post festum izbora

Ovo je pet ključnih stvari koje su obilježile bitku za europske fotelje

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 28.05.2019 20:55
  • Objavljeno 28.05.2019 u 20:55
Europski parlament

Europski parlament

Izvor: Profimedia / Autor: montaža / tportal

Postizborno razdoblje vrijeme je rekapitulacije rezultata. U nastavku donosimo pet glavnih točaka koje su donijeli izbori za Europski parlament (EP) održani od 23. do 26. svibnja

1. Stranke desnog i lijevog centra su oslabljene

Progresivni savez socijalista i demokrata (S&D) i Europska pučka stranka (EPP) izašle su oslabljene iz netom završenih izbora za Europski parlament održanih od 23. do 26. svibnja. Riječ je o dvjema europskim strankama koje su vodile glavnu riječ u Europskoj uniji praktički od njenog osnivanja. Sada se prvi put dogodilo, od osnivanja parlamenta, da dvije najveće skupine nemaju 376 mjesta potrebnih za većinu. Parlament broji 751 mjesto. S&D, koji pokriva prostor lijevo od centra, izgubio je 45 mjesta, osvojivši 146 mandata, dok je desni centar, odnosno EPP, ostao bez 41 mjesta, završivši na 180 mandata. U nekim zemljama, poput Francuske, tradicionalne stranke su u potpunosti razbijene. Da bi se donosili zakoni u novom, fragmentiranom parlamentu, EPP i S&D trebat će potporu Alijanse liberala i demokrata za Europu (ALDE) i možda Zelenih. Sve spomenute frakcije proeuropski su orijentirane i stoje nasuprot populistima i ekstremistima. U Hrvatskoj su tradicionalne snage centra ostvarile više mandata nego u prošlom mandatu. HDZ, koji je dio EPP-a, ostao je na četiri zastupnika u Europskom parlamentu dok je SDP porastao s dva na tri. Jedno mjesto ostvario je i IDS, koji je dio ALDE-a, ali ta skupina će iz Hrvatske sada imati zastupnika manje.

2. Rast Zelenih

Zeleni su, uslijed rastuće zabrinutosti javnosti zbog klimatske krize, zabilježili najbolji rezultat na izborima za Europski parlament, osvojivši 69 mjesta. Najbolji rezultat ostvarili su u Njemačkoj, u kojoj su udvostručili rezultat završivši na drugom mjestu iza Kršćansko-demokratske unije Angele Merkel. Zeleni su osvojili drugo mjesto i u Finskoj, dosegnuvši 16 posto, te treće u Francuskoj i Luksemburgu, a također su zabilježili dobar rezultat u Belgiji i Nizozemskoj i došli do prvih mandata iz Irske nakon 20 godina. Zeleni sada namjeravaju, piše The Guardian, iskoristiti novi utjecaj u rascjepkanom parlamentu kako bi pokrenuli plan hitnih klimatskih akcija, socijalne pravde i građanskih sloboda. Ali nisu svugdje dobro prošli. Zelene stranke osvojile su samo dva mjesta u cijeloj srednjoj Europi (iz Austrije) i nisu dobile nijedno mjesto u EP-u iz istočne i južne Europe. U Hrvatskoj je lijevo-zelenu agendu predstavljala koalicija političke platforme Možemo!, ORaH-a i Nove ljevice. Bili su 14. izbor birača osvojivši 19.313 glasova ili 1,79 posto od ukupnog broja izašlih na izbore. Zelena lista bila je još gora osvojivši 17. mjesto s 5972 glasa ili 0,55 posto od ukupnog broja birača izašlih na izbore.

  • +11
  • +8

Europski parlament u mandatu 2014.-2019.

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

3. Desni val nije zapljusnuo EU

Unatoč očekivano dobrim rezultatima u zemljama poput Poljske, Mađarske i Italije, predviđani desni val koji je trebao donijeti dalekosežne promjene u EU nije se ostvario. Osvojili su 172 mjesta, što je za 21 mjesto više nego što su imali prije, ali nedovoljno za značajniji utjecaj na promjenu smjera kretanja cijelog bloka država. Skok mogu najviše zahvaliti ulasku u Europski parlament 22 zastupnika talijanske Lige Mattea Salvinija. Rezultati stranaka krajnje desnice bili su neujednačeni: Salvini je postigao sjajan rezultat, ali nacionalističke partije zapravo stagniraju i imale su slabije rezultate od očekivanja u Finskoj, Slovačkoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, a Nacionalno okupljanje Marine Le Pen u Francuskoj je postiglo gotovo isti rezultat kao i 2014. godine. Loše je prošla i Danska narodna stranka. Tabor 'manje EU' je, kako navodi The Guardian, daleko od blokiranja većine u parlamentu. U Hrvatskoj je velik broj glasova otišao desničarskim, konzervativnim i populističkim opcijama, od čega se dio rasuo ispod praga. Ruža Tomašić je obranila mandat u Europskom parlamentu i nastavit će rad u skupini Europskih konzervativaca i reformista dok će se Živi zid skrasiti među populistima u skupini Slobode i direktne demokracije sa stranačkim prijateljima iz talijanskog pokreta Pet zvijezda.

  • +19
  • +16

Matteo Salvini novi je vođa europske desnice

Izvor: EPA / Autor: NICO LANESE

4. Sigurna proeuropska većina

Unatoč slabijim rezultatima EPP-a i S&D-a, četiri glavne proeuropske skupine u EP-u osigurale su više od 500 mjesta, što im donosi udobnu većinu. Osim velikog broja Zelenih, dobro su prošli liberali uglavnom zahvaljujući zastupnicima koji stižu iz stranke Republika u pokretu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i Liberalnih demokrata iz Velikoj Britaniji, koji su pomogli liberalnoj grupi ALDE da poraste za više od 40 mjesta, na 109. Liberali će biti ključan faktor u novom parlamentu koji će povećati utjecaj proeuropskog francuskog predsjednika, a on je - unatoč tome što je tijesno izgubio kod kuće od Marine Le Pen - sada imati nešto što mu je nedostajalo: moćnu skupinu u Europskom parlamentu koja će pomoći da se njegova reformska agenda stavi na dnevni red.

5. Dobar odaziv ključan za demokratski legitimitet

Nakon 40 godina neprekidnog pada odaziv je porastao za punih osam bodova, dosegnuvši 50,5 posto u cijelom bloku, s posebno snažnim porastom u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. To ne samo da pojačava demokratski legitimitet parlamenta (teško da može tvrditi da je glas europskog javnog mnijenja kada se odaziv na izborima jedva održava na 40 posto), nego odražava postupnu 'europeizaciju' politike kao nacionalnog i europskog političkog pitanja, a migracije, klimatska kriza, ekonomija i sigurnost postaju sve više isprepleteni, tvrdi The Guardian. Iako je veći odaziv koristio i pro i protueuropskim snagama, to također može odražavati povećanu svijest o značenju bloka - i krhkosti - nakon britanskog referenduma o izlasku iz bloka, tzv. Brexitu. Odaziv na euroizbore u Hrvatskoj bio je nešto bolji nego do sada, ali i dalje nizak, tek nešto manji od 30 posto.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!