Saborska zastupnica Dalija Orešković žestoko je prozvala HDZ zbog slučaja ilegalnog odlaganja otpada u Gospiću, nakon što je objavljeno vještačenje koje je pokazalo prisutnost PFAS spojeva, poznatih kao „vječne kemikalije”, u podzemnim vodama nizvodno od odlagališta.
Orešković je na Facebooku objavila snimku svojeg pitanja s aktualnog prijepodneva u Saboru 23. travnja 2025., tvrdeći da je već tada upozoravala na moguće posljedice onečišćenja u Lici. U objavi je HDZ izravno povezala s odgovornošću za stanje institucija koje bi trebale štititi javni interes.
„Danas mediji pišu kako je mafija švercom otrova ugrozila nacionalnu sigurnost. To je točno. No, nedostaje zaključak da je HDZ ta mafija koja nas ugrožava”, poručila je.
Navela je da je snimka nastala u trenutku kada je Vlada bila suočena s pitanjima o onečišćenju Like „vječnim kemikalijama”, a slučaj je povezala i sa svojim ranijim kritikama funkcioniranja zdravstvenog sustava i privatnih interesa u zdravstvu.
Orešković tvrdi da su takve pojave moguće zato što su tijekom mandata Andreja Plenkovića oslabljene antikorupcijske institucije. Posebno je prozvala Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa i DORH, ustvrdivši da institucije više ne djeluju neovisno i u skladu sa zakonom.
„Trovanje vječnim kemikalijama i teškim metalima u ilegalnom otpadu, i bogaćenje privatnih klinika liječenjem povećanog broja onkoloških pacijenata, uz uništavanje kapaciteta državnih institucija i tijela da obavljaju posao u zaštiti javnog interesa i građana, pravo su lice i naličje politike HDZ-a”, napisala je Orešković.
Osvrnula se i na političke napade kojima je, kako tvrdi, izložena kada otvara takve teme. Navela je da je HDZ-ovci nazivaju „političkom posvudušom” i „partijskom nevjestom” te je optužuju za mržnju kako bi, prema njezinu tumačenju, skrenuli pozornost s pitanja odgovornosti.
„Tko vas mrzi, dragi građani? Ja, ili oni koji vas truju, dok njihovi donatori i partijski prvaci, prvo na otrovu, a potom na liječenju oboljelih, prvo ilegalno, a potom i legalno uz pomoć HDZ-ovog sustava, masno zarađuju?”, poručila je.
Orešković je ustvrdila i da bi nastavak biračke potpore HDZ-u nakon ovog slučaja predstavljao „izdaju”, a objavu je završila osvrtom na činjenicu da više nema saborski klub, zbog čega ima manje prilika izravno postavljati pitanja premijeru.
„Ovaj video me podsjetio i na razlog zašto je HDZ sretan što više nemam saborski Klub. Baš zato da nemam više prilika da premijeru postavljam ovakva pitanja. Kao što sam već nebrojeno puta pokazala, naći ću načina”, zaključila je.
Što je utvrđeno u Gospiću?
Oreškovićkina objava uslijedila je nakon što je USKOK, zbog velikog interesa javnosti, objavio nalaz i dopunu vještačenja zaštite okoliša za industrijski kompleks u Bilajskoj ulici u Gospiću. Riječ je o jednoj od lokacija obuhvaćenih istragom ilegalnog odlaganja otpada povezanom s poduzetnikom Josipom Šincekom, njegovom suprugom Monikom i drugim osumnjičenicima.
Dokumentacija Geotehničkog fakulteta, koja ima više od 350 stranica, pokazala je da su na lokaciji pronađene značajne količine različitog opasnog otpada. Vještaci su utvrdili promjene svojstava tla, narušavanje ekosustava i nepovratno uništenje staništa, a onečišćenje se proširilo i izvan samog odlagališta.
Dopunsko vještačenje pokazalo je i prisutnost PFAS spojeva u oba piezometra nizvodno od odlagališta, dok u referentnom piezometru uzvodno nisu pronađeni iznad granice kvantifikacije.
Najviša ukupna koncentracija PFAS-a iznosila je 200,5 nanograma po litri, što je dvostruko više od parametarske vrijednosti od 100 nanograma određene hrvatskim i europskim propisima za ukupne PFAS spojeve u vodi namijenjenoj ljudskoj potrošnji.
Vještaci su pritom naglasili da za podzemne vode na toj lokaciji nije propisana posebna granična vrijednost, pa je standard za pitku vodu poslužio isključivo kao referentni kriterij. Na temelju rasporeda izmjerenog onečišćenja zaključili su da odlagalište predstavlja „vrlo vjerojatan izvor migracije PFAS spojeva u podzemni vodonosnik”.
Riječ je o spojevima koji se iznimno teško razgrađuju i nakon ulaska u vodonosnik mogu ondje ostati desetljećima. Utjecaj je zasad procijenjen kao lokaliziran, ponajprije nizvodno od odlagališta, a nije utvrđeno opsežno ili akutno onečišćenje podzemnih voda na širem području.
Nalaz također ne pokazuje da je onečišćena voda iz javnog vodovoda. Podzemna voda obuhvaćena vještačenjem ne koristi se za javnu vodoopskrbu te nema dokaza da su stanovnici putem vode za piće bili izloženi utvrđenim koncentracijama PFAS-a.
Za većinu drugih analiziranih tvari, među kojima su teški metali, PCB, BTEX i klorirana otapala, nisu pronađena prekoračenja propisanih vrijednosti.
USKOK otvorio istragu protiv deset osoba i četiriju tvrtki
USKOK je istragu otvorio u veljači 2025. protiv deset osoba i četiriju tvrtki zbog sumnje da je skupina uvozila mljeveni plastični i drugi miješani otpad iz Slovenije i Italije te preuzimala medicinski i drugi otpad iz Hrvatske. Otpad je potom, prema sumnjama istražitelja, nezakonito zakopavan ili ostavljan na otvorenom u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu.
Istraga je poslije proširena zbog sumnje da su dozvole za gospodarenje otpadom u Gospiću izdavane premda se na lokaciji već nalazilo najmanje 5792 tone nezakonito uskladištenog otpada. U ožujku 2026. obuhvaćeni su novi osumnjičenici te odlaganje najmanje 2640 tona otpada na području Senja.
Istraga je i dalje nejavna, a vodi se zbog sumnje na kaznena djela protiv okoliša i gospodarstva počinjena u sastavu zločinačkog udruženja.