Što se nalazi iza najnovije eskalacije sukoba na Bliskom istoku, sažeto je objasnio list The Guardian.

Što se događa u Izraelu i Palestini?

Jeruzalem su pogodili najgori nemiri u posljednjih nekoliko godina, u kojima su stotine palestinskih prosvjednika ranjene u sukobima s izraelskom policijom. Više od 20 ljudi ubijeno je u Gazi nakon borbi palestinskih militanata i Izraela, nasilje se prelilo i na okupiranu Zapadnu obalu, a arapske zajednice u Izraelu održale su demonstracije.

Što je uzrokovalo porast nasilja?

Sve je povezano s polustoljetnom izraelskom vojnom okupacijom i sve dubljim stiskom koji ima nad svakodnevnim životima Palestinaca. Dugo nakupljan bijes eksplodirao je nakon što se poklopio niz događaja, dosegnuvši svoj krešendo u ponedjeljak.

Koja je pozadina ovih događaja?

Na tragu koraka koje su poduzeli Trumpova administracija i Izrael kako bi zacementirali kontrolu Izraela nad palestinskim teritorijima, nada u rješenje desetljećima stare krize je na najnižim razinama u povijesti. Odluka Mahmuda Abasa, 85-godišnjeg čelnika nepopularne poluautonomne Palestinske uprave, da odgodi planirane izbore frustrira Palestince, čiji su posljednji parlamentarni izbori održani 2006. godine. U međuvremenu su izraelski izbori u ožujku osnažili krajnju desnicu nakon što je u parlament ušla stranka židovskih ultranacionalista povezanih s premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Što se dogodilo otad?

Prije mjesec dana započeo je muslimanski sveti mjesec ramazan, a Palestinci su se požalili na, kako kažu, nepotrebno stroga ograničenja izraelske policije, čime im je onemogućeno okupljanje na stepenicama izvan Starog grada u Jeruzalemu - što je neslužbena tradicija nakon večernjih molitvi. Uslijed porasta napetosti zabilježen je porast nasilja između zajednica na ulicama. Posljednjih dana dijeljeni su internetski videozapisi o uznemiravanju na ulici i zabilježeno je nekoliko sukoba između Židova i Palestinaca. Događaji su dosegnuli vrhunac potkraj travnja, kad su stotine pripadnika krajnje izraelske desnice marširale gradskim ulicama skandirajući 'smrt Arapima' i pritom se sukobile s Palestincima.

Kako je sve eskaliralo proteklog tjedna?

Velik bijes nakupio se kod Palestinaca uoči presude izraelskog suda, koja je trebala biti objavljena u ponedjeljak, o tome hoće li vlasti deložirati desetke Palestinaca iz većinski arapskog kvarta u istočnom Jeruzalemu, Šeik Džarahu, i dati njihove domove židovskim naseljenicima. Istoga dana tisuće izraelskih nacionalista krenule su marširati sa zastavama muslimanskim četvrtima u Starom gradu slaveći zauzimanje grada u ratu 1967. godine. Sud je zbog nemira odgodio presudu i preusmjerio marš, ali situacija je izmaknula kontroli.

Kakva je povijest pitanja deložacija?

Židovske obitelji tvrde da su izgubile zemlju u Šeik Džarahu tijekom rata koji je pratio stvaranje Izraela 1948. godine, sukoba u kojem su također raseljene stotine tisuća Palestinaca. Dva desetljeća kasnije Izrael je u ratu 1967. godine zauzeo istočni Jeruzalem od jordanskih snaga i kasnije ga anektirao. Prema izraelskom zakonu, Židovi koji mogu dokazati vlasništvo prije 1948. mogu vratiti svoja imanja u Jeruzalemu. Ne postoji sličan zakon za Palestince koji su izgubili domove u zapadnom Jeruzalemu.

Zašto je Jeruzalem takvo žarište?

Jeruzalem je uvijek bio središte izraelsko-palestinske krize jer se u njemu nalaze brojna sveta mjesta za židove i muslimane. Zid plača u jeruzalemskom Starom gradu dio je najsvetijih mjesta u židovstvu - s Brdom hrama. Muslimani nazivaju Brdo hrama Plemenito svetište, a iznad njega su Kupola na stijeni i džamija Al Aksa, treće najsvetije mjesto u islamu.

Može li se sadašnje nasilje usporediti s povijesnim epizodama?

Nikada nije vladao potpun mir u Izraelu i Palestini, pa je teško usporediti epizode nasilja. Međutim posljednji sličan događaj zbio se 2017. godine, kad je bijes zbog poteza Izraela da postavi detektore metala ispred kompleksa džamije Al Aksa izazvao tjedne krvoprolića.