ERDOGAN U ČIŠĆENJU

Odmazda stiže: Evo kako se u Turskoj kažnjava izdaja!

16.07.2016 u 10:18

Bionic
Reading

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu rano ujutro obratio se masi u Istanbulu i poručio je da je pokušaj državnog puča ugušen. Zakleo se da će odgovorni za to skupo platiti jer su izdali državu i naciju. Nakon prošlog propalog vojnog puča 1980. godine, ukupno je 50 ljudi završilo na vješalima zbog pobune. Kakve sada kazne zapravo očekuju urotnike, koji nisu uspjeli u naumu, nego su ih građani i policija razoružali i zarobili?

U pokušaju vojnog udara u Turskoj u noći s petka na subotu najmanje je 90 ljudi ubijeno, više od 1.000 je ranjeno, a dosad je preko 1.500 uhićenih vojnika.

U subotu ujutro je počela izvanredna sjednica Vrhovnog sudskog i tužiteljskog vijeća Republike Turske na kojoj se razmatraju sankcije ne samo prema vojnicima koji su pokrenuli pobunu, nego i prema ljudima u pravosudnoj vlasti za koje smatraju da su povezani s terorističkom organizacijom Fetullahci/Paralelne državne strukture (FETO/PDY), javlja Anadolu Agency (AA).

Pripadnici turskih oružanih snaga odanih toj organizaciji koju Turska smatra terorističkom, a vodi je kontroverzni islamistički imam Fetullah Gulen, sinoć su pokušali izvesti državni udar u Turskoj. Gulen u egzilu u Sjedinjenim Državama poučava anadolijsku (hanefijsku) verziju islama. Izjavio je da vjeruje u znanost, međuvjerski dijalog među Ljudima Knjige i višestranačku demokraciju. U Turskoj ga smatraju religijski konzervativnim, a njegov pokret uspoređuju s kultom.

Organizacija FETO/PDY poznata je i pod nazivom 'paralelna struktura' jer navodno infiltrira članstvo u pravosudne, sigurnosne i druge državne institucije kako bi pokušala izazvati destabilizaciju i rušenje turske vlasti, navodi Anadolija.

Izdaja koju spominje Recep Tayyip Erdogan zapravo nije izrijekom definirana turskim Kaznenim zakonom. Ipak, zakon ima odredbe koji se tradicionalno smatraju izdajom, poput suradnje s neprijateljem tijekom ratnog stanja. Maksimalna kazna za to je doživotni zatvor.

U Turskoj je do 2004. godine postojala smrtna kazna, a tada je ukinuta jer se u praksi nije primjenjivala još od 1984. godine. Do te godine primjenjivala se obično upravo na sudionike propalih vojnih udara.


Adnan Menderes, turski premijer, obješen je 17. rujna 1961. godine nakon neuspješnog državnog udara od godinu dana ranije. Uz njega, obješeni su i ministri Fatin Rüştü Zorlu i Hasan Polatkan.

Studentski vođe Deniz Gezmiş, Hüseyin İnan i Yusuf Aslan obješeni su 6. svibnja 1972., nakon što su objavili 'vojni memorandum' 1971. godine.

Nakon propalog pokušaja puča 1980. godine, u slijedeće četiri godine obješeno je za kaznu 50 osoba, među kojima 27 političkih aktivista.

Nakon ukidanja smrtne kazne, najveća kazna u Turskoj je doživotna kazna strogog zatvora. Po zakonu, takvi zatvorenici čuvaju se u samicama u zatvorima visoke sigurnosti, a imaju pravo vidjeti sunce i izaći iz ćelije samo jedan sat dnevno.