje duplikate sjemenja pohranjenog u Sarajevu projektu BOLD, a da drugi set pohrani u norveškom trezoru.
Gaši je nedavno naslijedio Asdala na mjestu koordinatora Svalbardskog globalnog trezora sjemenja. U toj ulozi je na osmom ftalks Food Summitu u Valenciji upozorio na to da gubitak raznolikosti usjeva čini sustave proizvodnje hrane ranjivima, istodobno čineći manjom raznolikost ljudske prehrane.
'Najzanimljivija stvar u ovom poslu jest to koliko je raznolik. Svakog tjedna na svoju listu dodam nešto novo. Još uvijek učim, ali već sam ranije vodio banku gena, tako da sam bio 's druge strane'. Imao sam odličan prelazak u ovu ulogu jer poznajem svog prethodnika 20 godina', rekao je Gaši za El Pais.
vezane vijesti
Rezervna kopija
On je prvi put na Svalbard došao 2024. godine, kad je i deponirao sjemenje iz sarajevske banke gena, no tad je vidio samo vanjski dio trezora.
'Kada sam stigao, pomislio sam da moram obratiti posebnu pažnju na sve jer je, realno gledajući, to bila moja jedina prilika da posjetim Svalbard', prisjetio se Gaši, a u kompleks je prvi put ušao prije nekoliko mjeseci. Tamo, naime, nitko ne ulazi bez konkretnog razloga.
'Bilo je to nevjerojatno iskustvo. I ne samo sam ulazak: stvarni posao pohranjivanja kutija sa sjemenjem, što ne radimo često jer se vrata otvaraju samo tri puta godišnje, bio je nevjerojatan', dodao je.
No najzanimljivije od svega je to da Svalbardski globalni trezor sjemenja nije klasična banka gena.
'Zapravo smo rezervna kopija za druge banke sjemenja širom svijeta. Naša najvažnija funkcija jest da pomognemo bankama gena da zaštite svoj materijal jer upravo one održavaju biološku raznolikost, što nam pomaže da razvijamo nove sorte usjeva koje mogu prehraniti stanovništvo', objasnio je i dodao da je to odgovor na izazove s kojima se suočavaju poljoprivreda i opskrba hranom.
Posebni uvjeti
Da bi sjeme završilo na Svalbardu, banke sjemenja s trezorom moraju potpisati ugovor o deponiranju i napraviti kopije materijala koje će poslati i u drugu banku gena.
'Koliko god Svalbard bio siguran, ne želimo staviti sve sjemenje 'u jednu košaru'. Također savjetujemo banke gena da surađuju i održavaju tu zajednicu', upozorio je Gaši.
Sjemenje se čuva na temperaturi od minus 18 stupnjeva, što je idealna temperatura za očuvanje njegove trajnosti, zbog čega nema potrebe za održavanjem, pa tako ni diranjem dragocjenog materijala. Sve što se šalje u Svalbard mora biti dostupno istraživačima, edukatorima i onima koji žele razmnožavati biljke.
Treba znati i to da trezor u Svalbardu nije ispunjen do kraja. Ondje se trenutno nalazi više od 1,4 milijuna uzoraka sjemenki, a svaka od tri komore ima kapacitet od 1,5 milijuna uzoraka. Tako je već zapravo započelo punjenje druge komore i to samo jedinstvenim sortama da bi se izbjeglo nepotrebno dupliciranje.
'Želimo biti efikasni, iako još uvijek imamo dosta prostora. Na Svalbardu čuvamo povijest poljoprivrede', govori Gaši i dodaje što se događa kad čovječanstvo izgubi jednu vrstu sjemena: 'Gubimo potencijal.'
Stvaranje otpornosti
Objašnjava da se tako može izgubiti sorta koja bi mogla pomoći u razvoju nove vrste, otporne na bolesti koje smanjuju prinos ili one koja se može prilagoditi klimatskim promjenama.
'Tko zna? Svako sjeme je dragocjeno jer su bile potrebne generacije da se razvije. To je živi organizam koji se prilagodio određenim uvjetima i sadrži sav genetički materijal; ima ogromnu količinu informacija. Često kažem da najbogatija banka sjemenja nije ona koja ima najraznovrsniji materijal, već ona koja najbolje razumije ono što čuva. Jer to znanje može pomoći nekom poljoprivredniku da razvije drugu sortu koja bi sutra mogla biti od ključne važnosti', objašnjava.
No da se biološka raznolikost ne bi izgubila, sjeme ne treba stajati u trezoru, već biti zasijano na poljima. Naime trezor na Svalbardu postoji da bi pružio zaštitu čovječanstvu u slučaju katastrofe.
'Ako želimo otporne usjeve, moramo osigurati njihovo razmnožavanje. A da bi se to dogodilo, potrebna nam je široka genetička osnova. Potrebna nam je ta raznolikost', rekao je voditelj trezora.
Istaknuo je da se čovječanstvo nalazi u fazi u kojoj može nanijeti štetu svom staništu te dodao da ljudi evolutivno nisu dugoročni mislioci, odnosno teško mogu percipirati što će se događati u budućnosti.
'Zato moramo biti bolji u dugoročnom razmišljanju', zaključio je Gaši.
