'Nije mi tada bilo jasno da je to što radim turizam. Tek mi je bilo jasno da nemam prirodno čudo poput Plitvičkih jezera, isto tako da po Međimurju nisu nicale znamenitosti poput milanske katedrale ili staroga Dubrovnika koje same po sebi zovu turiste. Ali zar je to što imamo prekrasan pitomi krajolik, vrijedne ljude i obilje zdrave hrane malo, mislio sam', kaže Rudi spominjući se svojih turističkih početaka: Dana lipe i prvog hrvatskog Sajma zdrave prehrane u čijem je pokretanju također sudjelovao.

Od tada je Rudi Grula od entuzijasta početkom milenija postao djelatnik TZ Međimurske županije, koja je u to doba bilježila 11.000 noćenja, a u kasi imala – 5.000 kuna. Danas Međimurje ostvari 120.000 noćenja, proračun se mjeri u milijunima, a iz EU fondova povukli su dva milijuna eura! Prošle godine Rudi  je doživio i osobnu satisfakciju: proglašen je djelatnikom godine u sustavu turističkih zajednica u akciji: Čovjek - ključ uspjeha. Valja pritom dodati kako se Rudijev uspjeh nije temeljio samo na entuzijazmu nego iza njega stoji i temeljito stručno osposobljavanje. Na VERN-u je završio turistički menadžment, trenutačno studira odnose s javnošću, a kroz više od dvadeset godina rada taj četrdesetsedmogodišnjak dobio je i certifikate za ovlaštenog turističkog vodiča i animatora. Povod za ovaj tekst ojačan je dodatno i činjenicom da Rudi krajem ovog mjeseca putuje u Bruxelles gdje će Međimurju biti dodijeljena nagrada EDEN (Europska destinacija izvrsnosti), priznanje koje se odnosi na tematsko područje Turizam i lokalna gastronomija. Destinacija koja ju je osvojila upravo je Rudijevo - Gornje Međimurje.

Na pitanje kako je uspio izmiriti individualnu kreativnost i kod nas često birokratizirane strukture institucija, Rudi Grula odgovara kako je kreativnost važna, ali bez dobro postavljenog sustava pojedinačne kvalitete teško mogu doći do izražaja.

'Međimurje je sredina koja osim kreativnosti njeguje strpljenje. Za današnja postignuća valjalo je raditi 15 godina. Čovjek jest ključ uspjeha, ali bez sinergije sa zajednicom nijedna brava uspjeha ne može biti otključana', odgovara i dodaje kako bi vrijeme koje je Međimurju trebalo da se vine do sadašnjih turističkih uspjeha sigurno bilo kraće da je bio veći proračun što nas navodi na priču o razlici između onih koji se turizmom bave na priobalju i onih koji ga razvijaju na kontinentu.

Frustrira li ga to? 'Potpuno je jasno da u situaciji kad ste izašli iz rata razvijate ono za što su prirodne i klimatske pogodnosti najpovoljnije. Jasno je da obala i more tu imaju prioritet. Sve naše strategije ističu potrebu jačeg uključivanja i razvijanja turizma na kontinentu, i to na temelju nadopunjavanja s obalom. Primjerice, Dalmacija je klimatski neupitna tijekom tri, tri i pol mjeseca, ali kad krenu prve bure, već je teže turistima zajamčiti sunce ili omogućiti da trajekti svakodnevno plove dok bura bjesni. Zato mislim da je koncept Hrvatska 365 idealan za kontinent. Naši turisti znaju da u unutrašnjosti neće naći hvarsko sunce, oni traže druge sadržaje. Pritom smo mi u Međimurju imali sreću jer smo mala regija, kompaktna i infrastrukturno izvrsno povezana. U svakoj točki Međimurja najudaljenija je nova moguća odrednica na maksimalno sat vremena vožnje. Druge regije nemaju tu sreću s infrastrukturom, pa o ozbiljnom turizmu ne mogu razmišljati dok to ne riješe. U tom smislu promicanje turizma nije samo stvar resornog ministarstva nego je to zajednički posao mnogih u Vladi', kaže Rudi. Dodaje kako misli da su strateška opredjeljenja u smislu prožimanja mora i kontinenta ispravna, ono što ga frustrira jest nerazmjer u marketinškom smislu.

'Trenutačno je marketinški odnos u promicanju mora i kontinenta 99 posto u korist obale. Ne mislim da obalu treba zapostaviti, naprotiv, ali više treba raditi na poveznici kontinenta i mora. Primjerice, ljeti bi trebalo radi marketinške promocije kontinenta, a zimi mora. To se, nažalost, još ne događa u pravoj mjeri', kaže Rudi dok nas priča odvodi na Međimurje. Kako je od te do jučer turistički inferiorne regije načinio EDEN (oznaka europske destinacija izvrsnosti, ali i engleska riječ za raj).

