Armenija se ovih dana pokušava prodati kao nova geopolitička raskrsnica Euroazije – nešto poput diplomatskog kolodvora na kojem se križaju interesi Rusije, Europe, SAD-a, Turske i Azerbajdžana. Dok se zemlja priprema za parlamentarne izbore 7. lipnja, premijer Nikol Pašinjan biračima nudi viziju ‘stvarne Armenije’: države koja će odustati od povijesnih fantazija i pokušati postati most između Istoka i Zapada, piše The Guardian.

Otvaranje granica s Azerbajdžanom i Turskom, koje su zatvorene desetljećima, za Erevan bi značilo kraj gotovo potpune regionalne izolacije. Armenija se nada uključivanju u tzv. ‘srednji koridor’, trgovački pravac koji povezuje Kinu i Europu mimo Rusije i Sueskog kanala. Ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan tvrdi da zemlja više ne želi biti prepreka, nego ‘most’ između Europe, središnje Azije i Dalekog istoka.

Pašinjanova 'stvarna Armenija'

No ta vizija dolazi uz visoku političku cijenu. Pašinjan traži trajni mir s Azerbajdžanom i udaljavanje od Moskve prema Europskoj uniji. Njegova stranka Građanski ugovor govori o ‘diverzificiranoj vanjskoj politici’, ali kritičari tvrde da se zapravo radi o bolnom raskidu s tradicionalnim armenskim identitetom.

Kontroverze se nižu jedna za drugom: smijenjen je direktor muzeja genocida jer je američkom potpredsjedniku JD Vanceu poklonio knjigu o masakrima u Azerbajdžanu, a iz armenskih putovnica uklonjena je slika planine Ararat – nacionalnog simbola koji se danas nalazi na teritoriju Turske.

Unatoč tome, ankete pokazuju da bi Pašinjanova stranka mogla ponovno pobijediti, iako je upravo njegova vlast doživjela dva velika vojna poraza od Azerbajdžana, 2020. i 2023. godine. Potonji je rezultirao egzodusom više od 100.000 Armenaca iz Nagorno-Karabaha.

Oporba, halucinogene gljive i 'ministarstvo seksa'

Predizborna kampanja pritom sve više nalikuje političkom realityju. Pašinjan, poznat po gotovo stalnoj prisutnosti na Facebooku, objavljuje videe u kojima jede kolače ili sluša ruski rock, ali istodobno protivnike naziva ‘stranim špijunima bez mozga’.

Najveći izazov dolazi iz proruskog tabora. Milijarder Samvel Karapetyan, osnivač grupe Tashir, optužio je premijera da je nakon posjeta Kini razvio 'sklonost halucinogenim gljivama' te ih navodno konzumira prije sjednica vlade. Pašinjan najavljuje tužbu, dok Karapetyan paralelno obećava osnivanje ‘ministarstva seksa’ radi demografske obnove zemlje.

Rusija i dalje vreba iz sjene

Iako se Erevan pokušava približiti Europi, Moskva pažljivo promatra razvoj događaja. Vladimir Putin nedavno je Armeniji predložio referendum o izboru između Europske unije i Euroazijske unije pod ruskim vodstvom, jasno pokušavajući dodatno polarizirati kampanju.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom posjeta Armeniji otvoreno je optužio Rusiju za ‘izdaju’ jer nije pomogla Erevanu tijekom rata u Nagorno-Karabahu. Posebnu pozornost izazvao je i srdačan susret Pašinjana s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim – i činjenica da su razgovarali na engleskom, a ne na ruskom jeziku.

No armenska vlast istodobno pokušava spustiti očekivanja. ‘Ne tražimo novog spasitelja’, poručuju iz Građanskog ugovora. U prijevodu: Erevan više ne vjeruje Moskvi, ali još nije siguran ni koliko može vjerovati Bruxellesu.