od aktivista do dužnosnika

Od sada, kažu oni, više ništa u hrvatskoj politici neće biti isto. Tko su zeleno-lijevi prvoborci u Saboru i treba li SDP drhtati zbog njih

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 06.07.2020 21:09
  • Objavljeno 06.07.2020 u 21:09

Rada Borić, Damir Bakić, Katarina Peović, Bojan Glavašević, Vilim Matula, Tomislav Tomašević i Sandra Benčić

Izvor: Pixsell / Autor: Neven Bučević / tportal.hr

S osvojenih sedam mandata, predstavnici Zeleno-lijeve koalicije (Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je NAŠ! i Za grad) na velika vrata ulaze u Sabor. Po redoslijedu osvojenih preferencijskih glasova, novu energiju u 10. saziv parlamenta unijet će Tomislav Tomašević, Katarina Peović, Rada Borić, Bojan Glavašević, Vilim Matula, Sandra Benčić i Damir Bakić. Tko su zeleno-lijevi prvoborci koji su najavljivali da 'više ništa u hrvatskoj politici neće biti isto' kad oni uđu u Sabor i kako novu parlamentarnu ljevicu doživljava politički analitičar Pero Maldini

Kao lider Zeleno-lijeve koalicije, Tomislav Tomašević (38) predvodio je listu u 1. izbornoj jedinici i dobio 19.627 preferencijskih glasova, što je znatno više od Davora Bernardića, Milana Bandića i Anke Mrak Taritaš - zajedno. Za usporedbu, vođa Domovinskog pokreta Miroslav Škoro dobio je 13.244, a Mostov Božo Petrov 12.060 glasova.

Prema biografiji objavljenoj za vrijeme kampanje, Tomašević se 20 godina bavio aktivizmom mladih, zaštitom okoliša i urbanim razvojem u Hrvatskoj i regiji. Između ostalog, bio je predsjednik Mreže mladih Hrvatske koja djeluje kao krovna udruga mladih u Hrvatskoj, predsjednik Zelene akcije te jedan od suosnivača Prava na grad. Završio je diplomski studij politologije na Sveučilištu u Zagrebu te magisterij iz okoliša, društva i razvoja na Sveučilištu Cambridge. Bio je aktivan i u globalnom pokretu mladih za održivi razvoj te savjetnik UN-ove organizacije za okoliš (UNEP). Programski je voditelj Instituta za političku ekologiju u Zagrebu. Zastupnik je u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, u kojoj je i predsjednik Kluba lijevog bloka.

Tomislav Tomašević

Tomislav Tomašević

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Predvodnica liste u 8. izbornoj jedinici, na području Istre i zapadnog dijela Primorsko-goranske županije, Katarina Peović (45) osvojila je 5698 preferencijalnih glasova. Bivša predsjednička kandidatkinja Radničke fronte živi u Zagrebu, u kojem je i vijećnica Mjesnog odbora Cvjetnica, a predaje na Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Dok je bila rotacijska vijećnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, kao dio kluba Lijevog bloka, na njezinu inicijativu 2018. izglasano je to da se radnicima Kamenskog i Diokija pomogne tako da Grad otkupi dio radničkih potraživanja u onom iznosu u kojem su te tvrtke u stečaju Gradu platile komunalnu naknadu. Naknadno je gradonačelnik Milan Bandić sazvao izvanrednu sjednicu sa samo jednom točkom – odbacivanje već izglasanog prijedloga. U tome su mu pomogli vijećnici Neovisnih za Hrvatsku, a koji su u prvom glasanju podržali prijedlog, navodi se u biografiji Katarine Peović.

Diplomirala je, magistrirala i doktorirala (kulturalni studiji) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je asistentica na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, uređivala je časopis Libra libera i emisiju 'Elektrosfera' Hrvatskog radija, autorica je knjiga 'Mediji i kultura' te 'Marx u digitalnom dobu', pisala je za Zarez i H-alter.

Katarina Peović

Katarina Peović

Izvor: Pixsell / Autor: Jurica Galoic/PIXSELL

Rada Borić (68), poznata feministička aktivistkinja posvećena borbi za prava žena, manjina, izbjeglica te politici održivog mira i sigurnosti, kao prva na listi u 7. izbornoj jedinici i zastupnica Nove ljevice osvojila je 4203 glasa.

Suosnivačica je i voditeljica ženskih organizacija, bivša izvršna direktorica Centra za ženske studije i članica brojnih međunarodnih organizacija. Bivša je potpredsjednica Europskog ženskog lobija, danas članica Mreže medijatorica žena Mediterana i regionalna koordinatorica kampanje Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama. Časopis Forbes proglasio je Radu Borić 2010. godine jednom od sedam najmoćnijih svjetskih feministkinja.

