Intervju s Tomislavom Sokolom

'Pogledajte samo Sabor, neki su ga zastupnici sveli na najnižu moguću razinu. Zato sam se uključio u politiku'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 16.02.2019 09:12
  • Objavljeno 16.02.2019 u 09:12
HDZ-ov saborski zastupnik Tomislav Sokol

HDZ-ov saborski zastupnik Tomislav Sokol

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Posljednjih mjeseci ime Tomislava Sokola sve se češće pojavljuje u medijima, no javnost nije dovoljno upoznata s ovim 37-godišnjim mladim lavom HDZ-a. Po struci znanstvenik, Sokol još uvijek nema političko iskustvo poput nekih njegovih prekaljenih stranačkih kolega, ali nije pokazivao tremu. Dapače, u opuštenom razgovoru za tportal u četvrtak ujutro u Saboru, uoči burne rasprave o SDP-ovoj interpelaciji o avionima, pokazao je da može argumentirano raspravljati o više tema, ne samo o znanosti i obrazovanju, kojima se bavio većinu života

Već i sama biografija Tomislava Sokola pokazuje da se radi o drugačijem, obrazovanijem tipu zastupnika. Ovaj rođeni Zagrepčanin doktor je pravnih znanosti koji je na Pravom fakultetu diplomirao s prosjekom ocjena 4,83, uz Rektorovu nagradu, dvije Dekanove nagrade i nekoliko visokoprofiliranih stipendija.

Usavršavao se u inozemstvu na području prava Europske unije, a na Pravnom fakultetu Katoličkog sveučilišta Leuven u Belgiji završio je magistarski i doktorski studij. Paralelno je volontirao kao vježbenik u jednom odvjetničkom uredu, zatim kao sudski vježbenik na Trgovačkom sudu u Zagrebu, a danas uz posao saborskog zastupnika predaje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa te Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Lani se oženio, a može se pohvaliti time da mu je na svadbi bio i premijer. Imovinska kartica otkriva pak da ima stan od 80 kvadrata u Zagrebu, dok supruga na svoje ime ima stan od 38 kvadrata. Sokol je u imovinskoj kartici naveo da vozi dva desetljeća staru Opel Astru, a on i supruga na svoje ime imaju i dva kredita.

Ovaj tjedan stigle su žestoke reakcije zbog izjava predsjednika Europskog parlamenta Antonija Tajanija. Oporba smatra da je vlast trebala žešće reagirati. Smatrate li da se primjereno reagiralo na posezanje za hrvatskim teritorijem?

Svakako se radi o neprimjerenoj izjavi. Reakcija je premijera i predsjednice bila pravovremena, poslane su jasne poruke. Mislim da i Tajanijeva reakcija, odnosno isprika u pismu predsjednici i premijeru, pokazuje da je shvatio svoju grešku, da nije htio to reći onako kako je to ispalo u javnosti. Njegova isprika je pokazala da je reakcija hrvatskih vlasti bila kako treba.

Čak je i HDZ-ov koalicijski partner HNS rekao da je trebalo oštrije reagirati.

Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Mi u vladajućoj većini nemamo jednoumlje, ali se oko bitnih stvari slažemo i dogovaramo i ne bih od toga pravio neku priču.

Na razini Europskog parlamenta pokrenuta je i peticija kojom se traži Tajanijev odlazak. Da ste zastupnik u Europskom parlamentu, biste li potpisali tu peticiju?

Trebalo bi pogledati kako je ona točno formulirana, tko ju je pokrenuo i s kojim ciljem. Iza određenih inicijativa često postoji neki drugi razlog. Moram napomenuti da su izbori za Europski parlament vrlo brzo te će nakon njih biti konstituiran novi saziv tako da ne vidim smisao same inicijative .

Tomislav Sokol smatra da je reakcija Vlade i predsjednice u slučaju Tajani bila pravovremena i da su poslane jasne poruke

Tomislav Sokol smatra da je reakcija Vlade i predsjednice u slučaju Tajani bila pravovremena i da su poslane jasne poruke

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kao doktor pravnih znanosti, možete li komentirati slučaj Daruvarac? Smatrate li, kao neki, da je DORH možda pogriješio u kvalifikaciji kaznenog djela?

Ne bih ulazio u pojedine slučajeve. Ali ovaj slučaj pokazuje jednu širu priču, a to je Zakon o kaznenom postupku. Novi zakon je donesen prije nekog vremena i došlo je do prelaska iz inkvizitornog u akuzatorni model, odnosno DORH-u su dane puno veće ovlasti. Radilo se o velikoj reformi koja je, prirodno, rezultirala određenim problemima u primjeni, što smo kasnije vidjeli i kroz odluke Ustavnog suda i kroz sudsku praksu. I ministar Bošnjaković je najavio da će se ići u izmjene odnosno donošenje novog zakona kako bi se ovakve stvari sprječavale. No to je samo jedan od problema u kaznenom postupku.

Konkretno, na koji način se zakon po vašem mišljenju mora mijenjati?

To će odrediti stručnjaci i radna skupina, ne bih prejudicirao konkretna rješenja. To je ozbiljan postupak kroz koji će se iskristalizirati rješenja. Ovim bih putem naglasio da i premijer Andrej Plenković i ova vlada puno ozbiljnije shvaćaju cijeli postupak donošenja zakona, puno je manje zakona u hitnom postupku što je kod SDP-a bilo pravilo, te je navedena procedura je puno temeljitija i razrađenija.

Tomislav Sokol u razgovoru s novinarkom tportala Majom Šurinom

Tomislav Sokol u razgovoru s novinarkom tportala Majom Šurinom

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Jedan od zakona koji ipak jest u hitnom postupku su izmjene Zakona o privatizaciji Ine, koje su u srijedu bile na raspravi u Saboru. Osjećate li se vi kao izdajnik zbog gašenja sisačke rafinerije, kako je oporba optuživala HDZ u toj raspravi?

Što se tiče zakona, naveo bih par činjenica. Radi se o zakonu koji je donesen 2002. u vrijeme SDP-ove vlade, a u tom zakonu je, između ostalog pisalo, da će se sve dionice države privatizirati s ulaskom u Europsku uniju. Znači, da je po SDP-ovom zakonu sve bi dionice već bile prodane i Hrvatska ne bi imala načina da izravno utječe na odluke u kompaniji. Druga stvar, treba znati da je Europska komisija pokrenula postupak pred Sudom Europske unije. Ugovor o funkcioniranju Europske unije propisuje da su sve prepreke slobodi kretanja kapitala zabranjene. Ako vi imate situaciju da država ima apsolutno pravo veta na određene odluke uprave, vi automatski na određeni način odvraćate investitore koji bi htjeli uložiti u tu kompaniju. Treba naglasiti da su pred sudom EU bili postupci i protiv drugih država, primjerice Njemačke koja je svoj zakon o Volkswagenu također morala promijeniti. Opisani postupak pred sudom EU, ako država ne izmjeni zakon, može rezultirati i financijskim sankcijama za tu državu i to je razlog zašto se išlo u izmjene zakona. Sada više nemamo apsolutno pravo veta, nego možemo tražiti od suda da preispita odluku uprave ako ona ugrožava nacionalni interes, ali onda to morate dobro obrazložiti.

Što se tiče priče oko rafinerije, to nije predmet ovog zakona. Radi se o tome da imamo dvije rafinerije od kojih jedna radi s puno većim kapacitetom od druge. I ako želite zadržati rafinerijsku proizvodnju morate uložiti nekoliko milijardi u onu koja radi na većem kapacitetu, a to je Rijeka. Ali koliko znam, dio aktivnosti će ostati u Sisku, veliki dio radnika će i dalje raditi u Sisku, a ostali će biti zbrinuti na druge načine. Nitko na kraju neće tu nastradati, kroz Sisak će se razviti neke druge Inine djelatnosti koje će gospodarski pomoći tom kraju. Ovo je jedini način da rafinerijski biznis ostane u Hrvatskoj.

Sokol kaže kako gašenjem rafinerije u Sisku nitko neće stradati

Sokol kaže kako gašenjem rafinerije u Sisku nitko neće stradati

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Radili ste kao pomoćnik ministra u Ministarstvu obrazovanja i to za vrijeme dva ministra. S kime vam je bilo lakše surađivati – s Pavom Barišićem ili s Blaženkom Divjak?

