PREDIZBORNI INTERVJU

Plenković otvoreno o Jadranki Kosor, Vesni Pusić i slovenskim prijetnjama

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 19.05.2012 16:35
  • Objavljeno 19.05.2012 u 13:43
Andrej Plenković

Andrej Plenković

Izvor: Pixsell / Autor: Anto Magzan

Nakon više od 15 godina rada u diplomaciji i ministarstvu vanjskih poslova, HDZ-ovac Andrej Plenković aktivnu karijeru u diplomaciji zamijenio je politikom. Iako je u doba vlade Jadranke Kosor vršio dužnost državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih poslova, u samoj stranci nikada nije bio u najužem vodstvu. Stoga je pomalo i iznenađujuća bila vijest da ga je upravo Kosor odabrala kao kandidata za njenog zamjenika u stranci, što je i tportalu bio povod da pokuša doznati nešto više o Andreju Plenkoviću

Andreja Plenkovića uspjeli smo uhvatiti nekoliko dana prije nedjeljnih unutarstranačkih izbora, u stanakama između obilaženja HDZ-ovih podružnica diljem Hrvatske. Iako se u kampanju koja traje već pola godine Plenković aktivno uključio tek prije koji mjesec, uvjeren je da je će tim Jadranke Kosor biti pobjednički sutra na izborima u Dvorani Vatroslava Lisinskog.

U nedjelju će se održati unutarstranački izbori za koje se kampanja odvija već mjesecima. Jedan ste od kandidata za zamjenika predsjednika/predsjednice stranke, uz Dragu Prgometa i Antu Sanadera. Kakvo mišljenje imate o svojim protukandidatima i zašto mislite da biste upravo vi trebali postati zamjenik šefa stranke?

Respektiram svoje protukandidate i s njima sam u korektnim odnosima. Izaslanici s kojima sam razgovarao u svih dvadeset županija i gradu Zagrebu, odlučit će tko od nas trojice donosi stvarno osvježenje i novi impuls u vođenju HDZ-a. Moj diskurs je bio programski argumentiran i okrenut budućnosti, jer se od vodstva očekuje reformski kapacitet za prilagodbu rada HDZ-a novim izazovima u trećem desetljeću samostalne Hrvatske. U karijeri sam kumulirao političko, diplomatsko i međunarodno iskustvo. Mislim da bih svojim znanjem i idejama mogao pridonijeti obnovi vjerodostojnosti HDZ-a, uključivanju svih članova u transparentan i dinamičan rad stranke te napraviti bitan iskorak u većem identificiranju birača centra s vrijednostima HDZ-a. Želim da HDZ samostalno na izborima uživa iznad 30 posto potpore i da sa svojim koalicijskim potencijalom može preuzeti odgovornost za Hrvatsku.

Jedan ste od onih ljudi koji su relativno nedavno postali član stranke. Što vas je to privuklo HDZ-u i zašto ranije niste postali član stranke?

Kao profesionalni diplomat smatrao sam da je primjerenije da kao nestranačka osoba zastupam hrvatske interese. U pogledu osobne političke orijentacije i prije sam jasno izražavao opredjeljenje političkoj opciji desnog centra, a bio sam i stažist u Europskoj pučkoj stranci u Europskom parlamentu još 1993. Svoj doprinos budućem vođenju HDZ-a vidim kroz organizacijsku konsolidaciju stranke putem: jačanja tajništva, kreiranja specijaliziranih stručnih vijeća za sve politike, decentralizacije djelovanja, bolje tehnološke povezanosti i izraženije uloge mladih. Vrijeme je za stvaranje nove platforme stranke kako bi bili prepoznatljiva i snažna alternativa aktualnoj vlasti te ponudili konkretne odgovore za gospodarske i socijalne probleme hrvatskih građana. U vrijednosnom pogledu vidim čvrsto pozicioniranje HDZ-a u okvirima programskih odrednica i identiteta Europske pučke stranke.

Jedna od kritika koja se često čuje od članstva i koja se, doduše, ne odnosi samo na vas, jest da noviji članovi ne bi trebali biti u užem vodstvu HDZ-a. Kako odgovarate na takve kritike?

Izuzetno poštujem utemeljitelje i iskusnije članove stranke, koji imaju cjelovit uvid u sva postignuća HDZ-a u protekle 23 godine. Mislim da su HDZ-u potrebni svi koji mogu dati doprinos da stranka ponovno dođe u poziciju dobiti većinsko povjerenje i služiti interesima hrvatskog naroda.

