LOKALNE I DRŽAVNE VLASTI NA POTEZU

Otkriveni neiskorišteni energetski potencijali Slavonije

  • Autor: Kruno Kartus
  • Zadnja izmjena 14.10.2012 11:42
  • Objavljeno 14.10.2012 u 11:42
alternativna energija obnovljivi izvori energije

alternativna energija obnovljivi izvori energije

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Hemera

U slavonskim županijama nalaze se značajni, ali neiskorišteni energetski potencijali iskorištavanja biomase i geotermalne energije, kao glavni obnovljivi izvori energije. Posebice se to odnosi na područje Osječko-baranjske i Vukovarsko srijemske županije, poručili su energetski stručnjaci na jučerašnjem skupu u Osijeku

Poljoprivreda, šumarstvo i prerađivačka industrija u tom istočnom dijelu Hrvatske proizvode velike količine biomase pogodne za proizvodnju bioplina, tekućih biogoriva te rad kogeneracijskih postrojenja koja povezuju dobivanje toplinske i električne energije iz biomase. Premda uglavnom nedovoljno istražena, prema dostupnim geografskim podacima, geotermalna energija uz značajna ulaganja mogla bi postati jedan od glavnih energentskih izvora za snabdjevanje toplinskom i električnom energijom naselja, lječilišno-rekreativnih smještajnih kapaciteta i proizvodnih pogona, rečeno je na energetskom skupu u Osijeku u organizaciji pet nevladinih udruga – Društva za oblikovanje održivog razvoja, Eko Zadra, Press centra za okoliš, Astronomskog društva iz Višnjana i Zvona uz Kupu – te Energetskog instituta 'Hrvoje Požar'.

Za svaku županiju EIHP je izradio studije o potencijalima obnovljivih izvora energije, koje prvi put definiraju smjer u kojem treba razvijati lokalnu i regionalnu energetiku.

iStockphoto

iStockphoto

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: iStockphoto

Iskorištavanje energetskih potencijala županija, općine, gradovi, ali i država mogu podupirati nizom mjera

Budući da je broj stoke i stočnih farmi u Osječko-baranjskoj županiji u posljednjih desetak godina naglo porastao (samo broj krava 2011. godine iznosio gotovo 30 tisuća), a istovremeno otvoreno je samo jedno bioplinsko postrojenje, stajnjak je postao sve očitiji resurs za energetsko iskorištavanje.

Prema podacima studije, u Osječko-baranjskoj županiji godišnje nastaje oko 350 tisuća tona goveđeg stajskog gnoja, koji ima teoretski energetski potencijal od 189 tisuća MWh godišnje. Svinjskog stajskog gnoja nastane oko 250 tisuća tona, a peradarskog 16 tisuća tona.

Iskorištavanje ovih potencijala županije, općine i gradovi mogu podupirati nizom mjera, objasnio je Dražen Jakšić, voditelj EIHP-ova projekta 'REPAM' u okviru kojega su studije nastale.

'Organizacijskim mjerama i preporukama poljoprivredna stočarska i ratarska gospodarstva trebalo bi potaknuti na udruživanje radi izgradnje centraliziranih bioplinskih postrojenja, koja bi ujedno osigurala adekvatno zbrinjavanje biorazgradivog otpada iz poljoprivrede', naglasio je Jakšić, podsjetivši na taj način na obavezu zaštite tla, zraka i vode na stočarskim farmama, što je detaljno regulirano Nitratnom direktivom EU.

Studije su prve takve vrste do sada u Hrvatskoj izrađene za svaku županiju, pa je Daniel Rodik iz DOOR-a pozvao vlasti da ih koriste u planiranju prostornog i energetskog razvoja. 'Pozivamo općine, gradove i županije u istočnoj Hrvatskoj da energiju biomase prihvate kao najveći obnovljivi potencijal regije, koji se relativno malo koristi iako je interes investitora značajan.'

Rodikov stav potvrdilo je izlaganje Hermana Seidla iz tvrtke Agrokor energija, koji je najavio bioplinske projekte na farmama te kompanije u Slavoniji. 'Nakon bioplinskog postrojenja snage 1 MW u Gradecu planiramo instaliranje bioplinskih postrojenja ukupne snage 25 MW, većinom u Slavoniji', poručio je Seidl.

Po uzoru na druge županije u Hrvatskoj, dodaje Rodik, i slavonske županije trebale bi subvencijama i drugim mjerama poticati ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarnih toplinskih kolektora, kotlova na biomasu, toplinskih pumpi i slično.

To je potkrijepio podatkom o značajnom potencijalu Sunčeve energije, i to za grijanje prostora, sanitarne vode, proizvodnju električne energije ili sušenje poljoprivrednih proizvoda. 'Taj potencijal značajno je veći nego u zemljama srednje i sjeverne Europe. Srednja godišnja ozračenost vodoravne plohe Sunčevim zračenjem na području ovih županija kreće se uglavnom između 1,25 i 1,30 MWh/m2, dok je u Njemačkoj npr. 0,9-1,1MWh/m2', naglasio je Rodik.


Studije EIHP-a uz biomasu naglasile su značajan potencijal geotermalne energije, posebice u Osječko-baranjskoj i Vukovarskoj srijemskoj županiji. Bizovačke toplice još su uvijek rijedak primjer iskorištenosti tih potencijala.

'Temperature geotermalnih voda iz prirodnih izvora odnosno bušotina ukazuju na mogućnost njihovog korištenja u proizvodnji toplinske energije za različite primjene, kao što su grijanje i hlađenje prostora, industrijski procesi u sušarama voća i povrća, ribe, drveta, papira, destilaciji vode i pasterizaciji mlijeka, plasteničkoj proizvodnji, balneologiji, grijanju ribnjaka i proizvodnji vode za piće, a možda i za proizvodnju električne energije', navodi se u studijama.

Studije za sve županije mogu se preuzeti na web stranicama EIHP-ova projekta REPAM, koji financira Europska unija iz programa IPA 2008. Predstavljanje studija, predavanja i okrugli stol organizirani su u okviru projekta 'Moja energetska politika', koji tijekom 2012. godine provode Zvono uz Kupu, Eko-Zadar, Press centar za okoliš, Astronomsko društvo Višnjan i Društvo za oblikovanje održivog razvoja – DOOR, a financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi