Odluka Europskog parlamenta, prema kojoj će svi psi i mačke u državama Europske unije morati biti čipirani, razveselila je veterinarsku struku i ljude koji se skrbe o životinjama. Podsjetimo, Europski parlament je u utorak usvojio nova pravila te s 558 glasova za, 35 protiv i 52 suzdržana definirao prve standarde Europske unije za uzgoj, smještaj, sljedivost, uvoz te postupanje s mačkama i psima.

Sudski vještak i profesor Veterinarskog fakulteta Zagreb Krešimir Severin komentirao je za tportal da će nova pravila štititi dobrobit životinja, ali i ljudi: omogućit će lakšu identifikaciju izgubljenog kućnog ljubimca, nadzirati stanje s bolestima poput bjesnoće i zadati udar krijumčarima koji nezakonito trguju njima.

Stoga ne treba čuditi to da su novim pravilima EU-a zadovoljni i u Skloništu za nezbrinute životinje Grada Zagreba, poznatijem kao Dumovec. Voditeljica tog skloništa, ujedno predsjednica etičkog odbora Odjela veterinara male prakse pri Hrvatskoj veterinarskoj komori, Tatjana Zajec rekla nam je da su se europski veterinari godinama borili za to.

'Prošle godine, uoči glasanja u Europskom parlamentu o ovoj regulativi, Odjel veterinara male prakse Hrvatske pisao je svim hrvatskim europarlamentarcima da podrže usvajanje regulative. Njome u Europskoj uniji postaje obavezno mikročipiranje pasa i mačaka te unošenje podataka o njima u sustav za identifikaciju. Riječ je o regulativi koja podiže standarde za dobrobit pasa i mačaka te njihovu sljedivost. Time se suzbijaju ilegalna trgovina kućnim ljubimcima i njihovo napuštanje. Naime upravo mi veterinari kroz svoju svakodnevnu praksu vidimo zastrašujuće posljedice štancanja pasa, ilegalne prodaje štenadi i mačića putem internetskih oglasnika, zlostavljanja te napuštanja ljubimaca', kaže Zajec za tportal.

Niz negativnih posljedica ilegalne prodaje

Istaknula je da se u Europi preko internetskih oglasnika prodaje preko pola milijuna pasa, a prema procjenama, samo trgovina psima u Europskoj uniji na godišnjoj je razini vrijedna 1,5 milijardi eura. Nažalost, većina tog novca, upozorava naša sugovornica, odlazi ilegalnom tržištu.

'Ilegalna prodaja pasa ima niz negativnih posljedica. Osim što se njome jako narušava dobrobit životinja, krše se zakoni, izbjegava se plaćanje poreza, destabilizira se legalno tržište, narušavaju se prava potrošača, stvaraju se dodatni troškovi za zajednicu i ugrožava se javno zdravlje. U nekim zemljama Unije, osim pasa i mačaka, mikročipiraju se i pitome vretice, kao i u Hrvatskoj. Nova regulativa EU-a njih nije obuhvatila', objasnila je zašto je bitno suzbiti ilegalno tržište, ali i zašto bi trebalo proširiti popis životinjskih vrsta koje treba čipirati.

U Hrvatskoj je po aktualnom zakonu obavezno čipirati pse, ali ne i mačke (osim ako ne putuju izvan države), a zakonodavstvo se po ovom pitanju razlikuje od zemlje do zemlje. Konkretno, označavanje pasa trenutačno je na snazi u Belgiji, Francuskoj, Grčkoj, Italiji i Litvi. U Njemačkoj se pravila razlikuju od jedne do druge savezne pokrajine, a u Poljskoj ne postoji obaveza označavanja ni pasa ni mačaka.

Ova bi pravila to trebala promijeniti, no u odluci Europskog parlamenta jedna je stvar dosta zanimljiva: vlasnici pasa koji se ne bave njihovom prodajom imat će 10 godina za prilagodbu od stupanja zakona na snagu, a vlasnici mačaka njih čak 15.

'Iz svega navedenoga vidljivo je da je bolje stanje s mikročipiranjem pasa nego s mikročipiranjem mačaka. Zadani rokovi su realni jer se s ovom regulativom EU-a sada trebaju uskladiti nacionalna zakonodavstva članica Unije', navela je voditeljica azila Dumovec.

Većina pasa u skloništu nema mikročip: 'Stanje je bolje u Sloveniji'

Da bi se zakon, uz vrijeme prilagodbe, stavio u praksu na europskoj razini, preostaje još da Vijeće EU-a odobri nova pravila. U međuvremenu pitamo našu sugovornicu kakvo je stanje s čipiranjem u Hrvatskoj i koliko građani poštuju aktualni zakon. Kako nam kaže, 'u Sloveniji je stanje s mikročipiranjem pasa daleko bolje nego u Hrvatskoj'.

'Slovenski veterinari, ali i građani boje se veterinarske inspekcije. Strogo se pridržavaju zakona i propisa te ne žele riskirati visoke kazne zbog toga što nisu mikročipirali psa, a dio ljudi u Hrvatskoj ogluši se na zakonsku obavezu. U gradovima poput Zagreba komunalni redari znaju provjeravati ima li pas mikročip pa vlasniku, u slučaju da ga nema, ispisuju novčanu kaznu. Većina pasa koje primamo u Sklonište za nezbrinute životinje Grada Zagreba nema mikročip. Netko, dakle, napuštajući psa kojeg nije čipirao odgovornost i troškove brige o njemu prebacuje na lokalnu zajednicu, odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave', opisala je Zajec stanje na temelju svojih iskustava u azilu Dumovec.

U slučaju mačaka, navela je da je dobrovoljno čipiranje odluka odgovornih vlasnika. Zanimljivo, nova regulativa EU-a navodi da će ono biti obavezno za životinje iz uzgoja, udomiteljstva i skloništa, ali ne i za 'slobodnoživuće mačke', odnosno lutalice. Ipak, one se u Hrvatskoj, kaže nam veterinarka, označavaju 'vidljivom oznakom na vrhu lijeve uške'.

'Takvo označavanje pridonosi njihovoj dobrobiti. Primjerice, kada nam je u Zagrebu u tijeku akcija sterilizacije slobodnoživućih mačaka, lako uočavamo koje je potrebno uloviti, tj. važno je da se ista mačka ne lovi dvaput', zaključila je Zajec.