Kamatna stopa za refinanciranje banaka iznosit će i dalje 2,15 posto, a kamatna stopa na prekonoćne depozite banaka 2,0 posto.

Za prekonoćne pozajmice komercijalne banke plaćat će i ubuduće kamatu od 2,4 posto.

ECB je tako protegnuo ,pauzu' u promjenama troškova zaduživanja do iduće godine. Do početka lipnja bili su ih snižavali gotovo godinu dana.

Iduća sjednica trebala bi biti održana početkom veljače.

"Inflacija bi se srednjoročno trebala stabilizirati na ciljanih dva posto", navelo je upravno vijeće u priopćenju.

U studenom inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena iznosila je 2,1 posto, kao i u prethodnom mjesecu, objavio je europski statistički ured u utorak, blago snizivši preliminarnu procjenu koja je bila pokazivala rast cijena za 2,2 posto.

Upravno vijeće namjerava ustrajati u stvaranju uvjeta za stabilizaciju inflacije na razini od dva posto, poručuju, i pratit će i dalje podatke i određivati "primjerenu" visinu kamatnih stopa "od sjednice do sjednice".

Odluke će se u budućnosti temeljiti "na procjeni izgleda za inflaciju i na rizicima koji je okružuju", s obzirom na nove ekonomske i financijske podatke.

Skuplje usluge

Potrošačke cijene trebale bi ove godine u prosjeku porasti za 2,1 posto, potvrdilo je upravno vijeće ECB-a u najnovijem izvješću procjenu iz rujna.

Podigli su pak procjenu inflacije u idućoj godini, s 1,7 na 1,9 posto.

Rast cijena usluga trebao bi usporiti u 2026., ali blaže no što se do sada očekivalo, objašnjavaju.

U takvim će uvjetima temeljna stopa inflacije u idućoj godini iznositi 2,2 posto i biti viša za 0,3 postotna boda no što su bili očekivali u rujnu.

Usluge bi, po njihovim procjenama, trebale blago poduprijeti inflaciju i u 2027. godini budući da bi cijene, kada se isključe energija i hrana, trebale porasti za 1,9 posto, nešto snažnije od prosjeka svih proizvoda.

U 2028. taj bi efekt trebao iščeznuti, prema procjeni ECB-a da će potrošačke cijene porasti za 2,0 posto, a istu stopu pokazuju i izračuni koji ne uključuju hranu i energiju.

"Prognoze inflacije i dalje uključuju višu razinu neizvjesnosti no što je uobičajeno zbog kontinuirano nestabilnog međunarodnog okruženja", upozoravaju.

Inflacija bi tako mogla biti i niža ako kompanije zbog viših američkih carina preusmjere svoju robu u eurozonu, a uteg rastu cijena mogao bi biti i jači euro.

Cijene bi pak mogle porasti snažnije no što se trenutno očekuje ako cjepkanje svjetskih nabavnih lanaca podigne cijene uvoza, ograničiti opskrbu ključnim sirovinama i dodatno ograniči kapacitete u gospodarstvu eurozone.

Među rizicima koji mogu potaknuti inflaciju na srednji rok izdvojili su i pojačanu potrošnju na infrastrukturu i obranu i kontinuirano izraženo poskupljenje usluga.

Motor domaća potražnja

Gospodarstvo u zoni primjene zajedničke europske valute trebalo bi pak ove godine porasti za 1,4 posto, nešto snažnije no što su bile pokazivale rujanske procjene.

Aktivnost je u trećem tromjesečju porasla za 0,3 posto, odražavajući u prvom redu snažniju potrošnju i ulaganja, utvrdili su stručnjaci ECB-a.

Porastao je i izvoz, uz "značajan doprinos kemikalija", primjećuju.

U "sektorskom sastavu rasta dominiraju usluge, posebno sektoru informacija i komunikacija, dok je aktivnost u industriji i građevinarstvu stagnirala.

"Trend rasta predvođenog uslugama vjerojatno će se nastaviti i u kratkoročnoj perspektivi", prognoziraju.

U 2026. gospodarska aktivnost trebala bi blago usporiti, na 1,2 posto. Nova procjena viša je ipak za 0,2 postotna boda od one iz rujna.

U 2027. rast bi pak ponovo trebao blago ubrzati, na 1,4 posto, a istu stopu rasta stručnjaci ECB-a očekuju i u 2028.

Glavni motor rasta bit će u idućim godinama domaća potražnja, procjenjuju u ECB-u.

"Realni dohoci trebali bi i dalje rasti, a stopa štednje trebala bi se postupno sniziti sa još uvijek visoke razine i poduprijeti potrošnju".

"Ulaganja kompanija i značajna potrošnja vlada na infrastrukturu i obranu trebali bi pružati sve snažniji oslonac gospodarstvu, ali uteg rastu u eurozoni vjerojatno će i u ovoj i u idućoj godini biti izazovno okruženje za svjetsku trgovinu".