Održana javna tribina o projektu 'Zagrebački Manhattan'

Prostor od više od 1,1 milijuna četvornih metara u vlasništvu je Grada Zagreba koji na njemu namjerava realizirati projekt "Grad u Gradu", a za strateškoga partnera odabrana je tvrtka Eagle Hills, grupacija investitora iz Abu Dhabija, koja stoji i iza projekta "Beograd na vodi".

Spomenuti projekt izazvao je brojne reakcije i primjedbe struke i građana Zagreba, a o njemu je u utorak na Arhitektonskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana i javna tribina koja je okupila brojne zainteresirane, među kojima i sudionike međunarodne konferencije INURA (International Network for Urban Research and Action). Riječ je o konferenciji koja je u Zagrebu okupila brojne istraživače i aktiviste iz cijeloga svijeta u organizaciji Instituta za političku ekologiju i Prava na grad.

Uz organizatore konferencije INURA, suorganizator javne tribine je i Zelena akcija. Tribina je održana na engleskome jeziku, moderirali su ju Iva Marčetić iz Prava na grad i Vedran Horvat iz Instituta za političku ekologiju, a uvodno su o temi govorili Iva Čukić iz Ministarstva prostora Republike Srbije, profesor na zagrebačkome Arhitektonskom fakultetu Tihomir Jukić, Bernard Ivčić iz zagrebačke Zelene akcije te gošća iz Australije Kate Shaw sa Sveučilišta u Melbourneu.

Profesor Jukić kratko je podsjetio na višestruku važnost i identifikacijsko značenje koje prostor na kojemu se planira sagraditi "Grad u Gradu" ima za Zagreb i njegove stanovnike od kojih je onaj na prostoru Zagrebačkog velesajma i zaštićeno kulturno dobro.

Tako je spomenuo da je Zagrebački velesajam, koji se diči tradicijom dužom od jednoga stoljeća, nakon Drugoga svjetskog rata bio mjesto gdje su se "susretali" politički Istok i Zapad i bitno je pridonosio političkoj komunikaciji, ali se tu moglo pokazati i sve što se radi, a od presudne važnosti bio je i za nastanak i razvoj projekta Novoga Zagreba, a bio je i poligon za modernu arhitekturu.

I dok je prošlost Zagrebačkog velesajma bogata, danas se koristi samo trećina nekadašnjega prostora na kojima se održavala velika sajamska priredba, a taj prostor je slabo prometno povezan s druge dvije točke projekta "Grad u Gradu" - Bundekom i hipodromom.

Jukić je siguran kako taj prostor treba povezati, promisliti njegovu budućnost, ali prije toga, ustvrdio je, trebali bismo doista naučiti što je to nujorški Manhattan i kako je Central Park njegova pluća, a možda bismo, poručio je, mogli učiti i na primjeru londonskoga Hyde Parka.

Gošća iz Beograda Iva Čukić podsjetila je kako se u Beogradu prije pet godina vodila rasprava koja je sada aktualna u Zagrebu. Rekla je kako je projekt "Beograd na vodi" spektakularno predstavljen 2012. a isti investitor kao u Zagrebu treba izvesti taj projekt na površini od oko dva milijuna četvornih metara, na kojoj bi trebala niknuti rezidencijalna četvrt s, među ostalim, 5700 stambenih jedinica, 2200 hotelskih soba i 12.700 kancelarijskih prostorija.

Čukić je spomenula kako su protiv toga projekta koji je proglašen projektom od nacionalne važnosti, a da nitko nije objasnio u čemu je njegova nacionalna važnost, prosvjedovali brojni građani i struka, a neki od javnih slogana bili su "Ne da(vi)mo Beograd!" i "Slavimo Beograd!". Dodala je kako nitko nije mogao vjerovati kada je srušen dio centra grada iz kojega je iseljeno oko 200 obitelji.

Na pitanje moderatora kako je struka reagira na projekt, Jukić je pokazao dokument koji su potpisale sve relevantne strukovne organizacije u kojemu traže da ih Grad uključi u sva arhitektonska i urbanistička pitanja grada kako bi svojom stručnošću pridonijeli da se pronađu najbolja rješenja.

Dodao je kako je bilo više prijedloga kako urbanistički riješiti to pitanje, a s tim u vezi, prikazao je i nekoliko studentskih prijedloga.     

Kada je pak riječ o realizaciji projekta "Grad u Gradu" Jukić se nada da se barem godinu dana "neće ništa dogoditi", a i Bernard Ivčić svjestan je "da kupujemo vrijeme"  .

Kate Shaw je pak predložila kolegama da, bez obzira na to što nema dijaloga između struke i gradskih vlast, ne odustaju od svojih prijedloga već ih sustavno upućuju gradskim vlastima, javno ih predstavljaju i o njima raspravljaju unutar struke, a posebice s građanima i njihovim udrugama.