'Ono što su još na početku priče naši turisti nosili kao dojmove i kojima su nas hvalili stalo bi u par riječi: Međimurje je slatko (cute, govorili su) uređeno je, čisto, zdravo, zeleno. Na to smo s vremenom počeli nadograđivati ideju održivosti, pokazalo se da je taj usklađeni rast u skladu s prirodnim resursima turizma posebno važan. Kad imate takav koncept, onda počinjete razvijati sadržaje koji se u nj uklapaju: mi nudimo koncept Međimurja kao vrta zdravih užitaka. To znači da promičemo zdravlje i aktivan odmor. U tom konceptu zdrava hrana i njena posebna lokalna priprema postali su okosnica enogastronomske ponude kojom smo osvojili priznanje EDEN', objašnjava Rudi.

EDEN se zasniva na nacionalnim natjecanjima koja se održavaju svake godine, a rezultiraju izborom turističke 'destinacije izvrsnosti' za svaku zemlju sudionicu. Proceduralno, na javni poziv Hrvatske turističke zajednice za izbor nacionalnog pobjednika EDEN 2014./2015. kandidiralo se osam destinacija, a nakon provedenog ocjenjivanja i obilaska kandidiranih destinacija u uži izbor je odabrano pet destinacija finalista: Gornje Međimurje, Daruvar - Bjelovar - Garešnica, drniško zaleđe, Grad Buzet te Srijem i Slavonija. Pobjednička destinacija, a ove godine je to destinacija Gornje Međimurje koja će biti promovirana putem internetskih stranica Europske komisije.

To znači da je Međimurje svojom gastronomskom ponudom stalo uz bok gastro-turističkih velesila kao što su Španjolska, Italija, Francuska, Austrija. Čak i u takvom društvu Međimurje se izborilo za poseban status, naime, jedina je regija u EU-u koja ima dva EDEN-a. Osim spomenutog za lokalnu gastronomiju koji se odnosi na Gornje Međimurje, brend EDEN dodijeljen je još 2007. Svetom Martinu na Muri za promicanje ruralnog turizma. Takav sada već dvostruki iskorak odrazio se i na strukturi gostiju.

'Prije tri-četiri godine, naši gosti uglavnom su bili domaći. Najviše ih je dolazilo iz zagrebačkog prstena, ali i Istre i Splita. Njihova je odlika ta da su individualci i ponavljači, kako mi u šali zovemo one koje nam se vraćaju. Ono što se promijenilo je to da su i stranci otkrili našu regiju, pa je sada odnos domaći - stranci – 50:50 posto. Najviše turista dolazi iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije, a osim gastro turizmu i wellnessu (što su sklonosti koje dijele s domaćima) posebice su orijentirani biciklističkom turizmu što je također sadržaj u koji smo puno uložili', objašnjava Rudi dodajući kako 'međimurski vikend' u regiji kolokvijalno zvuči kao oznaka za zdrav odmor. Sljedeći je korak taj kako istu priču proširiti tijekom radnog tjedna. A tu su ciljana grupa – 'sive pantere', kako su svojedobno u Njemačkoj nazivali umirovljenike.

'Centri poput Lendave u Sloveniji i Lenti u Mađarskoj specijalizirali su se za taj tip gostiju kojima boravak tijekom radnog tjedna više odgovara zbog mira. Mi svojim uslugama zdravstvenog turizma polako ulazimo u tu populaciju i vjerujem da ćemo imati uspjeha', govori Rudi koji će se ovoga mjeseca pohvaliti još jednim iskorakom. Riječ je o mobilnoj aplikaciji Visit Međimurje.

'Već smo navikli da prilikom posjeta stranim gradovima i regijama više ne trebamo karte već je dovoljan smartphone koji nas može dovesti do svih top destinacija koje nas okružuju. Shvatili smo da upravo to Međimurju treba, jer želimo da svatko tko nas posjeti doživi naš kraj među Murom i Dravom u pravom smislu riječi. Aplikacija je zamišljena kao alat koji korisnicima pruža sve ključne informacije, vodi ih kroz Međimurje i ukazuje im na zanimljivosti, događanja i lokacije, čiji je sadržaj podijeljen po kategorijama kako bi se olakšala navigacija i korištenje. Nadam se da ćemo zajednički aplikaciju iskoristiti do njenog maksimalnog potencijala, da će to dovesti do novih turista u Međimurju, da ćemo im pokazati lokacije koje bi inače propustili te da ćemo ih idućih godina ponovno vratiti u Međimurje. Ideja je jednostavna, čim se turist upita: kad sam već tu, zašto da ne vidim ili probam ovo, on je na pitu da produži boravak ili da nam se vrati', kaže Rudi i dodaje kako je i po tome Međimurje jedinstveno, jer aplikacija ne pokriva samo jedan grad ili općinu već cijelu županiju. Da je uistinu riječ o pionirskom iskoraku u nove tehnologije, govori činjenica da će Visit Međimurje biti predstavljeno kao tehnološka inovacija na sajmu INOVA od 12. do 17. studenog na Zagrebačkom velesajmu.

A planova Rudi ima već za sljedeću petoljetku: planira se otvaranje vinskog boutique hotela, promoviranje i brendiranje Dvorca Zrinskih (prema njihovoj priči 'Igre prijestolja' su druga liga, kaže Rudi) i gradnja velike atrakcije - vidikovca s kojeg ćete čitavo Međimurje imati na dlanu. Uključujući i - Gornji Mihaljevac.