SUPERVIZORSKE OVLASTI ECB-U

Pod strogi nadzor dolazi 6.000 banaka eurozone

  • Autor: tportal.hr/Hina
  • Zadnja izmjena 19.10.2012 18:42
  • Objavljeno 19.10.2012 u 18:36
Prosvjednici pred ECB-om u Frankfurtu

Prosvjednici pred ECB-om u Frankfurtu

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Ubrzo nakon završetka summita na kojem je usuglašen vremenski okvir za uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizama za sve banke u eurozoni krenule su različite intepretacije dogovorenog u vezi s mogućnošću da posrnule banke dobiju izravnu pomoć iz Europskog stabilizacijskog mehanizma, čemu se nadala Španjolska

Čelnici Europske unije postigli su u noći s četvrtka na petak suglasnost o uspostavi jedinstvena nadzora europskih banaka, što je prvi korak prema uspostavi bankovne unije.

Riječ je o kompromisu između Francuske, koja je inzistirala da se jedinstveni nadzor banaka počne djelovati već od početka sljedeće godine, i Njemačke, koja je isticala da ne treba s tim žuriti. Pariz je također inzistirao na tome da se nadziru sve banke, njih oko šest tisuća u eurozoni, dok je Berlin bio na stajalištu da se nadziru samo najveće banke, koje djeluju prekogranično u više država članica.

Prema postignutom dogovoru, do kraja ove godine donijet će se pravni okvir za uspostavu jedinstvena nadzorna mehanizma, a on će početi operativno djelovati tijekom 2013., a ne početkom te godine, što je ustupak Njemačkoj, koja je s druge strane pristala da se nadziru sve banke u eurozoni. Suprevizorske ovlasti dobit će Europska središnja banka.

Uspostava jedinstvenog nadzora nad bankama u eurozoni vrlo je važna jer je to preduvjet da bi fond za spašavanje eura, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), mogao izravno dokapitalizirati banke.

Odgovornost za nadzor svih šest tisuća banaka u eurozoni preuzet će Europska središnja banka tijekom sljedeće godine, međutim, njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da ESM neće moći preuzeti obveze koje su države već preuzele u spašavanju svojih banaka, poput Španjolske, nego da će dokapitalizacija biti moguća samo ubuduće.

'Neće biti retroaktivne dokapitalizacije. Kada dokapitalizacija bude moguće, bit će moguća samo ubuduće, stoga mislim da, kada jedinstveni nadzorni mehanizam bude operativan, španjolske banke više neće imati problema ili se barem nadam da ih neće imati', rekla je Merkel na konferenciji za novinare nakon završetka summita.

Merkel je rekla da će za izravnu dokapitalizaciju banaka posrnulim bankama trebati operativan sustav nadzora banaka te uspostaviti fond za spašavanje banaka, koji će se financirati doprinosima samih banaka. Njemačko stajalište podržavaju Nizozemska i Finska. Njemačka se također protivi zajedničkim jamstvima za depozite u bankama, što se smatra ključnim instrumentom za sprječavanje bijega kapitala.

S druge strane Španjolska i Francuska žele mogućnost retroaktivne dokapitalizacije što bi što bi znatno olakšalo španjolski dužnički teret. EU je odobrila Španjolskoj 100 milijardi eura za spašavanje njezinih banaka, ali je ta pomoć išla preko države, a ne izravno bankama.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi