Ministrica zdravstva Irena Hrstić, komentirajući optužbe za korupciju, osobito one koje se odnose na postupke javne nabave, poručila je kako je ključno da u slučajevima gdje postoji sumnja na korupciju nadležne institucije obavljaju svoj posao, prenosi HRT.

“Evo, u kratkom roku dvaput ga rade i ja predlažem da ga rade onoliko puta koliko treba. Koliko god ponavljali, opet ću ponoviti da u zdravstvenom sustavu ne smije, ne treba i neka nikada više ne bude koruptivnih radnji,” izjavila je.

Upitana o prošlogodišnjoj situaciji s legionelom u KBC-u Zagreb, koja je dovela do pokretanja nabave novih antibakterijskih filtara, Hrstić je istaknula da svaki postupak javne nabave u bolnicama, uključujući i Rebro, prolazi kroz niz nadzornih razina.

Ona smatra da je ključan pristup u borbi protiv korupcije upravo – prevencija. “Kada govorimo o tome što Ministarstvo zdravstva može poduzeti u borbi protiv korupcije, naglasit ću, to je prevencija koruptivnih radnji i jasne upute svim bolničkim ustanovama na koji način trebaju provoditi postupke javne nabave. Ispred Ministarstva zdravstva, sve bolničke zdravstvene ustanove su dobile jasne upute na koje razine trebaju obratiti pozornost i što sve trebaju napraviti da se prevenira bilo kakva mogućnost korupcije.”

Kekin: Ovo nije iznimka

Saborska zastupnica i predsjednica Odbora za zdravstvo, Ivana Kekin, iznijela je svoje viđenje problema koji pogađaju zdravstveni sustav, naglašavajući da korupcija nije iznimka, već sustavno prisutna pojava.

“Svaka otimačina sredstava iz javnog zdravstvenog sustava je gadljiva jer je to otimačina od bolesnog čovjeka i to je otimačina njegovog zdravlja. Ali, ne smije se izgubiti iz vida da je, kada ovakve pojedinačne afere dolaze u prvi plan, i kada ih se naglašava da bi se reklo da je nulta tolerancija na korupciju, tada se ne smije izgubiti iz vida da je hrvatski zdravstveni sustav premrežen korupcijom, da su mnogi oblici krupcije potpuno normalizirani, a oni najskuplji su legalizirani. To se ne smije izgubiti iz vida,” istaknula je Kekin.

Istaknula je sustavsku nepravilnost: umjesto da država strateški ulaže u dijagnostičke i terapijske uređaje, to umjesto nje rade privatne ustanove koje potom s HZZO-om sklapaju ugovore s povlaštenim uvjetima.

“Mi međutim ne pričamo o onome što je ključ, a ključ je u tome da se u hrvatskom zdravstvenom sustavu strateški ne kupuju terapijski i dijagnostički aparati, kupuju ih privatne zdravstvene ustanove koje potom sklapaju sa HZZO-om monopolske ugovore gdje se višestruko naplaćuju pretrage za hrvatske pacijente,” rekla je Kekin.

Kao ilustraciju navodi primjer Medikola: “Kazala je da je mitski primjer Medikol koji je od 2007. do danas dobio 1,3 milijarde kuna, a aparati koji su se trebali i mogli kupiti su koštali 60 milijuna kuna.” Dodala je da, iako je Hrvatska u međuvremenu postala članica EU, Schengena i NATO-a, “nismo kupili pet potrebnih aparata, trenutno ih imamo dva. Plenkovićeva vlada je u ovih svih deset godina koliko on upravlja kupila jedan.”

Upozorila je i na dvostruke standarde u sankcioniranju aktera korupcije: “Treba li reći da u ovim spektakularnim akcijama stradavaju kokošari koji dobivaju kuhinje ili ograde, a da pravi igrači prolaze lišo,” zapitala se Kekin.

Gabrić: Cijene poslovanja s državom nisu realne

Nikica Gabrić, liječnik i profesor, bivši čelnik Upravnog vijeća HZZO-a te nekadašnji predstojnik klinike na Svetom Duhu, otvoreno je govorio o vlastitom iskustvu i razlozima zbog kojih se povukao iz javnog zdravstva i okrenuo isključivo privatnom sektoru.