Za vrijeme ministrice Divjak bio sam jako kratko u ministarstvu, ona je postala ministrica u lipnju, a ja sam već u rujnu otišao u Sabor kao zamjena za Jasena Mesića. Bilo je i ljeto između pa mi je teško uspoređivati jednu i drugu situaciju. Ali ovim putem bi naglasio da je atmosfera koja se stvorila oko ministarstva u vrijeme ministra Barišića bila dosta promašena. Kad pogledamo sve projekte iz znanosti i obrazovanja kao što su znanstveni centri izvrsnosti, milijardu kuna za znanstvenu infrastrukturu, veliki projekti Srebrnjak i Institut Ruđer Bošković (O-ZIP), sredstva iz Europskog socijalnog fonda, STEM stipendije i socijalne stipendije čiji je broj uvećan, možemo zaključiti da se, u kratkom vremenskom razdoblju, napravilo puno. To su sve projekti koji su pokrenuti ili odblokirani u vrijeme ministra Barišića, državnog tajnika Glunčića i ostatka ekipe iz ministarstva. U resoru znanosti se napravilo puno, kao i u visokom obrazovanju, poput Zakona o studentskim poslovima. Dakle, u tom vremenu se puno napravilo i ja sam jako zadovoljan periodom koji sam proveo tamo.

Kurikularna reforma polako kreće u škole. Koliko ste zadovoljni onime što je napravljeno?

Tu prvu riječ trebaju imati stručnjaci za pojedine kurikulume. Općenitije govoreći, kod nas se stvorila jedna javna percepcija da se ne treba puno učiti, da znanje nije potrebno nego da će sve to biti jedna igra ili nešto slično. Mislim da mora postojati jedan ‘core’ sadržaj za koji je jasno propisano da se mora znati, posebno vezano uz nacionalni identitet. Na kraju krajeva, neke stvari se moraju naučiti i to neće promijeniti niti jedna reforma. Mislim da je dobro da se koncept ishoda učenja upari sa sadržajem, da se propiše minimalni sadržaj koji morate znati i to je najbolji put. Nemojte zaboraviti da mi imamo državnu maturu i ako nastavnicima damo potpunu slobodu bez ikakvih smjernica, onda ćemo imati različite prakse u različitim školama, što će se odraziti i na rezultatima same mature. Dakle, uklanjanje nepotrebnih činjenica iz nastave, veća autonomija nastavnicima, ali i jasno određeni ključni sadržaji koji se trebaju znati. Uz to, mislim da je dobar koncept na kojem treba raditi onaj nacionalnih testova u osnovnoj i srednjoj školi. Ali ne da se na njim učenike ‘ruši’, nego da se vidi kako koja škola funkcionira i da se može na vrijeme intervenirati. Pitanje obrazovne reforme je puno kompleksnije od toga što će pisati u pojedinom kurikulumu.

Tomislav Sokol nam je ukazao na to da je atmosfera koja se stvorila oko Ministarstva znanosti u vrijeme ministra Barišića bila dosta promašena

Tomislav Sokol nam je ukazao na to da je atmosfera koja se stvorila oko Ministarstva znanosti u vrijeme ministra Barišića bila dosta promašena

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dosta buke se ovih dana podiglo oko lektire. Trebaju li Dnevnik Anne Frank ili Ježeva kućica biti na popisu lektire?

Ne bih ulazio u pojedine knjige, ali neke koje su spomenute u medijima, poput Dnevnika Anne Frank, su klasici i mislim da bi trebale biti u lektiri prvenstveno zbog poznavanja određenih događaja iz prošlosti i društvenog konteksta koji opisuju. Ali to je ono što govorim, na načelnoj razini ne treba se ići preradikalno u smanjenje toga što se treba proći. Više treba raditi na tome da se učenicima ta lektira i ta literarna djela približe i da im budu interesantna te da shvate zašto ih trebaju čitati.

Mnogi su vam zamjerili tzv. lex Boras, koji je na kraju povučen. Jeste li odustajanje od zakona zamjerili ministrici Divjak?

Nije tu pitanje zamjeranja ili ne zamjeranja. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju se mijenjao nekoliko puta i jednostavno se odlučilo ići na izradu sasvim novog zakona, što je legitimno. Mi smo tada u sustavu detektirali neke probleme i htjeli smo ih što prije riješiti izmjenama i dopunama, pa tek onda ići na izradu novog zakona. Ministrica se odlučila da se donese potpuno novi zakon i taj proces još traje.

