Spomen-ploču je otkrio novi predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić te istaknuo kako mnogi znaju da je Matica osnovana u noći s 10. na 11. veljače 1842. kao Matica ilirska, no "manji broj ljudi zna gdje je Matica osnovana".

"U povijesnom pamćenju Zagreba i Hrvatske htjeli smo skrenuti pozornost na to", rekao je i zahvalio stanaru zgrade na kojoj se spomen ploča nalazi koji je pokrenuo inicijativu za njezino postavljanje.

Zorić je podsjetio kako je u istoj zgradi kao podstanar živio Ljudevit Gaj, koji je Ilirskoj čitaonici, u kojoj je osnovana Matica, podnajmio dio prostora, te je Matica ovdje djelovala do 1844. nakon čega se preselila u Poštarsku ulicu 58, današnju Opatičku ulicu 14.

Prvo sjedište Ilirske čitaonice bila je kuća Aleksandra Draškovića u Visokoj ulici 22. Od travnja 1839. sjedište Čitaonice nalazilo se u Kamenitoj ulici (danas Opatička ulica br. 2), u kući Sigismunda Vidalea (Žige Vidalija), trgovca talijanskoga podrijetla. Prvi predsjednik Matice ilirske bio je grof Janko Drašković.

"Neka ova ploča podsjeća sve prolaznike, Zagrepčanke i Zagrepčane da je ovdje osnovana najstarija hrvatska kulturna i domoljubna ustanova koja djeluje danas s istim ciljem kao i kako su ju osnivači i prvi predsjednik grof Janko Drašković postavili", istaknuo je Zorić, otkrivši ploču.

Glavni urednik Vijenca Goran Galić pročitao je dio članka koji svjedoči o povijesti zgrade. "U ožujku 1841. sjedište Ilirske čitaonice seli se u Demetrovićevu kuću u Dugoj ulici, danas Ulica Pavla Radića 32. Tu je kuću, kao najmoderniju zgradu u ondašnjemu Zagrebu, izgradio Bartol Felbinger 1814./15. za bogata trgovca grčkoga podrijetla Đuru Demetrovića, jednog od najvažnijih financijskih pomagača i osnivača Čitaonice", stoji u tekstu.

Postavljanjem spomen-ploče na mjestu svoga osnivanja Matica hrvatska daje doprinos turističkoj ponudi Grada Zagreba, te se ujedno odaje počast osnivačima, poručuje se u priopćenju Matice hrvatske.