Ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja pripremati rusko društvo za dugotrajan rat u Ukrajini, a vladajuću Ujedinjenu Rusiju veže uz ratnu politiku i svoje ideološke ciljeve, ocjenjuje američki Institut za proučavanje rata (ISW) u najnovijoj analizi. Predsjednik pokušava ruskoj javnosti prikazati vojnu situaciju povoljnijom nego što je pokazuju podaci s bojišta, priznaje posljedice ukrajinskih udara duboko u ruskom teritoriju i ponovno odbacuje mirovne prijedloge koji ne odgovaraju zahtjevima Moskve, navodi ISW
Putin je 22. kolovoza na kongresu Ujedinjene Rusije poručio da stranka ima obvezu učiniti 'sve što je moguće kako bi se ostvarila pobjeda' u Ukrajini.
ISW taj nastup tumači kao nastavak Putinovih nastojanja da Ujedinjenu Rusiju učvrsti kao dominantnu političku snagu koja će provoditi njegove ideološke ciljeve. Institut ocjenjuje da se stranka time postupno približava položaju kakav je Komunistička partija imala u Sovjetskom Savezu. U tom kontekstu ISW navodi i uklanjanje Jabloka, jedine nominalno antiratne stranke, iz izborne utrke.
Prema procjeni Instituta, stavljanje pobjede u Ukrajini u središte političke platforme Ujedinjene Rusije Putinu otvara prostor da očekivanu pobjedu stranke na izborima u rujnu za Državnu dumu predstavi kao potvrdu da ruska javnost podržava nastavak rata.
Takav izborni rezultat mogao bi potom poslužiti kao opravdanje za zahtjev za novim žrtvama ruskog društva, uključujući moguće pozivanje pričuvnika te daljnje prihvaćanje posljedica ukrajinskih dalekometnih udara i velikih vojnih gubitaka, procjenjuje ISW.
Institut zaključuje da Putin ne traži izlaz iz rata te da je vrlo malo vjerojatno da će pristati na ozbiljne kompromise radi postizanja mira ako na to ne bude prisiljen. Smatraju i da bi nastojanja Kremlja da rusku politiku i društvo poveže s agresivnim ultranacionalizmom i revanšizmom mogla ostaviti posljedice i nakon Putinova odlaska s vlasti.
Putin tvrdi da Rusija napreduje, ISW iznosi drukčije podatke
Putin je u intervjuu 22. kolovoza rusku kampanju kombiniranih raketnih i bespilotnih napada na Ukrajinu predstavio kao uspješnu te ustvrdio da intenzivirani udari ometaju rad ukrajinske obrambene industrije i pomažu ruskim snagama na bojištu.
Ruski predsjednik je pokušao predstaviti sadašnju kampanju udara kao odgovor na intenzivirane ukrajinske dalekometne napade od ožujka ove godine. ISW podsjeća da Rusija sustavno napada ukrajinske gradove, civile i civilnu infrastrukturu još od početka invazije u veljači 2022. godine.
Institut smatra da Putin naglašavanjem ruskih napada pokušava nadomjestiti izostanak značajnijih taktičkih uspjeha na bojištu i sve veće socioekonomske probleme u Rusiji.
Putin je ustvrdio i da ruske snage sve brže napreduju na svim dijelovima bojišta. ISW, međutim, navodi drukčiju sliku.
Prema podacima kojima raspolaže Institut, ruske snage tijekom kolovoza do 22. dana u mjesecu izgubile su kontrolu nad 27,09 četvornih kilometara teritorija. U taj izračun nisu uključena područja na koja su se ruski vojnici infiltrirali, ali nad kojima, prema vojnim kriterijima, nisu uspostavili kontrolu.
U istom su razdoblju ruske snage zauzele ili se infiltrirale na 8,52 četvorna kilometra teritorija, odnosno prosječno 0,39 četvornih kilometara dnevno.
