MINISTAR O ISTRAZI

Ostojić: Mogu zabraniti prosvjed branitelja, ali neću

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 24.02.2015 14:05
  • Objavljeno 24.02.2015 u 11:26
Ranko Ostojić

Ranko Ostojić

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pozvao je u utorak one koji pričaju o spontanom okupljanju branitelja u Savskoj da 'smognu malo hrabrosti i sami otvoreno kažu da su oni organizatori tog skupa'. Odgovarajući na pitanja novinara na konferenciji za novinare posvećenoj obavljanju policijskih poslova u 2014. godini, ponovio je da kao resorni ministar može ali i ne mora prekinuti javno okupljanje, a on je zabranio samo jedan takav skup, i to neonacistički

Na pitanje kako napreduje kriminalističko istraživanje o organizatorima braniteljskoj prosvjeda u Savskoj, rekao je da čuje kako je Tomislav Karamarko izjavio da navodno on kao ministar provodi istragu o tome tko je organizator tog prosvjeda.

'Naravno da to nije istina. Ministar se ne bavi takvim poslom, odnosno nije moje da se bavim bilo kakvim kriminalističkim istraživanjima', rekao je Ostojić. Potvrdio je da prosvjed u Savskoj 66 nije prijavljen i da bi ga, kao takvog ministar mogao zabraniti prema Zakonu o javnom okupljanju biti zabranjen, ali...

'Morate znati, jednako tako, a ovo je poruka i svima onima koji licemjerno pokušavaju sad iskoristiti u ovom slučaju i traže zabranu za ovaj slučaj, koliko je do sada bilo okupljanja koja nisu bila prijavljena. Nisam kao ministar zabranjivao, osim jednom, prije nekih dvije i pol godine, samo jedan skup koji je bio uredno prijavljen, zbog namjere da se šire poruke koje su sigurno bile protivne Ustavu RH vezano za rasizam itd.', rekao je Ostojić podsjetivši da je to trebalo biti okupljanje neonacista na međunarodnom nivou u Zagrebu. Ta njegova odluka kasnije je potvrđena i na sudu.

Ostojić kao Voltaire

'Kad govorimo o brojnim neprijavljenim okupljanjima, onda treba biti iskren i reći da ne možete imati dvostruke kriterije, znači, kad se okupe navijači pred zgradom Banovine ili pod tribinama stadiona u Zagrebu, kad jednako tako razne civilne udruge protestiraju bez prijave na različitim mjestima diljem RH - podsjetit ću na sve one šetnje u kojima su upravo oni koji se danas zalažu za striktnu primjenu tog članka i da ministar to zabrani, itekako su podržavali neprijavljivanje hodnje, marševa, šetnja itd. po Zagrebu. Prema tome, mislim da nema mjesta licemjerju - treba reći da prosvjed kao takav, a sukladno odluci Ustavnog suda, podrazumijeva sljedeće: da mora biti miran, nenasilan i da je, u ovom trenutku to moram reći, moja obveza da štitim pravo - ma koliko se ne slagao sa svima onima koji prosvjeduju ili zbog njihovih poruka - u ovom trenutku nisam donosio odluku o tome da se takav prosvjed zabrani', rekao je Ostojić.

Podsjetio je da je Ustavni sud u odluci iz rujna 2013. utvrdio da je pravo na mirno okupljanje prioritetno u odnosu na svaki drugi oblik prekida ili zabrane, čime je poništio odluke kako Prekršajnog tako i Visokog prekršajnog suda. 'U zakonu piše da ministar može prekinuti, a ja neću jer smatram da svatko ima pravo na demokratsko izražavanje', zaključio je ministar citirajući Voltairea da će se do smrti boriti za pravo drugoga da iskaže svoje mišljenje ma koliko se on s tim mišljenjem ne slagao.

Poziv Glogoškom i Klemmu: Prijavite se!

Organizatore prosvjeda pozvao je da se sami prijave.

'Pozivam sve koji govore o spontanosti - a ta spontanost jedan je vrlo interesantan događaj - neka smognu malo hrabrosti, kad su već tako hrabri, i kažu: Da, ja sam taj koji je organizator ovog prosvjednog okupljanja. Prije svega mislim da to mogu napraviti i gospodin Glogoški i gospodin Klemm, a mogu naći i nekog drugog. Riskiraju da dobiju prekršajnu prijavu od pet do 20 tisuća kuna i na njima je da takvo što naprave', poručio je Ostojić.


'Za razmontiranje šatora obratite se na drugu adresu'

Upitan kako komentira opaske da se u razmotiranje šatora ne ide jer je ovo izborna godina, Ostojić je podsjetio da je to zakašnjela teza jer je šator postavljen još uoči nekih drugih izbora.

'Ako imputirate da bi MUP trebao razmontirati nešto što nije ni smontirao, moram vas upozoriti da imate drugu adresu - Gradski Ured za komunalne poslove. On je izdao dozvolu, uredno i priključke, i kontejnere i sve ostalo. Prema tome, to vam je adresa na koju se možete obratiti za šatore, nelegalne građevine, lomače i slične stvari. Ne policiji', odgovorio je Ostojić.

Je li onda apsurdna obveza prijavljivanja prosvjeda u Hrvatskoj? Ostojić na to nema jasan odgovor. Rekao je da je to zakonska obveza, pa je tako primjerice za iduću subotu prijavljen jedan prosvjed koji on zasad nije imao razloga zabraniti iako će ondje biti 'postrojavanja; vidjet ćemo kako će to sve skupa izgledati', a bude li potrebno, svoje ovlasti upotrijebit će i on kao i policija u svom segmentu. U 2014., naveo je, bilo je 75 neprijavljenih javnih okupljanja, uz nekoliko tisuća uredno prijavljenih. Prijava okupljanja služi tome da 'prosvjednici mogu iskazati svoje mišljenje, da bude osigurano povoljno stanje javnog reda i mira, da organizator ispuni svoj dio obveza redara i da ne dođe do nasilja ili sprečavanja njihovog prava na izražavanje svog mišljenja'.

