ZAJEDNIČKA STAJALIŠTA S EU-om

Poskupljuju kruh, mlijeko, knjige, lijekovi i nekretnine

19.09.2011 u 12:04

Bionic
Reading

U subotu je poljski premijer Donald Tusk u Banskim dvorima predao premijerki Jadranki Kosor nacrt pristupnog ugovora između Hrvatske i Europske unije. I dalje je enigma što je sve točno hrvatska Vlada dogovorila s EU-om. Vijeće EU-a je prvi put deklasificiralo neke ključne odredbe u završnim dokumentima o pregovorima s EU-om, kao što je odredba da se Crkvi uvodi porez, da poskupljuju kruh, mlijeko i lijekovi te da ćemo u mirovinu ići stariji, piše Večernji list

Zahtjevi za objavljivanjem svega što je Hrvatska dogovorila s EU-om nisu prestali ni kada je Vlada objavila sažetak. Večernji list je objavio danas tzv. zajednička stajališta, dakle ono što je dogovoreno na kraju pregovora po poglavljima. Objavljeni dokumenti inače su vlasništvo Vijeća EU-a, koje ih je deklasificiralo na službeni zahtjev Večernjaka.

Hrvatska tako neće imati pravo veta na odluku mađarske uprave Ine ni pravo kontrole nad promjenama u vlasništvu. A obaveza odustajanja od posebnih prava u Ini samo je jedan od detalja koji se kriju u tzv. zajedničkim stajalištima.

Nadalje, umjesto nulte stope PDV-a najniža moguća morat će biti pet posto, tako da se očekuje poskupljenje kruha, mlijeka, knjiga i lijekova. Hrvatska se trudila i da kinoulaznice budu oslobođene plaćanja PDV-a, no na kraju je odustala od tog zahtjeva.

Nakon 2014. uvest će se PDV i na kupnju zemljišta, tako da će to opet podići cijenu nekretnina. Nadalje, što se tiče poglavlja o oporezivanju, braniteljima se ukidaju povlastice za automobile, a Crkvi se uvodi PDV.

Vezano za poglavlje Vanjska i obrambena politika, obvezali smo se da nećemo potpisati sporazum o izručenju Međunarodnom kaznenom sudu ni s Amerikom ni s nekom drugom državom.

Ukidaju se sve povlaštene mirovine, a u mirovinu ćemo ići stariji. Također, seljacima prvih godina više od 50 posto novca daje Hrvatska, a ne EU.

Zanimljivo je da se u dokumentima koji proizlaze iz pregovora s EU-om o Domovinskom ratu govori kao o 'sukobu u 1990-ima, a jedino mjesto gdje se mogu naći pojmovi poput 'branitelji' i 'Domovinski rat' jest kad u dokumentu treba citirati naziv hrvatskog zakona koji sadrži ta dva pojma.

Između ostalog, Hrvatska se u završnim stajalištima praktički obavezuje da se kao buduća članica EU-a neće prema Srbiji, Crnoj Gori i BiH ponašati onako kako se prema Hrvatskoj u pregovorima ponašala Slovenija, piše Večernji list.