ISW navodi da se brzina ruskog napredovanja kontinuirano smanjuje od siječnja ove godine. Prema izvješćima ukrajinskog Glavnog stožera koja citira ISW, ruske snage od 31. srpnja do 22. kolovoza pretrpjele su oko 29.120 gubitaka u ljudstvu. ISW smatra da Putin preuveličavanjem ruskih uspjeha nastoji zadržati potporu javnosti ratu i spremnost stanovništva na nove žrtve.
Putin priznao ekonomsku štetu od ukrajinskih udara
Ruski predsjednik priznao je i da ukrajinski dalekometni udari unutar Rusije uzrokuju žrtve i 'ekonomsku štetu'.
Predsjednik Ruskog saveza industrijalaca i poduzetnika Aleksandar Šohin rekao je 20. kolovoza da su ukrajinski napadi dronovima smanjili ruske kapacitete za preradu nafte za 25 do 30 posto te pogodili proizvodnju mineralnih gnojiva i kemikalija.
Šohin je upozorio i da napadi na logističku infrastrukturu, među ostalim objekte povezane s kompanijom Wildberries, imaju posljedice i za domaće i za izvozno orijentirano rusko tržište. ISW navodi da je ukrajinska kampanja dalekometnih udara značajno smanjila ruski pomorski izvoz nafte i žitarica te kapacitete prerade nafte, izazvala nestašice goriva i pogodila proizvodnju mikroelektronike.
Putin je priznao da Rusija mora poboljšati sustav protuzračne obrane i proširiti njegove kapacitete suradnjom državnih poduzeća i privatnih kompanija. ISW to vidi kao priznanje problema koje Rusija ima sa zaštitom golemog teritorija od ukrajinskih dalekometnih napada.
Institut procjenjuje da je Putin spreman prihvatiti rastuće gospodarske posljedice rata za rusko stanovništvo, uključujući stanovnike Moskve i Sankt Peterburga koje je Kremlj ranije pokušavao što više zaštititi od izravnih posljedica rata. Putin, prema ISW-u, i dalje računa na rat iscrpljivanja u kojem bi Rusija trebala nadjačati ukrajinsku sposobnost obrane i zapadnu spremnost da nastavi podupirati Kijev.
Ponovno odbacio mirovne prijedloge
Putin je usto opet pokazao da nije spreman na mirovne pregovore pod uvjetima koje nude Ukrajina i europske države, ocjenjuje ISW. Ruski predsjednik njihove je prijedloge nazvao 'egzotičnima' i 'neprihvatljivima' za Rusiju te poručio da će Moskva sudjelovati samo u pregovorima koji odražavaju 'stvarnost na terenu'.
ISW smatra da Kremlj i dalje vjeruje da će raketnim napadima uspjeti dodatno pritisnuti Ukrajinu i natjerati je na prihvaćanje ruskih maksimalističkih zahtjeva. Institut ocjenjuje da kontinuirano odbacivanje mirovnih prijedloga pokazuje nespremnost Moskve na stvarne pregovore te istodobno služi okupljanju ruske javnosti oko ratne politike uoči rujanskih izbora za Državnu dumu.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, navodi ISW, više je puta ponovio spremnost na mirovne pregovore i kompromise, a ruski dužnosnici odbacuju prijedloge koji ne ispunjavaju maksimalističke zahtjeve Moskve prema Ukrajini.
Ukrajina nastavila s udarima duboko u Rusiji
Ukrajinske snage nastavile su kampanju dalekometnih udara na rusku naftnu, lučku i logističku infrastrukturu koja se može koristiti i u civilne i u vojne svrhe.
Ukrajinski dužnosnici objavili su 22. kolovoza da je tijekom prethodne noći pogođena rafinerija Novokujbiševsk u Samarskoj oblasti, oko 900 kilometara od bojišta. Geolocirane snimke koje je analizirao ISW prikazuju dim iznad rafinerije nakon napada.