Policija se ispričala Grahovcu; trebali su ga zaštititi

Govoreći o privođenju prvog protuprosvjednika na Savskoj, Marka Grahovca, Ostojić je potvrdio da je naložio internu kontrolu zašto je došlo do njegova privođenja. U izvješću unutarnje kontrole i Ravnateljstva policije zaključeno je da je Grahovac koristio svoje zakonsko pravo iskazujući nezadovoljstvo zbog nezaposlenosti i svog teškog materijalnog stanja. Policijski službenici nisu ga sprečavali u prosvjedu, ali su ga upozorili da ne smije kršiti odredbe Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Unatoč višekratnim upozorenjima, on je glasno izvikivao navode s transparenata zakvačene na dijelovima odjeće i time izazivao negodovanje pojedinih građana na tramvajskoj postaji i branitelja koji prosvjeduju na Savskoj 66.

U cilju sprečavanja daljnje eskalacije događaja i mogućeg sukoba, policija je bez upotrebe sredstava prisile prevezla Grahovca u 8. policijsku postaju. Zbog sumnje da je počinio prekršaj protiv javnog reda i mira, provedeno je kriminalističko istraživanje i utvrđeno je da nema elemenata navedenog prekršaja ni drugih kažnjivih radnji.

'Koliko god je policija išla za tim da osigura da ne dođe do sukoba, trebali su možda upotrijebiti malo više snaga i zaštititi ga da može i dalje na tom mjestu prosvjedovati. Međutim, njihova je procjena bila da postupe na ovaj način. Kad ste u takvoj situaciji, morate procijeniti na koji način ćete primijeniti zakonske ovlasti', rekao je Ostojić dodajući da su se policijski službenici ispričali Marku Grahovcu, a on im se zahvalio što mu objasnili zašto su na takav način postupili.

O Kolindi Grabar Kitarović

Upitan kako komentira poziv predsjednice Kolinde Grabar Kitarović na ostavku premijera Zorana Milanovića, Ostojić je rekao da su 'riječi koje smo čuli na inauguraciji očito već zaboravljene'.

'Svatko neka u ovoj državi radi svoj posao. Vjerujem da predsjednica Republike, naravno, ima pravo u okviru svojih ovlasti tražiti određene stvari, ali mislim da je puno važnije da ako se radi o interesu Republike Hrvatske nepotrebne su ovakve poruke - ujutro traženje ostavke, a nakon toga zahtjev za sjednicu Vlade za razgovor o gospodarskim pitanjima', rekao je Ostojić, začuđen što Grabar Kitarović nije zatražila da se sjednica Vlade održi 'u Bavarskoj u nekom institutu'.

Izvješće o radu policije za 2014.

Izvješće o policijskom radu u 2014. godini vrvi uspješnim pokazateljima, pa je tako u odnosu na godinu prije smanjen broj prijavljenih kaznenih djela koja se gone po službenoj dužnosti (bez prometa) za 9,2 posto (sa 61.151 na 55.517), a koeficijent razriješenosti slučajeva porastao je za 1,1 posto (sa 59,1 posto na 60,2 posto). Prijavljeno je 35 ubojstava, što je sedam manje u odnosu na 2013. i pad od 14, posto, uz stopostotnu razriješenost. Pao je i broj pokušaja ubojstava (sa 124 na 113 ili 8,9 posto), imovinska kaznena djela potonula su za 15, 3 posto (sa 38.551 na 32.640), razbojništava je bilo manje za čak 19,2 posto (sa 1.389 na 1.122), teške krađe pale su za 17,3 posto (sa 20.134 na 16.645), otuđenja vozila manje je za 22,4 posto (sa 1.035 na 803).

Zabilježen je 9-postotni pad kaznenih djela maloljetnika (sa 3.175 na 2.889), a za 18,1 posto porastao je broj kaznenih djela na štetu djece i obitelji (sa 3.887 na 4.592) – što policija tumači kao rezultat pojačane aktivnosti u toj 'tamnoj zoni' kriminaliteta, pojačanog medijskog angažmana u senzibiliziranju javnosti oko prijavljivanja tih kaznenih djela, ulaganja u edukaciju policijskih službenika za mladež i međuresorne suradnje. Istovremeno, 'pala' je i statistika vezana uz organizirani kriminalitet (sa 1.849 na 1.599 slučajeva) što se objašnjava usmjerenošću policije na metodološki složenija kriminalistička istraživanja – što je vidljivo u presijecanju krijumčarskih lanaca.

Pao je i broj ilegalnih ulazaka, kretanja i boravaka u RH za 20,5 posto, pokazatelji svjedoče i da je 'Balkanska ruta' skrenuta i da Hrvatska više nije prolaz za krijumčare ljudi koji su se usmjerili prema Srbiji i Mađarskoj - ilegalnih prelazaka granice bilo je 17,3 posto manje (sa 4.734 na 3.914). Broj tražitelja azila pao je za čak 58,4 posto (sa 1.089 na 453), a broj prijavljenih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta porastao je za 1,2 posto (sa 6.315 na 6.393). Poskočila je i zapljena droga, za 29,6 posto, a zaplijenjeno je droge u vrijednosti oko 2,5 milijuna kuna. Smanjen je broj prometnih nesreća, kao i broj poginulih i ozlijeđenih u prometu. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi