Trump je nedavno zaprijetio slanjem Amerikanaca koji počine nasilne zločine u strane zatvore, rekavši da bi ih rado deportirao u ozloglašeni zatvor u El Salvadoru - CECOT, piše Euronews.

No, čak i CECOT nije dovoljan za Trumpa, pa je prije dva tjedna ponovno aktualizirao prijedlog o ponovnom otvaranju i proširenju Alcatraza, zloglasnog zatvorskog otoka u zaljevu San Francisca. Međutim, stručnjaci sumnjaju u izvedivost ove ideje jer su zgrade na Alcatrazu u stanju raspadanja.

Stoga je Euronews izašao sa svojom ponudom za američkog predsjednika.

'Ako Trump traži otočne zatvore, EU ima mnogo toga za ponuditi, uključujući povijesna mjesta koja konkuriraju Alcatrazu i mogla bi se svidjeti Trumpovom osjećaju za povijest i kulturu', poručuje Stefan Grobe u tekstu na Euronewsu.

Goli otok

Bivši zatvor na Golom otoku, koji je jugoslavenski komunistički režim otvorio 1949. kao izoliranu kaznenu koloniju za stvarne i navodne 'suradnike Informbiroa', odnosno simpatizere Staljina i Sovjetskog Saveza, ušao je u uži izbor Euronewsa.

Od sredine 1950-ih, na Golom otoku više nisu zatvarani samo politički zatvorenici, a procjenjuje se da je najmanje 400 zatočenika umrlo zbog mučenja, zlostavljanja i loših uvjeta sve do zatvaranja zatvora 1988. godine.

'Goli otok, nenaseljeni otok uz jadransku obalu Hrvatske, služio je kao strogo čuvani zatvor i radni logor dok je zemlja bila dio Jugoslavije. Bio je aktivan između 1949. i 1989. godine, a u njemu su bili smješteni komunisti i staljinisti, protivnici Josipa Broza Tita. Tijekom Prvog svjetskog rata Austro-Ugarska je na Goli otok slala ruske ratne zarobljenike ', spominje se u tekstu.

<< Pogled iz zraka: Kako danas izgleda jedini jugoslavenski gulag >>

Ime je dobio jer je njegova površina gotovo potpuno bez vegetacije. Zatvor je postao poznat nakon Titove smrti 1980. godine, kada je srbijanski pisac Antonije Isaković objavio roman Tren, koji opisuje uvjete u zatvoru. Knjiga je odmah postala bestseler.

Iako napušten desetljećima, zatvor ostavlja snažan dojam poput Alcatraza i stoga bi mogao biti zanimljiv američkom predsjedniku, navodi Euronews.

Château d'If

Kao jednu od opcija Euronews spominje najpoznatiji europski zatvorski otok: Chateau D'If blizu Marseillea. Iako je njegov najpoznatiji zatvorenik, grof Monte Cristo, izmišljeni lik iz istoimenog romana Alexandrea Dumasa, dvorac If 'ugostio' je mnoge stvarne (uglavnom vjerske) zatvorenike od sredine 17. do kraja 19. stoljeća.

Iako roman opisuje kako je Monte Cristo pobjegao s otoka, vjeruje se da u stvarnosti nitko nije uspio. Trumpu bi se moglo svidjeti što može izravno pregovarati sa 'svojim prijateljem' Emmanuelom Macronom, zaobilazeći briselske birokrate i zahtjevne Nijemce, piše Euronews.

Vražji otok

Sljedeći prijedlog je Vražji otok, uz obalu Francuske Gvajane, najvećeg francuskog prekomorskog departmana na sjeveroistoku Južne Amerike.

Kaznena kolonija, koja je djelovala od 1852. do 1952., bila je poznata po okrutnom postupanju sa zatvorenicima, tropskoj klimi i bolestima koje su pridonijele stopi smrtnosti od čak 75 posto u najgorim razdobljima.

Vražji otok utjelovljen je u autobiografiji Henrija Charriera, bivšeg zatvorenika koji je 1969. napisao bestseler "Papillon" (Leptir) o svom bijegu. Nekoliko godina kasnije, istoimeni holivudski film režirao je Franklin Schaffner, a glavne uloge tumače Steve McQueen i Dustin Hoffman.

Nizozemsko rješenje

Ako prijedlog 'zatvora za carine' ne uspije, šaljivo je zaključio Euronews, Europa bi Trumpa mogla uputiti na pravosudni sustav Nizozemske, gdje je broj zatvorenika pao s 94 na 51 na 100.000 stanovnika između 2005. i 2016. - uglavnom zahvaljujući programima rehabilitacije.

Neki su zatvori stoga pretvoreni u hotele ili kulturne centre, što bi moglo privući Trumpa kao bivšeg investitora u nekretnine.