RAOS O SELJAČKIM PROSVJEDIMA

'Ovo je cjenjkanje, a ne socijalni dijalog'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 08.03.2010 15:03
  • Objavljeno 08.03.2010 u 12:56
Sukob seljaka i policije

Sukob seljaka i policije

Izvor: Pixsell / Autor: Dragutin Santosi/Pixsell

Premda ovaj put traktorima nisu zakrčili ulice Zagreba, već su se odlučili stopirati promet na državnim cestama u Slavoniji, seljaci su se još jednom barem donekle uspjeli izboriti za svoje zahtjeve. Upornost se prije dvije godine isplatila i srednjoškolcima, koji su okupirali resorno Ministarstvo obrazovanja. Ako je rješenje svaki put izaći na ulice, zašto onda građani ne prosvjeduju svaki dan?

Osam dana su trajali seljački prosvjedi. Nakon što su traktorima seljaci zakrčili državne ceste, ali i nakon što je došlo do naguravanja i sukoba s policijom Vlada je odlučila popustiti. Srednjoškolci prije dvije godine nisu trebali ići tako daleko, no njima je u prilog išlo i što nisu tražili novac, ali i što su samo tražili da im se razjasni državna matura o kojoj zapravo ovisi njihova budućnost. I jedni i drugi ostvarenje svojih zahtjeva tražili su na ulici, stoga smo politologa Višeslava Raosa upitali nije li dovoljno samo izaći na ulicu da se nečiji zahtjevi ostvare.

'To je previše pojednostavljeno. Ima skupina koje nisu uspjele u nastojanjima, primjerice studenti koji su možda imali i ponajbolje organizirani prosvjed. On nije bio masovan, ali nije ni postigao cilj. Možda razlog tome leži u činjenici da studenti nisu porezni obveznici, ali i možda jer su kao skupina izborni apstinenti i ne spadaju u glasačku mašineriju', pojasnio je Raos.

Kada se govori o prosvjedima seljaka, Raos nije uvjeren da su oni postigli sve što su htjeli. 'Kod prosvjeda su bili ključni sukobi s policijom, ali mislim da je i došlo do reakcije na relaciji HSS - HDZ. Mislim da je Vlada zato popustila. No sve su to polovična rješenja. Vlada će uvijek na kraju pristati na nešto, no to su sve polovična rješenja. Ovo što zapravo gledamo je cjenkanje, a ne socijalni dijalog', rekao nam je Raos.

Iako je možda HSS na kraju reagirao na prosvjede, u što je teško vjerovati, tijekom prosvjeda mudro je šutio. Dapače, unatoč tome što se na zadnjim seljačkim prosvjedima kleo da će predvoditi seljake na traktoru, šef HSS-a Josip Friščić ovaj put je samo poručio da se rješenja ne mogu tražiti na cesti. 'Najveći problem kod prosvjeda seljaka je što je zapravo zakazao onaj element u Vladi koji je trebao braniti prava seljaka, a to je HSS. HSS je prije šest godina krenuo sa svojim programom 'obnove hrvatskog sela', no od tog programa ništa nije ostvareno. S druge strane, osim HDSSB koji je bio regionalno zainteresiran, reagirala nije ni oporba. SDP najvjerojatnije, jer mu seljaci zapravo nisu biračko tijelo', kaže Raos.

Seljaci su barem donekle uspjeli izboriti ostvarenje barem dijela svojih zahtjeva, od čega je možda najveći uspjeh to što su resornog ministra Petra Čobankovića na kraju ipak uspjeli nagovoriti da konačno prizna da postoji dug za poticaje iz 2008.  za što je ministar mjesecima govorio da nije istina. Međutim, ako su u svojoj namjeri uspjeli seljaci i srednjoškolci, pitanje je bi li se na ulici mogao srušiti primjerice harač.

'Mislim da harač ne bi pao i iluzorno je očekivati da bi. Naime, protiv toga bi se pobunili svi, a ne samo jedna interesna skupina. U tom smislu građane iz raznih interesnih skupina bilo bi lakše podijeliti', mišljenje je Raosa

Podjele, primjerice, ne pale u Grčkoj ili Francuskoj iz kojih nam gotovo svakodnevno stižu snimke masovnih prosvjeda, štrajkova ili sukoba prosvjednika s policijom. Nažalost, kod nas prosvjedi u većini slučajeva skupe najviše do tisuću ljudi, ako uopće i uspiju.  Razloga za prosvjede u zemlji zahvaćenom krizom i ima više nego što je potrebno, no prosvjedi su i dalje rijetki. Stoga smo upitali Raosa zašto se ljudi u Hrvatskoj ne bune.

'Razlog je manjak povjerenja u čitav sustav. Ljudi ne vjeruju vlasti. Zato i krše zakon, daju mito i općenito misle da su prepušteni sami sebi. Građani ne vide na koji se način izboriti za svoja prava i zahtjeve', zaključuje Raos

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi