Ukrajinska vojna obavještajna služba objavila je detalje nove ruske krstareće rakete S-71K, istaknuvši njezinu jednostavnu konstrukciju i ovisnost o stranim komponentama.
Ukrajinska vojna obavještajna služba (HUR) objavila je detalje o novoj ruskoj zračno lansiranoj krstarećoj raketi S-71K ‘Kovyor’ (Tepih), pružajući uvid u njezin dizajn i proizvodnju.
Na svojem portalu ‘War&Sanctions’ agencija je objavila 3D model rakete i pregled njezinih komponenti. Dva ključna zaključka su oslanjanje na elektroničke dijelove proizvedene u inozemstvu i relativno jednostavna konstrukcija.
Prema HUR-u, raketu je razvila ruska Ujedinjena zrakoplovna korporacija, a prvi put je korištena krajem 2025. godine.
S-71K je osmišljen za integraciju s borbenim zrakoplovom Su-57, jednim od najnaprednijih ruskih zrakoplova.
vezane vijesti
Pojednostavljen dizajn
Raketu pokreće turbomlazni motor R500, a domet se procjenjuje na do 300 kilometara. Kao bojeva glava koristi se visokoeksplozivna bomba OFAB-250-270 mase 250 kilograma, smještena u prednjem dijelu projektila.
Ukrajinski vojni povjesničar i analitičar Andrij Haruk ističe da takav pristup odražava širi trend razvoja jeftinijih i jednostavnijih krstarećih raketa, navodi The Kyiv Independent.
‘Klasične krstareće rakete su skupe. Ono što sada vidimo je koncept jednostavnijih i jeftinijih projektila koji se mogu lansirati u većem broju’, rekao je.
Dodaje da ovakvi sustavi predstavljaju svojevrsni most između bespilotnih letjelica i klasičnih raketa. ‘Namijenjeni su zasićenju protuzračne obrane’, upozorio je.
Ipak, ističe da proizvodnja može biti ograničena zbog problema s proizvodnjom malih turbomlaznih motora. HUR navodi i da Rusija razmatra prilagodbu rakete za lansiranje s bespilotne letjelice S-70 ‘Ohotnik’.
Zbog ograničenog broja zrakoplova Su-57, stručnjaci procjenjuju da bi se raketa mogla koristiti i s drugim platformama, poput Su-34.
Oslanjanje na strane komponente
HUR tvrdi da ‘velika većina’ elektroničkih komponenti dolazi iz inozemstva, uključujući dijelove iz SAD-a, Kine, Švicarske, Japana, Njemačke, Tajvana i Irske.
‘Kontinuirani pristup stranim tehnologijama omogućuje agresorskoj državi razvoj novih oružja i njihovu širu primjenu u ratu protiv Ukrajine’, navodi se.
Unatoč sankcijama, zapadni mikročipovi i elektronika i dalje se pronalaze u ruskom oružju, često putem posredničkih zemalja, civilnih lanaca opskrbe ili paravan tvrtki.
Ukrajinske vlasti uvele su sankcije protiv tvrtki i mreža koje opskrbljuju rusku vojnu industriju, no takva roba i dalje dolazi do Rusije preko globalnih trgovačkih čvorišta.