Ista rafinerija bila je meta ukrajinskog napada i 18. travnja ove godine.
Snimke pokazuju i oštećenja logističkog centra kompanije Ozon u Čapajevsku u Samarskoj oblasti, približno 887 kilometara od bojišta. Ozon je potvrdio da je dron pogodio skladište. Zelenski je također potvrdio napad na neimenovani logistički objekt u Samarskoj oblasti, dok je regionalni guverner Vjačeslav Fedoriščev priznao da su oštećeni industrijski objekt i logistički centar Ozona.
Ukrajinski Glavni stožer izvijestio je i o napadu na kompleks za skladištenje i pretovar nafte u Jejsku u Krasnodarskom kraju, oko 180 kilometara od bojišta. Na geolociranim fotografijama vidi se velik stup dima u luci Jejsk. Prema ukrajinskim navodima, u napadu na skladište i lansirno mjesto za dronove u Primorsko-Ahtarsku, izvedenom u noći s 20. na 21. kolovoza, oštećeni su jedan radar Niobij i 18 skladišta za bespilotne letjelice.
Borbe se nastavljaju, Ukrajinci napredovali na nekoliko dijelova bojišta
Ruske snage 21. i 22. kolovoza izvodile su ograničene napade u Sumskoj oblasti, ali prema procjeni ISW-a nisu napredovale. Ukrajinske snage izvele su protunapade, a prema dostupnim izvješćima napredovale su kod Kindrativke, sjeverno od Sumija. Ruski napadi nastavljeni su i na sjeveru Harkivske oblasti. ISW navodi da ondje nije potvrđeno novo rusko napredovanje te da su ukrajinske snage izvodile protunapade sjeveroistočno od Harkiva.
Pojedini ruski izvori tvrde i da rusko vojno zapovjedništvo raspušta tenkovske bojne nekih postrojbi koje djeluju u sjevernim dijelovima Sumske i Harkivske oblasti te mlađe vojnike premješta u jedinice za upravljanje dronovima, a ostale u jurišne postrojbe. ISW taj proces promatra kao dio šire reorganizacije ruske vojske, koja se sve više prilagođava pozicijskom ratovanju i smanjuje oslanjanje na velike mehanizirane prodore.
U smjeru Kupjanska ruske snage nastavile su ograničene ofenzivne aktivnosti, ali bez potvrđenog napredovanja. Ukrajinske snage, s druge strane, nedavno su napredovale u središtu Kostjantinivke, pokazuju geolocirane snimke koje je analizirao Institut.
ISW optužuje ruske izvore za širenje dezinformacija o situaciji kod Kostjantinivke. Institut navodi primjere ruskih snimki na kojima su prikazana ukrajinska uporišta u samom gradu, ali ih ruski izvori predstavljaju kao položaje znatno dalje prema sjeverozapadu kako ne bi doveli u pitanje ranije tvrdnje ruskog zapovjedništva da je Kostjantinivka osvojena.
Prema ukrajinskom vojnom izvoru kojeg citira ISW, ruske snage pojačavaju i uporabu dronova na području Kostjantinivke i Dobropilje. Navodno svakog dana lansiraju između 1500 i 2000 FPV dronova prema Družkivki i dvjema logističkim rutama prema gradu te oko 1200 FPV dronova na području Dobropilje.
U smjerovima Dobropilje i Pokrovska ruske snage nastavile su ofenzivne operacije, ali ISW nije zabilježio potvrđeno napredovanje. Ukrajinske snage nedavno su napredovale i sjeveroistočno od Oleksandrivke te zapadno od Orihiva, navodi Institut na temelju geolociranih snimki.
Pogođen ruski zapovjednik
Ukrajinske snage izvijestile su i da su dronom pogodile automobil u kojem se nalazio zapovjednik ruske 64. zasebne motorizirane streljačke brigade, pukovnik Dmitrij Šabajev.
Napad se, prema ukrajinskim navodima, dogodio približno 80 kilometara iza bojišta u okupiranom dijelu Zaporiške oblasti. Ukrajinska postrojba koja je izvela napad tvrdi da je Šabajev teško ranjen te procjenjuje da se, preživi li ozljede, vjerojatno više neće moći vratiti vojnoj službi.
Ukrajinski udari srednjeg dometa nastavili su pogađati i energetsku infrastrukturu na okupiranom Krimu. Ruski okupacijski energetski operater Krimenergo objavio je 22. kolovoza da su zbog napada dronovima uvedena ograničenja u opskrbi električnom energijom na cijelom poluotoku.
Krim se posljednjih tjedana suočava s učestalim napadima na energetsku infrastrukturu i velikim nestancima električne energije. Lokalni izvori izvijestili su o požarima u blizini solarne elektrane Perove te trafostanice kod okupiranog naselja Ključi. Pojavili su se i navodi o mogućem napadu na toranj na planini Paša-Tepe kod Feodosije.
Jedan ruski vojni bloger tvrdio je da je intenzitet ukrajinskih napada dronovima na Krim četiri puta veći nego u kolovozu prošle godine te kritizirao ruske vlasti zbog nedovoljnih mjera zaštite.
Rusija izvela novi masovni napad na Ukrajinu
Ruske snage izvele su tijekom noći s 21. na 22. kolovoza novi veliki kombinirani napad na Ukrajinu. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo objavilo je da je Rusija lansirala neutvrđen broj balističkih i kvazibalističkih projektila, uključujući rakete Iskander-M i S-400, kao i tri krstareće rakete Kh-31/Kh-59.
Rusija je lansirala i neutvrđen broj lutajućeg streljiva tipa Banderol te 217 dronova tipa Shahed i Gerbera i mamaca tipa Parodija. Više od 50 korištenih Shaheda bilo je opremljeno mlaznim pogonom. Prema ukrajinskim navodima, protuzračna obrana oborila je tri rakete Kh-31/Kh-59, šest sustava Banderol te 182 drona tipa Shahed i Gerbera.
Ukrajinske vlasti izvijestile su da su ruski projektili i dronovi pogodili 41 lokaciju, dok su ostaci oborenih sustava pali na još 12 mjesta. Napadi su pogodili stambenu, poštansku, industrijsku, naftnu, energetsku i lučku infrastrukturu u Černihivskoj, Harkivskoj, Kijevskoj, Mikolajivskoj, Poltavskoj, Odeskoj i Zaporiškoj oblasti.
Ruske snage nastavile su napadati i ukrajinsku željezničku infrastrukturu. Izvršni direktor Ukrajinskih željeznica Oleksandr Percovski izvijestio je da su pogođeni željeznički objekt u Kijevu i kolodvorska zgrada u Odesi, pri čemu je poginuo jedan zaposlenik. Snimke prikazuju i ruske napade dronovima na dvije lokomotive kod Mikolajivke u Dnipropetrovskoj oblasti te treću kod Barvinkova u Harkivskoj oblasti.
Zelenski je rekao da je ruski dvostruki napad 21. kolovoza na trgovački centar u Krivom Rihu izazvao požar na približno 9000 četvornih metara. Prema njegovim navodima, poginulo je 16 ljudi, a 130 ih je ozlijeđeno, među njima 26 djece.
Nekoliko ruskih lutajućih sustava Banderol tijekom napada na Ukrajinu navodno je izašlo iz ukrajinskog zračnog prostora i prešlo granicu s Bjelorusijom. Ukrajinski OSINT izvor naveo je da nije poznato što se nakon toga dogodilo s tim letjelicama.
ISW napominje da taj izvještaj nije uspio neovisno potvrditi. Institut podsjeća da su ruski dalekometni dronovi i ranije prolazili kroz bjeloruski zračni prostor prije napada na Ukrajinu, a neki su se srušili i na bjeloruskom teritoriju.