Fulbrightova stipendistica, dugogodišnja nastavnica hrvatskog jezika, književnosti i kulture na sveučilištima u Finskoj i SAD-u, također je autorica prvog Finsko-hrvatsko-finskog rječnika. Za rad na promicanju kulture odlikovana je odličjem Reda vitezova bijele ruže Finske 2007., a odlikovanjem s Redom hrvatskog pletera 2013. 'za osobit doprinos u promicanju i zaštiti ženskih prava u Hrvatskoj, zemljama regije i na području Europske unije, višegodišnji doprinos u borbi protiv nasilja nad ženama te u radu sa žrtvama ratnih silovanja'.

Rada Borić

Rada Borić

Izvor: Pixsell / Autor: Marin Tironi/PIXSELL

Na krilima 3726 preferencijskih glasova, Bojan Glavašević (35) vinuo se u Sabor s posljednjeg, 14. mjesta na listi u 6. izbornoj jedinici. Taj bivši SDP-ovac s osmogodišnjim iskustvom u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti poznat je, između ostalog, po tome što je kao pomoćnik negdašnjeg ministra branitelja Predraga Matića navodno razjario skupinu branitelja - šatoraša, koji su inicirali dugotrajni prosvjed u Savskoj 66. U kampanji je predstavljen kao feminist i progresivni zastupnik, posebno u području borbe protiv nasilja, obrazovanja i transparentnosti uprave.

U Ministarstvu branitelja bio je jedan od autora zakona koji je donio restitucije i psihosocijalnu skrb žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu, a posljednje četiri godine najviše se bavio reproduktivnim pravima žena i pristupom zdravstvenim uslugama. Za svoj dugogodišnji aktivizam u izgradnji miroljubivog i tolerantnog društva u Hrvatskoj primio je 2014. godine nagradu 'Krunoslav Sukić'.

Bojan Glavašević

Bojan Glavašević

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Vilim Matula (58) imao je vatreno krštenje na parlamentarnim izborima kao prvi na listi u 2. jedinici. I u njoj je njegova koalicija postigla velik uspjeh prebacivši izborni prag, a prilično je odskočio i sam Matula sa svojih 2128 preferencijalnih glasova.

Glumac po profesiji, diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu te je član ansambla Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh, navodi se u njegovoj predizbornoj biografskoj crtici. Politikom se, u raznim njenim oblicima i na različitim razinama, bavi od rane mladosti. Na prošlim lokalnim izborima kao kandidat platforme Zagreb je NAŠ! ušao je u Vijeće Gradske četvrti Donji grad, čiji je potpredsjednik. Od samog početka sudjelovao je u dugoj borbi protiv otimanja javnog i zajedničkog prostora u Varšavskoj i na Cvjetnom trgu.

Vilim Matula

Vilim Matula

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Sandra Benčić (42) bila je drugoplasirana na listi u 1. izbornoj jedinici, iza Tomislava Tomaševića, što objašnjava i činjenicu da je kao jedno od najprepoznatljivih lica hrvatske ljevice dobila 1362 preferencijalna glasa.

Posljednjih 20 godina djeluje kao aktivistkinja na područjima zaštite ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u civilnom društvu. Članica je Centra za mirovne studije, u kojem je i radila do 2018. godine, ponajviše na temama nejednakosti, azila i migracija. U 'drugom' dijelu života, kako navode iz platforme Možemo, bavi se regionalnim razvojem i fondovima EU-a; osnivačica je jedne od prvih konzultantskih tvrtki za fondove EU-a (Razbor), predavačica u Algebri i vanjska stručnjakinja Vijeća Europe za slobodu govora. Jedna je od osnivačica i bivša članica uprave Zaklade Solidarna, bila je članica Povjerenstva za postupanje po pritužbama u MUP-u i Savjeta za razvoj civilnog društva. Od samog osnivanja aktivno djeluje u platformi Možemo!, a trenutno je jedna od koordinatora/ica stranke.

Sandra Benčić

Sandra Benčić

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Damir Bakić (62), s osvojenih 949 glasova, plasirao se u Sabor kao trećeplasirani na listi u 1. izbornoj jedinici, u kojoj je Zeleno-lijevoj koaliciji malo nedostajalo da pretekne Restart koaliciju. Za taj neslućeni uspjeh zaslužan je i Damir Bakić, redoviti profesor u trajnom zvanju na Matematičkom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. On je, podsjetimo, bio jedini kandidat koji se, pa makar i neuspješno, usudio suprotstaviti Damiru Borasu na izborima za rektora zagrebačkog Sveučilišta 2018. godine.