Što se tiče ‘lex Borasa’, tu je bilo puno nekorektnih napada i to od ljudi koji uopće zakon nisu pročitali. Taj zakon ni na koji način nije utjecao na pravni položaj rektora Damira Borasa. Izmjenama tog zakona se htjelo samo precizirati neke stvari, pojednostavniti postupke izbora u zvanja, poticati izvrsnost u sustavu i olakšati povratak hrvatskih znanstvenika iz inozemstva..

Dnevnik Anne Frank ili Ježeva kućica trebali bi biti na popisu lektire, rekao nam je Sokol

Dnevnik Anne Frank ili Ježeva kućica trebali bi biti na popisu lektire, rekao nam je Sokol

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Neki vas u kontekstu svjetonazorskih pitanja ubrajaju među tvrde konzervativce, no podržali ste, primjerice, Istanbulsku konvenciju koja je podijelila HDZ prilikom glasovanja. Kako biste se osobno definirali?

Mislim da se prvenstveno trebamo koncentrirati na sadržaj. Član sam HDZ-a od 2004. godine, podržavam politiku stranke. Demokršćanska i narodnjačka orijentacija HDZ-a je nešto što sam prepoznao kao svoj svjetonazor, tu ideju zaštite nacionalnih i državnih interesa, kao i ideju poštivanja općih humanističkih načela ljudskih prava i to je sve ono što je u programu i Statutu HDZ-a. Te priče o podjelama u HDZ-u skreću pažnju s činjenice da je u SDP-u i oporbi općenito totalni raspad sustava.

Svojedobno ste bili član niza komisija za odnose s Katoličkom crkvom i drugim vjerskim zajednicama. Kako gledate na reviziju Vatikanskih ugovora? Pripada li po vama vjeronauk u crkve ili i u školu?

U tim komisijama bio sam po funkciji kada sam bio pomoćnik ministra. Što se tiče Vatikanskih ugovora, imate odluku Ustavnog suda da vjeronauk u školama nije sporan, imate činjenicu da s 19 vjerskih zajednica imamo potpisane ugovore po uzoru na ovaj sklopljen sa Svetom Stolicom i ako revidiramo jedan, morali bismo revidirati i druge. I treće, imate stav da se izmjenama ugovora može pristupiti ako su se okolnosti promijenile, a ja ne vidim po čemu su se to okolnosti promijenile.

Što se tiče vjeronauka, samo u dvije zemlje Europe nemate neki oblik vjeronauka. Zbilja ne vidim razlog da bi se krenulo u reviziju, mislim da je i oporba tu pristupila s figom u džepu. To se vidi i iz toga da su i Vesna Pusić i Anka Mrak Taritaš bile u Vladi sa SDP-om i nisu to problematizirale tada. Mislim da se tu zapravo radi da se lijeve stranke, točnije GLAS pred europske izbore pokušavaju boriti za dio glasačkog tijela koji je otpao od SDP jer je SDP u takvom tužnom stanju u kakvom je sada.

Sokol smatra da je oporba problematizirajući vjeronauk u školama u startu imala figu u džepu

Sokol smatra da je oporba problematizirajući vjeronauk u školama u startu imala figu u džepu

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Jedno vrijeme školovanja živjeli ste u Belgiji. Koliko godina ste proveli u toj državi i možete li usporediti život ondje i ovdje?

Na najstarijem Katoličkom sveučilištu u Leuvenu sam magistrirao i doktorirao. Dvije godine sam cijelo vrijeme bio tamo, a onda sam sljedećih 6-7 godina svako malo bio tamo. Nisam živio samo u Bruxellesu, nego i u Leuvenu i Antwerpenu. Mogu govoriti samo o ovom sjevernom, flamanskom djelu, a tamo su dosta slični Hrvatskoj. Puno su ljudi opušteniji nego što sam očekivao. I tamo imate kafiće koji su puni dobar dio dana. Impresionirala me multilingvalnost, oni svi govore po najmanje tri jezika. No, i oni imaju problema, primjerice, neke stvari su dosta birokratizirane, imate procedure koje su ponekad vrlo složene. Stanje infrastrukture je dobro, ali moram reći da Hrvatska ne zaostaje puno za njima. Ne mogu reći da je tamo, što se tiče kvalitete života, puno bolje nego u Hrvatskoj.

Znanstvenik ste povratnik. Još uvijek je vrlo često to da mladi znanstvenici odlaze izvan Hrvatske i da se ne vraćaju. Što se treba dogoditi da se promijeni taj trend? Nudi li im Hrvatska išta što bi ih privuklo natrag?

Na tome se zadnjih nekoliko godina intenzivno radi. Imate i neke programe preko Hrvatske zaklade za znanost koji idu na suradnju s dijasporom i povratnicima, bilo je i projekata u Ministarstvu obrazovanja koji su išli u tom smjeru. Treba se zalagati za to da Europska unija financira projekte koji će omogućiti suradnju između naših znanstvenika vani s hrvatskim institucijama, pa da se preko toga stvore uvjeti za povratak. Ne mislim da su kod znanstvenika koji su otišli toliki problem financije i plaća, koliko činjenica da žele da im se osigura da mogu raditi vrhunska istraživanja. A za to morate imate velika ulaganja u infrastrukturu i cijeli institucionalni okvir. Poanta svih programa koji se trenutno provide, poput centara izvrsnosti, je da najbolji znanstvenici ostanu ovdje. Ova Vlada intenzivno radi i jako puno je sredstava uložila, što iz fondova EU, što direktno iz proračuna, da bi spriječio njihov odlazak.

Sokol kaže da u Belgiji nije puno bolja kvaliteta života u odnosu na Hrvatsku

Sokol kaže da u Belgiji nije puno bolja kvaliteta života u odnosu na Hrvatsku

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Zašto ste uopće odabrali otići u politiku kada iza sebe imate impresivnu znanstvenu karijeru i silne nagrade?

Problem je, po mom mišljenju, u tome da bi ljudi koji su izgradili sebe trebali ući u politiku, i doprinositi javnom interesu. Takvih primjera, smatram, treba više. Smatrao sam da tom javnom dobru trebam doprinositi što više mogu. Pogledajte samo Sabor, mislim da su neki zastupnici iz oporbe sveli Sabor na najnižu moguću razinu – dolaze u sabornicu, raspravljaju o svim temama, vrijeđaju, a predložene zakone nisu ni pročitali. Zato i jesam u Saboru, da doprinesem dizanju kvalitete javne rasprave i to je ono što nam treba. Mislim da bi trebalo biti više ljudi koji su stručni i nešto znaju, da se uključe u politiku.

Na što ste najponosniji u dosadašnjem saborskom mandatu vezano uz neke zakonske inicijative za koje smatrate da ste ih poboljšali svojim prijedlozima?

Mogu najviše govoriti o ovom dijelu gdje sam operativno sudjelovao i to kada sam bio pomoćnik ministra. Tu je svakako Zakon o obavljanju studentskih poslova i Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte. Radi se o olakšicama gospodarstvu kako bi se stimuliralo ulaganje u istraživanje i razvoj. Tu sam osobno sudjelovao, ali ima i niz drugih zakona koji su doneseni, poput porezne reforme. Što se tiče gospodarstva, kada gledam neke stranke poput Živog zida, kao da se žele vratiti u socijalistički mentalni sklop bivše države, a mi smo se odlučili na tržišno gospodarstvo koje ne samo da je gospodarski učinkovitije, nego i na neki način stimulira osjećaj osobne odgovornosti i inicijative, što nam nedostaje.

Tu je i Ovršni zakon koji se priprema i za kojeg se nadam da će naći balans između dužnika i vjerovnika, donesen je i cijeli paket zakona iz pravosuđa te komplet zakona vezan uz nacionalnu sigurnost i branitelje.

Tomislav Sokol ističe da, kad gleda neke stranke poput Živog zida, čini mu se kao da se žele vratiti u socijalistički mentalni sklop bivše države

Tomislav Sokol ističe da, kad gleda neke stranke poput Živog zida, čini mu se kao da se žele vratiti u socijalistički mentalni sklop bivše države

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

U Sabor ste ušli tek nakon sklapanja koalicije s HNS-om, međutim do sada vas javnost baš nije zamijetila. Sada se sve češće pojavljujete u medijima i govorite u ime HDZ-a pa me zanima što se promijenilo?

