"Ovogodišnji lipanj bio je prvi mjesec u povijesti u kojem je sunce bilo najveći izvor električne energije u EU, ali unatoč određenom napretku posljednjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi pri dnu europskih zemalja po korištenju solarne energije", rekla je Hini programska voditeljica Greenpeace Hrvatska Petra Andrić.

Poručuje da Hrvatska može imati 100 posto obnovljivu električnu energiju do 2030. prvenstveno ulaganjem u energiju sunca i vjetra te prijenosnu mrežu.

Grčka 7 GW solara, Mađarska 5,5 GW, Hrvatska 1 GW

To je, kaže, pokazala nedavna Greenpeaceova studija koju je izradio stručni tim pod vodstvom profesora Gorana Krajačića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Za to bi nam trebalo približno 4 GW „novih” sunčanih elektrana.

Ističe da je u posljednjih pet godina u Grčkoj instalirano čak 7 GW solara, u Mađarskoj 5,5 GW. Za usporedbu, Hrvatska je tek nedavno dosegnula ukupno 1 GW.

"Stvarna energetska neovisnost ne postiže se ulaganjima u daljnje proširenje plinske infrastrukture već sva nova ulaganja treba usmjeriti u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, pogotovo energiju sunca. U tom procesu treba građanima omogućiti da sudjeluju", poručuje Andrić.

U Hrvatskoj udio solarne energije vrlo nizak

Direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske Maja Pokrovac ističe kako je sunce prvi put postalo najveći pojedinačni izvor električne energije u EU. Prema analizama Embera i Eurostata, solarne elektrane su u lipnju 2025. proizvele oko 22 posto ukupne europske električne energije i time prestigle nuklearnu energiju (21,6 posto), vjetar (15,8 posto), hidroenergiju (14,1 posto) i plin (13,8 posto).

Pokrovac ističe kako "taj rast nije slučajan". Europa danas bilježi sve veću insolaciju, trend koji će se zbog klimatskih promjena dodatno pojačavati, ali jednako važan je i snažan investicijski ciklus, javni i privatni, koji traje već godinama.

"Europa se paralelno priprema na idući korak energetske tranzicije, a to je stabilnost sustava. Zato je u posljednjih godinu dana instalacija baterijskih sustava za pohranu energije porasla za oko 150 posto. Baterije omogućuju da energija sunca ne ovisi samo o trenutku proizvodnje nego postaje dostupna kad je najpotrebnija", kazala je Hini.

Pokrovac ističe da Hrvatska ima oko 2300 sunčanih sati godišnje, što je iznad europskog prosjeka i usporedivo s najosunčanijim dijelovima južne Italije i Grčke, ali je udio solarne energije u našoj ukupnoj proizvodnji električne energije i dalje vrlo nizak, tek oko 6,6 posto.

Po instaliranoj snazi po stanovniku predzadnji u EU

Napominje da od približno 33.000 solarnih elektrana u Hrvatskoj, oko 80 posto čine krovni sustavi kućanstava, što pokazuje da su građani prepoznali vrijednost vlastite proizvodnje energije. Međutim, kada se pogleda instalirana snaga po stanovniku, "situacija je alarmantna" - s prosječnih 244 W po stanovniku Hrvatska je predzadnja u EU. Samo je Slovačka slabija od nas, dok je europski prosjek triput veći, oko 755 W.

Pokrovac kaže da je razlog tomu što u Hrvatskoj praktički nema velikih solarnih projekata.

"Na prijenosnoj mreži danas imamo samo 8 solarnih elektrana, ukupne snage oko 120 MW, dok u drugim državama upravo ti veliki projekti nose glavninu tranzicije".

Problem vidi "u sporom i dugotrajnom ishođenju dozvola, u vrlo sporom prihvaćanju novih tehnologija i, posljednjih godina, u najizrazitijoj prepreci - pristupu prijenosnoj mreži".

Upozorila je kako se već tri godine čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija odluči koliko košta priključenje na prijenosnu mrežu. Od proizvođača se traži da unaprijed financiraju izgradnju državne elektroenergetske mreže. To je model koji Europa napušta, strateška infrastruktura se najprije gradi kao javni sustav, a korisnici je onda plaćaju kroz naknade.

"Uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja"

Posljedice tih prepreka su da Hrvatska uvozi i do 30 posto električne energije, osobito ljeti, kada bi solarna proizvodnja trebala biti najveća. Najveći dio uvoza dolazi iz Mađarske, zemlje koja je u posljednjih pet godina izgradila 5,5 GW novih solarnih kapaciteta, dok je Hrvatska u istom razdoblju instalirala oko 1 GW (danas imamo 1,2 GW).

"Drugim riječima, uvozimo mađarsko sunce, iako naše jače sja", ističe Pokrovac.

Smatra da bi odmah ubrzalo projekte i smanjilo našu ovisnost o uvozu energije brža provedba zakona, jasna pravila za baterije te puna implementacija europske direktive koja obnovljive izvore energije stavlja u kategoriju "prevladavajućeg javnog interesa". To znači da se dozvole za projekte moraju izdati u dvije godine, a na područjima gdje se gradnja može ubrzati, poput napuštenih kamenoloma ili zatvorenih odlagališta otpada u roku od jedne godine.

"U Hrvatskoj za veće projekte u praksi treba sedam do deset godina, što je neodrživo. Tu direktivu smo trebali implementirati najkasnije do polovice ove godine i već smo dobili službenu opomenu iz Bruxellesa", kaže Pokrovac.

Hrvatska još nije spremna na novi model naplate

Upozorila je i da se od 1. siječnja iduće godine ukida mogućnost kompenzacije preuzete i predane energije po istoj cijeni, takozvani „net metering“. U novom modelu građani će energiju koju preuzimaju iz mreže plaćati po punoj cijeni, dok će se njihov višak proizvedene energije otkupljivati znatno jeftinije.

Pokrovac kaže da se taj model uvodi zbog usklađivanja s europskom praksom, ali Hrvatska za to još nije spremna.

"Bez sustava poticaja za baterije, građani gube mogućnost da koriste vlastitu solarnu energiju u razdobljima najveće potrošnje. Zato isplativost malih solarnih elektrana pada za oko 20 posto, jer većina kućanstava najviše troši struju popodne i navečer, upravo kad paneli ne proizvode, pa moraju kupovati skuplju energiju, a danju predavati u mrežu višak po nižoj cijeni", objašnjava Pokrovac.

Upitana za situaciju s energetskim zajednicama kaže da se nažalost pokazuje da je administracija i dalje najveća prepreka uključivanju građana u proizvodnju čiste energije. Hrvatska danas ima samo tri energetske zajednice, dok ih Austrija ima više od 1200, a Nizozemska 714.

Kompleksno i nedefinirano

Goran Čačić iz Zelene energetske zadruge kaže da iako je zakonodavni okvir koji definira energetske zajednice usvojen prije gotovo četiri godine, u Hrvatskoj su do sada službeno registrirane samo 3 energetske zajednice građana i niti jedna Zajednica obnovljive energije. Posljednja energetska zajednica građana registrirana je prije više od godinu dana.

Razlog tomu je što je proces registracije vrlo kompleksan, skup i nije ga jednostavno proći, a kod zajednica obnovljive energije nije uopće definiran.

Također, jedan od osnovnih poslovnih modela koji u drugim državama EU funkcionira je dijeljenje energije između članova zajednice, dok u Hrvatskoj to nije omogućeno.

Iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poručuju da je zbog promjena u zakonodavnom okviru, povoljnijoj dostupnosti tehnologije i sustavu poticaja koji provode, interes za ulaganja u sunčane elektrane posljednjih godina značajno porastao, te je u ovogodišnjem lipnju sunčeva energija činila 10 posto našeg energetskog miksa.

U razdoblju 2023. i 2024. Fond je građanima sufinancirao oko 5600 fotonaponskih elektrana, a dva ovogodišnja poziva za elektrane iz 2024. i 2025. ukupne vrijednosti 28 milijuna eura taj će broj dodatno povećati.

Investitori u elektrane na krovovima obiteljskih kuća mogu računati na poticaje u visini do 50 posto opravdanih troškova, odnosno do 600 eura po kW instalirane snage.

Građanima su solarne elektrane sufinancirane i kroz program energetske obnove obiteljskih kuća, javnom sektoru kroz programe energetskih obnova javnih zgrada financiranih u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dok su poduzetnicima sredstva za slične projekte bila dostupna putem Modernizacijskog fonda.

Kasnimo kao i svemu

U HEP-u ističu da je na dan 31. listopada 2025., na distribucijsku mrežu bilo priključeno ukupno 38.947 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 1107 MW.

Od tog broja, u kategoriji kućanstvo nalazilo se 31.215 sunčanih elektrana, ukupno snage 237,5 MW, dok su se u kategoriji poduzetništvo nalazile 7732 elektrane, snage 869,43 MW.

Za usporedbu, na dan 31. prosinca 2024. bilo je priključeno 26.257 sunčanih elektrana, ukupne priključne snage proizvodnje 804,95 MW.

U Energetskom institutu Hrvoje Požar priznaju da je Hrvatska i dalje pri dnu europskih zemalja ako se gleda instalirana snaga po glavi stanovnika, ali da tržište značajno raste zadnjih godina što ukazuje na pozitivan trend i malo “kašnjenje” za drugim članicama, kao i u većini područja.