“Korupcija je prisutna u svim segmentima društva i ne bi izdvajao zdravstvo da je posebno teško, osim što smo za zdravstvo osjetljivi zato što zdravstvo trebaju ljudi od nula do sto godina. Znači, svi smo u to uključeni. Ali to je posljedica društvene svijesti, organizacije, prevencije.”

Objasnio je da u njegovoj privatnoj ustanovi ni on ni njegovi liječnici nemaju posla s državnim institucijama: “Ne radim s državom, ni liječnici koji kod mene rade. Potpuno sam slobodni privatnik koji živi na tržištu. Nije isplativo poslovati s državom jer su cijene potpuno nerealne.”

Navodi i primjer razlike u cijenama opreme koju on nabavlja: “Ja kupujem opremu koja je 30% jeftinija od svake opreme koju ste vi kupili u državi. Zašto? Zato što se borim da dobijem najjeftiniju cijenu. Ne potkradam sebe. Ovo što sada govorim, potpuno odgovorno tvrdim. Pogledajte opremu koju sam ja kupio s carinskim deklaracijama po kojima je uvezena u Hrvatsku, onu za državu i za mene i koja je razlika u cijeni. Ja se borim da smanjim cijene. Kupujem opremu koju ću isplatiti u pet, sedam godina.”

U obraćanju ministrici Hrstić postavio je pitanje: “Koliko je opreme kupljeno, bespotrebne, koja neće ni biti raspakirana?” Prema njegovim riječima, takvi uređaji nikad neće biti stavljeni u funkciju jer nema kadra koji bi njima upravljao: “Znači sada se grade bolnice, kupuje se oprema, a nikad neće biti raspakirana, niti su ljudi obučeni za tu opremu. To je korupcija.”

Gabrić ističe da se nepravilnosti mogu lako detektirati analizom tehničkih specifikacija: “Normalna marža za cijene opreme je cirka 25 do 30%, a može biti niža. Država plaća više.” Na pitanje tko onda “mastio brk”, odgovorio je: “Specifikacije su namještene.”

Komentirajući pravilnik koji omogućuje liječnicima rad u privatnim ustanovama, upitao je: “Tko će to kontrolirati?” i sam odgovorio: “Nitko neće to kontrolirati. Dajte uvedite da telefonom zabilježi kad je došao na posao i kada je otišao s posla. To će te spriječiti pola korupcije.”

Hrstić: Nema toga više

Hrstić je na kritike oko beskorisne nabave medicinskih uređaja odgovorila je tvrdnjom da je takvoj praksi došao kraj: “Sve ovo što profesor govori da se nabavljaju uređaji, da su se nabavljali uređaji koji su prikriveni plahtama, nema toga više. Postoje jasne upute na koji način se nabavljaju uređaji i da se mora napraviti u ovom trentku iskorištivost uređaja koji postoje.”

Odbacila je i optužbe o namještanju natječajne dokumentacije u javnim ustanovama: “Ja sam dugo bila ravnateljica. U tih 11 godina, ne znam da smo namjestili jednu tehničku specifikaciju za nabavu.”

Na pitanje o učinku specijalista i radu u privatnim praksama, u raspravu se uključila i kolumnistica Jutarnjeg lista Goranka Jureško. Prema njezinim riječima, situacija je daleko od uredne: “Nije poanta u tome da u hrvatskom zdravstvu ništa ne valja. U hrvatskom zdravstvu jako dobro funkcionira 30% otprilike posla koji radi 30% liječnika koji su vrlo predani svom poslu i rade odlično. Točno, 30% je onih koji odrade, ajmo reći, po lege artis, ono što baš moraju, a 30% ništa ne radi. Nego, po cijele dane, jedino što radi je traže gdje će nešto oteti ili gdje će na brzinu zaraditi nešto, a da ne odrade posao.”

Uhodani obrasci u privatnoj praksi

Jureško je opisala i uhodane obrasce izbjegavanja nadzora u privatnoj praksi.

“On se ujutro čuva, u bolnicu dođe u 9 sati, ode u 12 ili dođe u 8 pa ode u jedan sat. Njegov šef koji ima svoju privatnu praksu ga štiti i pošalje ga u svoju privatnu praksu. Što smo vidjeli na ono malo inspekcijskih nalaza prije koju godinu kad su banuli u privatne prakse. Uopće se ne radi kontrola privatnih praksi. Mi ne znamo koliko ljudi radi iz bolnica a da nemaju dopusnice, ne ove sadašnje. Nikakve dopusnice nemaju, rade na crno. Tamo hodaju u civilnom odjelu pa ako dođe kojim slučajem inspekcija, kažu da su oni pacijenti. Plaća se na ruke.”

Naposljetku je zaključila: “Nitko ne kontrolira kako je neki liječnik došao do imovine koju mu njegova plaća u javnom zdravstvu ne omogućuje. Nijedan liječnik koji je pošteno radio svoj posao ne može imati tu količinu imovine. Ali to nitko ne kontrolira i zato se i u javnim nabavama događa ovo što se događa.”

Hrstić branla sustav

“Svaka bolnica ima informatički sustav i sve se može kontrolirati. Da. Dakle, svaka bolnica ima informatički sustav, može se kontrolirati", rekla je ministrica.

Ivana Kekin ponovno se osvrnula na temu javnih nabava te ukazala i na probleme s čestim kvarovima: “Zna se pacijentima koji dolaze na radioterapije često kaže da aparat ne radi, da pokušaju sutra itd. Govori se, kaže, negdje i o troznamenkastom broju dana godišnje koliko su aparati u javnom zdravstvenom sustavu u kvaru.”

“Nama trenutno u zdravstvenom sustavu upravljaju ljudi koji su lojalni vladajućoj stranci. Bilo da su članovi, bilo da su bliski. Dat ću vam primjer, zaista apsurd. Na Rebru imate 21 kliniku. 21 klinika ima 21 šefa, šefice klinike. Od njih je 16 prije godinu dana, pred parlamentarne izbore, odlučilo pružiti javnu pismenu podršku u iskaz ljubavi Andreju Plenkoviću. U bilo kojoj civiliziranoj državi to se ne događa. To nisu stvari koje radite na taj način. Također, ova gospođa koja je danas uhićena je također naravno na tom popisu. Zgodna slučajnost.”

Problem dvojnog rada liječnika

Ivana Kekin i Goranka Jureško složile su se da je jedna od ključnih mjera za ozdravljenje sustava – ukidanje prakse dvostrukog angažmana liječnika u javnom i privatnom sektoru. Na to se nadovezala ministrica Hrstić, ponovivši da se već suočila s otporom strukovnih udruga čak i na samu ideju uvođenja pravilnika kojim bi se to reguliralo.

Gabrić je napomenuo ministrici: “Prvo, nitko vas ne napada. Nitko ne spori da Hrvatsko zdravstvo zaslužuje jednu solidnu trojku, ali ono što govorimo mi, dobronamjerno govorimo da bi moglo da zaslužuje četvorku ili više. Ali ima pojava koje se ne mogu riješiti. Vi kažete Republika Hrvatska. Ma gdje je ta Republika Hrvatska? Gdje je ta Republika Hrvatska na Rebru? Prvo, ne valja zagrebačko zdravstvo, tamo je najveći nered, pa splitsko zdravstvo, pa riječko zdravstvo, pa osječko zdravstvo. A ovo zdravstvo u manjim ustanovama, to funkcionira.”

Jureško je dodala: “Nama u sustavu su šefovi ljudi koji kao da su došli iz Kriptona, supermen, apsolutno svatko od njih. Radi na fakultetu, radi u bolnici, dežura, organizira rad klinike, ima privatnu kliniku.”

Ministrica smirivala tenzije

Ministrica Hrstić je u završnoj riječi pokušala smiriti tenzije i pozvala na zajednički iskorak. Usred burne izmjene mišljenja došlo je i do osobne replike.

Ivana Kekin je izjavila: “Prvi pozitivni korak nakon deset godina vladanja Andreja Plenkovića?” Na što je Hrstić odgovorila: “Oprostite, vi svaki put ne možete bez da izgovorite to ime. Ne znam što vam je fetiš, ali neka vam bude fetiš.”

Kekin je uzvratila: “A čovjek je odgovoran za hrvatsko zdravstvo.” Ministrica je zaključila: “Odgovoran je. A za sve što je dobro napravljeno, tko je odgovoran? To je odgovoran Pero.”

Za kraj, Hrstić je podvukla da ne odustaje od pokušaja da reformira sustav. "Ja osobno odustati neću", zaključila je.