Ministarstvo socijalne politike i mladih priprema uvođenje ekonomskih cijena u umirovljeničke domove u vlasništvu županija, u kojima bi država ubuduće subvencionirala smještaj samo umirovljenicima koji to ne mogu platiti
Po novom Zakonu o socijalnoj skrbi, Ministarstvo treba do kraja godine pripremiti metodologiju za izračun cijena u 45 županijskih umirovljeničkih domova sa ciljem da ujednači cijene na ekonomskoj razini, kako bi domovi mogli poslovati bez gubitaka.
Pritom novi model plaćanja treba ispraviti neravnopravni status korisnika domova i skratiti liste čekanja, kao bi se poštovalo načelo pravednosti - da onaj tko ima novca sam plati svoj smještaj, a država pomogne onima kojima je skrb u domovima potrebna, a ne mogu je platiti.
U županijskim domovima trenutno je smješteno 11.000 osoba, njihove su cijene usluga subvencionirane i prilično niske, a na smještaj u takve domove čeka se godinama, rekla je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih Iva Prpić
Za razliku od privatnih domova, gdje smještaja nema ispod 4000 kuna, u županijskim domovima cijene se kreću već od 1200 kuna, a dom od 4000 kuna je među najskupljima.
Primjerice, jednokrevetna soba na zagrebačkom Iblerovom trgu stoji nešto više od 2000 kuna, što svakako nije ekonomska cijena, a tamo su smješteni i umirovljenici s mirovinama iznad 3000, 4000, pa i 5000 kuna.
Zašto oni koji to mogu ne bi plaćali punu cijenu, umjesto da se njihov smještaj subvencionira i pada na teret hrvatskih poreznih obveznika, pita se Prpić.
Osim toga, takvi su korisnici povlašteni u odnosu na siromašnije umirovljenike koji nisu i neće biti u stanju dobiti takav dom.
Bogatiji umirovljenici moraju biti izjednačeni u pravima sa siromašnima, ističe Prpić, jer se dostupnost smještaja odnosi na sve starije i nemoćne, bez obzira na njihova primanja.
Primjerice, osoba koja je doživjela moždani udar pa treba cjelodnevnu skrb ima pravo na smještaj u dom, bez obzira na visinu svoje mirovine. Ali, ako prima mirovinu od 7000 kuna trebala bi sama plaćati dom, a ako nema dovoljno novaca treba joj pomoći sustav socijalne skrbi.
Primarni cilj smještaja u dom treba biti skrb o potrebitima, a potom da ekonomsku cijenu plati onaj koji ima dovoljno visoka primanja, dok ostalima država treba subvencionirati smještaj, pojašnjava Prpić.
Trenutno država subvencionira smještaj za 1900 umirovljenika, dok se godišnje za umirovljeničke domove ukupno izdvaja nešto više od 200 milijuna kuna
Da bi se došlo do ekonomske cijene smještaja, u Ministarstvu socijalne politike i mladih napravljena je analiza poslovanja županijskih domova koja je pokazala da bi prosječna cijena trebala iznositi oko 3900 kuna mjesečno.
Druga analiza bavila se mirovinama korisnika, a pokazalo se da s najnižim mirovinama do 1500 kuna ima 30 posto korisnika, isto je toliko onih iznad 2500 kuna, dok ih je 20 posto s mirovinom od 2000 do 2500 kuna.
No, analiza u nekoliko najvećih domova, koji imaju i po 500 korisnika, pokazuje da ima dosta umirovljenika koji bi mogli platiti veću cijenu smještaja.
Ima korisnika s mirovinama od 5000 kuna, a smještaj im stoji 2500 kuna. Država im subvencionira smještaj, a oni ostatak zadržavaju za sebe. To nije pošteno ni solidarno, kaže Prpić.