Plenković: Treba biti oprezan u dijalogu sa Slovenijom

Sljedeće godine Hrvatska će postati i punopravna članica Europske unije. S obzirom na aktualne događaje u Uniji, bi li možda Hrvatskoj godila odgoda ulaska u članstvo?

Nikakvo odgađanje ne dolazi u obzir. Dapače, moramo se truditi da ratifikacija u parlamentima država članica bude dovršena na vrijeme. A aktualna vlast mora biti puno opreznija da, u osjetljivom procesu monitoringa, ne čini krivi poteze i ne odstupa od obveza koje su dogovorene u pregovorima. Uvjeren sam da će, kao i u ranijim slučajevima, države članice i institucije Unije iznaći snage da ojačaju europski politički projekt i izađu iz krize. Uz primjenu načela solidarnosti putem adekvatne pomoći članicama Eurozone pogođenim financijskom krizom, ključni su daljni koraci u jačanju i kontroli fiskalne odgovornosti članica i poduzimanje mjera za poticanje gospodarskog rasta.

Po vašem mišljenju, hoće li Slovenija biti zadnja država koja će ratificirati pristupni ugovor, s obzirom na novo zatezanje odnosa između Hrvatske i Slovenije?

Nadam se da će ratifikacija biti obavljena na vrijeme. S obzirom na to da smo imali iskustvo blokade pregovora od skoro 18 mjeseci, potrebno je biti oprezan i voditi intenzivan dijalog. Najave predstavnika nove slovenske vlade o dinamici ratifikacije Ugovora o pristupanju su proteklih mjeseci varirale. Ipak, ne vidim razloga da stupanje Hrvatske u članstvo u EU 1. srpnja 2013. dođe u pitanje zbog Slovenije – uključujući i pitanje Ljubljanske banke.

Kandidirate se u timu aktualne predsjednice stranke Jadranke Kosor. Zašto ste se odlučili podržati baš nju i zašto mislite da bi upravo ona trebala voditi stranku?

Uspostavili smo kvalitetnu suradnju tijekom posljednje dvije godine, dok sam bio državni tajnik za europske integracije u njenoj vladi. Tri su razloga zbog kojih podržavam kandidaturu predsjednice Kosor. Unatoč brojnim pritiscima i nepovoljnim okolnostima, ona je prošlog proljeća ustrajala na završetku pristupnih pregovora s EU do ljeta 2011, čime je pokazala državničku odlučnost za ostvarenje strateških nacionalnih ciljeva. Otvorila je prostor nadležnim institucijama za snažnu i neselektivnu borbu protiv korupcije - zla koje pogađa tranzicijska društva, a nije zaobišlo ni Hrvatsku, a nažalost ni pojedince u stranci. Demokratizirala je ukupno ozračje u HDZ-u, što potvrđuju i aktualni izbori. Nakon svojevrsnog trogodišnjeg kriznog upravljanja i Vladom i strankom, mislim da ima pravo pred izaslanicima tražiti podršku za novi mandat tijekom kojeg bi pripremila stranku za nove izborne cikluse.

Ako ona ne osvoji još jedan mandat na čelu stranke, a vi budete izabrani za zamjenika predsjednika stranke, s kojim od njenih protukandidata bi najradije surađivali?

Uvjeren sam da ćemo kao tim koji je dobra mješavina iskustva i svježine dobiti većinsku potporu izaslanika. Kao odgovoran član stranke, surađivat ću sa svim kolegama koji dobiju mandat Općeg sabora, jer HDZ mora pokazati jedinstvo i snagu nakon demokratski provedenih izbora.

Ako tim Jadranke Kosor ne bude pobjednički, bojite li se odmazde drugih protukandidata koji će zasjesti na čelo stranke?

Ponavljam da ćemo mi pobijediti. A smatram da, meni potpuno strana i neprihvatljiva praksa podjela i izoliranja neistomišljenika nakon izbora, mora biti u potpunosti iskorijenjena. Upravo takvo ponašanje je godinama slabilo stožernu stranku Hrvatske, koju je prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman osnovao na idejama okupljanja i pomirbe.

Može li, po vašem mišljenju, HDZ nakon izbora povratiti jedinstvo koje je podosta narušeno zbog 'prljave' kampanje?

Naravno da može. I mora. Članovi to očekuju. Ovo iskustvo treba biti škola za buduće izbore koji trebaju biti još bolje strukturirani. Unutarstranačke izbore treba voditi tako da stranka veliko medijsko eksponiranje iskoristi za podizanje popularnosti i rejtinga u javnosti, a ne za uvrede i isprazni populizam. Mi smo vodili razgovore s izaslanicima tako da smo ukazivali na dosadašnja postignuća, iznosili argumente za budući smjer rada stranke i predstavili ideje o HDZ-u koji je čvrsto usidren na desnom centru hrvatskog političkog spektra.

Godinama ste radili u Ministarstvu vanjskih poslova i diplomaciji, a trenutačno ste na dužnosti saborskog zastupnika. Nedostaje li vam taj direktni kontakt s diplomacijom?

Osamnaest godina profesionalne karijere proveo sam zalažući se za hrvatske interese u vanjskoj politici i europskim poslovima. Uvijek s entuzijazmom i uz želju da dam svoj maksimum. Nastojao sam da ni s jedne dužnosti u službi u Zagrebu, Bruxellesu, Parizu i opet Zagrebu ne odem, a da iza sebe ne ostavim trag. Budući da sam često u Bruxellesu i Strasbourgu, kao zastupnik promatrač u Europskom parlamentu i supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora RH i EU, imam dojam da sam se iz klasične prestrojio u parlamentarnu diplomaciju, koja ima svoje uzuse – otvoreniju i politički angažiraniju komunikaciju.

Koje je vaše mišljenje o aktualnoj ministrici vanjskih i europskih poslova Vesni Pusić?

Ministrica Pusić i ja, kao i niz drugih kolega, zajedno smo radili na uspješnoj referendumskoj kampanji o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, a 22. siječnja su hrvatski građani uvjerljivom većinom dali izravni legitimitet ostvarenju konsenzualnog cilja većine ključnih političkih snaga u hrvatskom društvu. Mislim da je angažirano i ambiciozno pristupila svojim novim zadaćama.

Nije tajna da Vesna Pusić o vama ima visoko mišljenje i, dapače, šuškalo se da je bila spremna postaviti vas za svog zamjenika u ministarstvu, samo da niste ušli u HDZ. Požalite li ponekad što ste odabrali politiku umjesto aktivnijeg rada u diplomaciji?

Moja odluka o političkom angažmanu je bila strateška i dugoročna, jer je to demokratski ispravan put za preuzimanje većih političkih odgovornosti u društvu. Smatrao sam da je primjeren trenutak za takav korak, nakon što sam u diplomatskoj karijeri utkao svoj višegodišnji stručni doprinos u ostvarenje prioritetnog cilja državne politike - članstva u Europskoj uniji.

Jedan ste od hrvatskih promatrača u Europskom parlamentu. Po onome što ste vidjeli, koliko se posao zastupnika u Europskom parlamentu razlikuje od posla zastupnika u Hrvatskom saboru?

Razlike su velike. Europski parlament ima 754 izravno izabrana zastupnika, plus nas 12 hrvatskih promatrača, iz skoro 200 političkih stranaka u 28 država. On je jedinstven multilingvalni forum transnacionalne demokracije s rastućim ovlastima u institucionalnoj arhitekturi EU, a posebno slijedom stupanja na snagu Lisabonskog ugovora. Zastupnici su podijeljeni u političke skupine i specijalizirani za rad u najmanje dvama od dvadesetak odbora. Njihov rad karakterizira balansiranje u zastupanju stajališta političkih skupina i vođenje računa o interesima svojih izbornih baza. Europski parlamentarci svojim pitanjima kontroliraju Komisiju, a nerijetko su najveći prijepori između Parlamenta i Vijeća, primjerice na pitanju usvajanja proračuna. Uvjeti za rad u smislu ureda, asistenata i stručne podrške tajništva političkih skupina jamče visoku kvalitetu rada europskih zastupnika. Trebat će dosta truda i vremena da takvu vrstu parlamentarnog aktivizma dosegnemo u Hrvatskom saboru. Moja je ideja da u HDZ-u organiziramo stažistički program putem kojeg bi svakom zastupniku kroz trajanje mandata priključili u više ciklusa predstavnike mladeži iz naših izbornih jedinica i tako im pomogli u profesionalnom razvoju i političkom sazrijevanju.

Sljedeće godine i Hrvatsku očekuju izbori za Europski parlament. Mislite li se kandidirati za dužnost europskog parlamentarca?

Mislim da u stranci imamo čitav niz kvalitetnih kandidata za buduće europske zastupnike, a o tome ćemo odlučiti kad dođe vrijeme. Iskustvo promatrača iskoristit ću za dodatno upoznavanje s potankostima europskih politika i aktualnih tema, osobito proračunskih. Siguran sam da mogu dati sadržajni doprinos kampanji HDZ-a za europske izbore.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi