Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se posljedice napada na Iran osjećaju diljem Bliskog istoka te da je u regiji u tijeku rat. Na konferenciji za novinare poručio je da će Moskva iskoristiti sve svoje mogućnosti, uključujući odnose s Teheranom, kako bi spriječila daljnju eskalaciju i potaknula političko rješenje
'Nedvojbeno je danas najznačajniji sukob agresija na Iran’, rekao je Lavrov, dodajući da arapske zemlje snose i gospodarske posljedice te trpe civilne žrtve i razaranje infrastrukture.
Pozvao je na hitan prekid neprijateljstava i naglasio da se svi mehanizmi rješavanja krize moraju temeljiti na političkim i diplomatskim sredstvima, piše TASS.
Nema dokaza o iranskoj nuklearnoj bombi
Lavrov je ustvrdio da i dalje ne postoje dokazi da Iran razvija nuklearno oružje, unatoč tome što su takve optužbe bile glavni argument za vojnu intervenciju.
vezane vijesti
Prema njegovim riječima, i Međunarodna agencija za atomsku energiju i američke obavještajne službe potvrdile su da Teheran nije proizveo niti pokušao proizvesti nuklearnu bombu.
Posebno je istaknuo da Iran ima neotuđivo pravo na obogaćivanje uranija u miroljubive svrhe, kao i druge države. Ako je odbijanje da se odrekne tog prava razlog za agresiju, upozorio je, to otvara brojna pitanja i može potaknuti druge zemlje da razmotre razvoj nuklearnog oružja.
‘Rizik da problem nuklearne proliferacije izmakne kontroli raste’, rekao je Lavrov, dodajući da će se Rusija i dalje zalagati za načelo neširenja nuklearnog oružja i protiviti svakoj utrci u naoružanju.
Palestinska država sve dalja
Govoreći o širem kontekstu Bliskog istoka, Lavrov je upozorio da mogućnost stvaranja palestinske države iz dana u dan slabi.
Izrael, istaknuo je, postoji i aktivno djeluje, dok palestinska država nije uspostavljena, a čak i hipotetska šansa za njezino osnivanje blijedi.
Zanemarivanje rezolucija Ujedinjenih naroda koje predviđaju rješenje s dvije države ocijenio je razlogom za ozbiljnu zabrinutost.
Oštre poruke Washingtonu
Lavrov je poručio da se prijetnja globalnoj nuklearnoj sigurnosti pogoršava te da je krajnje vrijeme za ozbiljan razgovor među velikim silama o ulozi nuklearnih država u današnjem svijetu.
Podsjetio je na inicijativu ruskog predsjednika Vladimira Putina o sazivanju samita pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN-a – Rusije, Kine, SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske – ocijenivši je i dalje aktualnom.
Izrazio je nadu da će administracija predsjednika Donalda Trumpa biti spremna na takav dijalog. Ujedno je upozorio da bi izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o obrani nacionalnih interesa nuklearnim oružjem mogle izazvati žustre rasprave.
Osvrnuo se i na američku politiku prema drugim državama, sugerirajući da Washington možda neće stati na Iranu, nakon što je već pokazao ambicije prema Venezueli i Kubi.
Ukrajina i 'realnosti na terenu'
Govoreći o Ukrajini, Lavrov je naveo da je predsjednik Trump priznao kako u mirovnom rješenju treba uzeti u obzir ‘realnosti na terenu’. Prema ruskom tumačenju, to nije samo teritorijalno pitanje, nego pitanje volje stanovništva izražene na referendumima o priključenju Rusiji.
Istodobno je optužio europske države da pokušavaju nametnuti sigurnosna jamstva aktualnim vlastima u Kijevu kao središnji element rješenja sukoba.
Na kraju je Lavrov istaknuo da su Rusija i Bruneji dogovorili jačanje sigurnosne suradnje te da je trgovinska razmjena između dviju zemalja u 2025. dosegnula rekordnu razinu, gotovo 900 milijuna dolara.
