ŠIROK BROJ TEMA

Otkud Zelenskog kod Vučića? Iza kulisa spominje se posao koji bi mogao razljutiti Moskvu

07.08.2026 u 11:55

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Posjet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Srbiji, najavljen za subotu, mogao bi imati znatno širu političku i sigurnosnu pozadinu od službeno najavljenih gospodarskih tema

Prema pisanju njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), jedan od mogućih ishoda razgovora u Beogradu mogla bi biti suradnja u obrambenoj industriji, uključujući i zajedničku proizvodnju dronova.

Iako za takav dogovor zasad nema službene potvrde, FAZ navodi da se o toj mogućnosti već razgovara, a proizvodnju bi prema nekim izvorima mogli financirati Ujedinjeni Arapski Emirati, prenosi DW.

Politički signal iz Beograda

Dolazak Zelenskog u Srbiju dugo je bio planiran, ali je više puta odgađan. Njemački list navodi da u Kijevu postoji dio političkih krugova koji se protivi posjetu Srbiji, koju smatraju previše bliskom Moskvi.

Unatoč tome, FAZ ocjenjuje da bi posjet prije svega mogao biti snažan politički signal. Beograd posljednjih godina pokušava održavati ravnotežu između odnosa s Rusijom i približavanja Europskoj uniji i Zapadu, dok Ukrajina nastoji proširiti mrežu partnerstava u vrijeme rata.

Novinar FAZ-a Michael Martens podsjeća da Srbija i dalje ima među europskim državama jednu od najizraženijih razina simpatija prema Rusiji i predsjedniku Vladimiru Putinu.

'Vodstvo u Beogradu očito nema dojam da su Putinove trupe pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim se jačaju kontakti u Ukrajini, a ne prekidaju oni s Rusijom', piše Martens.

Kako je Srbija završila u priči sa streljivom za Ukrajinu

FAZ u tekstu donosi i svjedočenje bivšeg američkog veleposlanika u Srbiji Christophera Hilla, koji tvrdi da je upravo Washington početkom rata pomogao povezati Beograd i Kijev oko potreba ukrajinske vojske.

Hill je ispričao da mu je ukrajinski veleposlanik u Beogradu početkom njegova mandata 2022. dostavio popis vojne opreme koja je bila hitno potrebna na bojištu.

'Naš tim u veleposlanstvu je provjerio jesu li Srbi u stanju ispuniti ove narudžbe – i bili su', rekao je Hill.

Dodao je da je SAD potom podržao kupnju značajnih količina srpskog streljiva za koje je bilo jasno da će završiti u Ukrajini.

'SAD je počeo podržavati kupovinu znatnih količina srbijanskog streljiva, za koje smo znali da hitno treba Ukrajini', rekao je bivši veleposlanik.

Prema pisanju FAZ-a, u Beogradu je bilo jasno da će to oružje preko drugih europskih država završiti na ukrajinskom ratištu. Isto je, navodi list, znala i Moskva, koja je više puta upozoravala Srbiju zbog takvih isporuka.

Washington pazio da Beograd ne igra dvostruku igru

Hill tvrdi da je američkoj strani bilo važno da srpski izvoz oružja ne izgleda kao ratno profiterstvo, nego kao dio dugoročnih odnosa Srbije i Ukrajine.

'Srbija stoji na pravoj strani povijesti', poručio je Hill.

Istovremeno je, kaže, Washington posebno pratio postoji li mogućnost da Srbija u isto vrijeme surađuje i s Rusijom u vojnom sektoru.

'Točno praćenje surađuje li Srbija na bilo koji način s Rusijom bilo je prioritet', rekao je.

Prema njegovim riječima, nije bilo značajnije prodaje srbijanskog oružja Rusiji.

Dronovi, streljivo i ukrajinska industrija u Srbiji?

FAZ piše i o ulozi Oleksandra Kamišina, savjetnika ukrajinskog predsjednika zaduženog za povezivanje ukrajinske obrambene industrije s europskim partnerima.

Prema informacijama njemačkog lista, Kamišin je posljednjih godina više puta boravio u Srbiji te s timom obilazio moguće lokacije za zajedničku proizvodnju dronova, ali i za proizvodnju topničkog streljiva.

Takav projekt bio bi politički osjetljiv za Beograd, koji i dalje ovisi o ruskim energentima, osobito plinu. FAZ navodi kako bi Srbija bez ruskih isporuka vjerojatno mogla izbjeći potpuni energetski kolaps, ali bi posljedice bile ozbiljne za gospodarske planove zemlje.

Gospodarsko približavanje unatoč političkim razlikama

Osim obrambene suradnje, Srbija i Ukrajina rade i na sporazumu o slobodnoj trgovini. Prema informacijama FAZ-a, dogovor bi mogao biti potpisan tek početkom 2027. godine.

Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež smatra da obje strane imaju snažan interes za takav sporazum.

Posebno ističe ukrajinski IT sektor, koji unatoč ratu nastavlja bilježiti rast, te činjenicu da Srbija također razvija snažnu tehnološku industriju.

Ako se potvrde navodi o mogućoj proizvodnji dronova, dolazak Zelenskog u Beograd mogao bi označiti novu fazu odnosa dviju država – odnos u kojem se Srbija pokušava pozicionirati između tradicionalne povezanosti s Moskvom i sve intenzivnijih kontakata sa Zapadom i Ukrajinom.