Mislim da je stranka procijenila da neke stvari mogu prezentirati. Saborska statistika kaže da sam dosta raspravljao, ali treba vam neko vrijeme da se etablirate. U početku sam se najviše bavio pravosuđem i obrazovanjem, pravom Europske unije. Pretpostavljam da su u stranci procijenili da sam se etablirao pa se onda to prenijelo na neke šire teme.

Možda su procijenili i da biste mogli na listu za europske izbore. Hoćete li biti na listi za Europski parlament?

Predsjednik stranke je rekao kada će biti odluka donesena, a to je na Središnjem odboru u ožujku. Tako da do tada ne bih ništa govorio o tome. HDZ kao stožerna stranka predstavlja najšire slojeve hrvatskog društva, skupine i regije te zbog toga ima i najveću širinu potencijalnih kandidata. Svakako će lista biti kvalitetna, a hoću li ja biti na njoj, to ćemo vidjeti.

Sokol nije htio govoriti o tome hoće li biti na listi HDZ-a za europske izbore

Sokol nije htio govoriti o tome hoće li biti na listi HDZ-a za europske izbore

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kasni li HDZ s objavom liste, s obzirom na to da su u oporbi već izašli s nekim imenima?

Većina njih nije izašla s kompletnim listama, nego s određenim imenima. No za manje stranke i stranke u problemima logično je da prije izađu s imenima kako bi se te osobe učinile prepoznatljivijima i kako bi se javnost upoznala s njima. Što se tiče SDP-a, oni su objavili listu, ali nisu redoslijed, pa su se neki maknuli s liste – to odražava njihove frakcijske borbe.

Dojam je da hrvatski građani jako malo znaju tko su aktualni eurozastupnici iz Hrvatske. Vjerojatno je u tom smislu najprepoznatljivija Biljana Borzan, a kod HDZ-a Dubravka Šuica. Da ste na mjestu eurozastupnika, biste li napravili nešto drugačije, kako biste se istaknuli?

Ima tu više faktora. Činjenica je da su neki zastupnici više radili na osobnom PR-u od drugih, odnosno prepoznali neke niše koje u Hrvatskoj mogu biti popularne, poput zaštite potrošača. No, treba imati na umu da se puno toga usklađuje kroz Europsku komisiju koja ima isključivo pravo zakonodavne inicijative i Vijeće, Iz navedenog razloga jako je teško tu iskočiti, ali mogu reći da su zastupnici HDZ-a doista radili odlično u svojim područjima djelovanja. To se posebno odnosi na politiku prema susjedstvu (pogotovo BiH), informiranje građana i poduzetnika o EU fondovima, izgradnju infrastrukture i prometno povezivanje (Pelješki most), brigu o obitelji i mladima kroz razne EU instrumente te promociju hrvatske kulture i jezika putem organiziranja kulturnih događanja u Bruxellesu i Strasbourgu. Percepcija koliko tko radi ne odgovara u cijelosti tome kako jest tamo.

  • +8
  • +5

Tomislav Sokol ne smatra da HDZ kasni sa svojom listom za europske izbore

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Predsjednik ste HDZ-a Črnomerec, što je i matična organizacija premijera Andreja Plenkovića. Dolazi li on na vaše sastanke?

Dolazi kad može, njegove obveze su ogromne. Ali kad može, uvijek dođe i javi se članovima.

Tko je onda kome šef – vi njemu ili on vama?

Uvijek smo dobro surađivali, a premijer jako dobro pazi na svoju bazu. Bio nam je na obljetnici prošle i nadam se da će doći i ove godine.

Sokol kaže da je uvijek dobro surađivao s Andrejom Plenkovićem

Sokol kaže da je uvijek dobro surađivao s Andrejom Plenkovićem

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Nemam puno slobodnog vremena jer uz Sabor predajem i na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ali u ostatku vremena volim čitati, volim sport mada nemam vremena puno vremena za košarku, koju sam volio u srednjoj školi. Putovanja su mi draga, proputovao sam gotovo cijelu Europu kroz više road tripova.

Koja vam je najdraža knjiga?

Ja sam tradicionalist, uvijek sam volio Dostojevskog. ‘Braća Karamozovi’ su jedno krovno, vrhunsko djelo koje sam obožavao. Možda nije toliko suvremeno, ali teme koje se u njemu pojavljuju su univerzalne.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!