Predsjednik Recep Tayyip Erdogan izravno je upozorio američkog predsjednika Donalda Trumpa da će Ankara intervenirati ako se ove kurdske organizacije uključe u sukob, navodi novinar lista Türkiye Yücel Kayaoğlu, pozivajući se na sigurnosne i političke izvore.

Prema tim navodima, Izrael je od početka američko-izraelske kampanje 28. veljače nastojao koristiti PKK i PJAK kao kopnene snage protiv Irana, pri čemu je izraelska obavještajna služba Mossad kontaktirala njihove vođe u sjevernom Iraku i unutar Irana.

Nakon što su zabilježeni određeni pomaci na terenu, Turska je brzo reagirala.

'U telefonskom razgovoru početkom ožujka Erdogan je Trumpu jasno poručio da se Ankara protivi uključivanju kurdskih militantnih skupina u rat protiv Irana te da čvrsto stoji iza teritorijalne cjelovitosti Irana', navode izvori.

Turska je reagirala na četiri razine istodobno. Ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i šef obavještajne službe MIT İbrahim Kalın vodili su intenzivne kontakte s vlastima Kurdistanske regionalne vlade (KRG) u sjevernom Iraku, kao i s iračkom središnjom vladom, jasno iznoseći stav Ankare.

Delegacija sastavljena od dužnosnika ministarstva vanjskih poslova, MIT-a i političkih predstavnika također je otputovala u sjeverni Irak, gdje je upozorila da će Turska intervenirati ako se te organizacije uključe u sukob, bez obzira na eventualni mirovni proces.

'Vidjeli ste što se dogodilo u Siriji. Učinit ćemo isto i ovdje. Nećemo čekati nikakav proces. Na svaki korak koji bi mogao zapaliti regiju reagirat ćemo bez odgađanja', poručila je delegacija, prema izvješću.

U međuvremenu je u cijeli proces uključen i zatvoreni vođa PKK-a Abdullah Ocalan, koji je poslao poruku zapovjedništvu u planinama Qandil da se organizacija ni pod kojim uvjetima ne smije uključiti u sukob s Iranom.

Ocalan je, prema izvorima, upozorio PKK da 'ne nasjedne na izraelsku igru'.

O toj temi raspravljalo se i na nedavnom sigurnosnom sastanku u predsjedničkom kompleksu u Ankari, na kojem su sudjelovali predstavnici sigurnosnog aparata i vladajuće stranke AKP, gdje je ocijenjeno da je plan uspješno spriječen.

Usporeno razoružavanje Kurda

Rat u Iranu izravno je utjecao i na proces razoružanja PKK-a, koji je zbog sukoba usporen, navodi Kayaoglu u zasebnom izvješću. Zakonodavni okvir vezan uz mirovni proces trebao je biti donesen krajem ožujka ili početkom travnja, no rat je poremetio planove.

'Zbog rata došlo je do usporavanja razoružanja, pa se i politički koraci u parlamentu odgađaju', navode izvori iz vladajuće turske stranke. Cilj je, dodaju, donijeti potrebne zakone prije ljetne stanke parlamenta u srpnju.

Sigurnosni izvori upozoravaju da PKK Iran sada vidi kao mogući 'izlaz' i priliku.

'Područja Hakurk, Gabar i Qandil trebala su već biti ispražnjena. No zbog situacije u Iranu proces razoružanja gotovo je zaustavljen. Organizacija sada razmatra može li Iran poslužiti kao izlaz', navode izvori.

Procjene sigurnosnih službi pokazuju da se situacija u Siriji razvija u skladu s turskim interesima, dok na iračkom području nije postignut sličan napredak u razoružanju PKK-a. Dužnosnici AKP-a ističu da donošenje zakona nije najveći problem.

'Ključno je njihovo provođenje. Ako donesemo zakon i samo čekamo, ponovno ćemo se vrtjeti u krug. Potrebno je djelovati na terenu, inače sve gubi smisao', poručili su.