Bakić se obrazovao u Sisku i Zagrebu te usavršavao kao Fulbrightov stipendist na Washington University u St. Louisu u SAD-u. Do sada je obavljao niz upravljačkih dužnosti u akademskim institucijama (PMF, Sveučilište u Zagrebu, Ekonomski institut Zagreb) te u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Njegovu kampanju obilježila je izjava o rezignaciji i cinizmu koji nisu samo posljedica svih nepravdi i otimanja; one su i njihov alat. 'Isto kao kad misliš da je vjerovati u opće dobro i djelovati za javni interes naivno i uzalud. Zato sam ja zamijenio jedno za drugo: rezignaciju za vjeru i borbu. Prešao na sunčanu stranu ulice. Kako znaš koja je sunčana strana? Odmah znaš: svi se smiješe', poručio je Bakić.

Damir Bakić

Damir Bakić

Izvor: Pixsell / Autor: Matija Habljak/PIXSELL

Može li ova svježa politička opcija s navedenim predstavnicima u Saboru ugroziti dominaciju SDP-ove parlamentarne ljevice?

Politolog Pero Maldini sa Sveučilišta u Dubrovniku ističe, za početak, da je ovo vrijeme velikih i subjektivnih predizbornih dojmova, dok razloge poraza SDP-a i uspjeha Zeleno-lijeve koalicije treba analizirati trezveno i hladne glave.

'To nije stvar trenutka, nego dugoročne politike kako SDP-a, tako i Zeleno-lijeve koalicije koja je uspjela kapitalizirati svoj uporan rad, najprije na razini Grada Zagreba, sada i na nacionalnoj razini. Razlozi za poraz SDP-a i više su nego jasni, a ponajprije je to dugotrajan izostanak jasnog političkog sadržaja', napominje dr. sc. Maldini.

Sunovrat SDP-a, uzlet Zeleno-lijeve koalicije

Podsjeća na to da je Bernardić uoči izbora za Europski parlament uspio tek privremeno primiriti sukobe koji su uveseljavali naciju dvije godine, a što je izrazito ruiniralo ionako već devastiranu stranku nakon odlaska Zorana Milanovića. SDP se nije oporavio ni u teritorijalnom ni u kadrovskom smislu, a nisu ponudili ni relevantan sadržaj, već su se samo pridružili vrlo glasnoj populističkoj oporbi u Saboru, bez jasnih alternativnih javnih politika kojima bi konkurirali vladajućima, zaokružuje Maldini.

Nisu, najblaže rečeno, pomogli ni stalni pokušaji izazivanja krize – četiri puta su inicirali glasovanje o povjerenju Vladi – bez ikakvih kontraprijedloga, čime su ozbiljno doveli u pitanju svoju vjerodostojnost.

'Porast rejtinga SDP-a u posljednjih godinu dana nipošto nije rezultat rada i novog prinosa hrvatskoj politici, već je SDP bio kolateralni dobitnik gotovo slučajne pobjede na EU izborima. S druge strane, pobjeda Milanovića na predsjedničkim izborima nije ni pobjeda ni zasluga SDP-a, imajući u vidu visokopersonaliziranu kampanju, lošu izvedbu Kolinde Grabar Kitarović i odljev glasova desnice prema Miroslavu Škori. A sada smo imali neinventivnu i suhoparnu, izrazito depersonaliziranu kampanju punu općih fraza i parola, bez jasne prepoznatljivosti ljevice', razlaže Maldini.

Profesor Pero Maldini

Profesor Pero Maldini

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Stanzl/PIXSELL

U takvim okolnostima dodatno je prepoznat dugotrajni napor te rad aktivističke skupine koja je svojim oponiranjem gradonačelniku Milanu Bandiću na lokalnoj sceni u Zagrebu uspjela priskrbiti simpatije, prvenstveno relativno mlađeg, urbanog i obrazovanijeg segmenta populacije.

'Oni su, za razliku od SDP-a, imali vrlo jasne prijedloge, kritizirali su Bandićevu politiku i apostrofirali sumnju na korupciju i klijentelizam, kao i neučinkovitost administracije čiji je vrhunac bila potpuna blokada gradskih službi nakon potresa. Poanta je u tome da su lokalne ideje i akcije platforme Možemo, kao projekta urbane lijevo-zelene scene, prihvaćene na puno široj, nacionalnoj razini te su na njihove liste plasirani vrlo slični i kao takvi prepoznati ljudi iz drugih sredina', navodi Maldini.

  • +63
  • +60

Stožer koalicije Možemo

Izvor: Pixsell/Večernji list / Autor: Boris Scitar

U principu, riječ je o političkoj grupaciji koja je donekle dobila potporu dijela razočaranih birača SDP-a, kojima je SDP-ova besadržajnost postala nepodnošljiva.

'Oni su u ovim mladim ljudima vidjeli aktivnost, novu energiju i želju za stvarnim promjenama, kao i njihovu sposobnost da ponude alternativne politike. Bilo bi pretjerano sada reći da oni mogu zamijeniti SDP. Zbog klasičnih socioekonomskih, ideoloških i svjetonazorskih rascjepa u hrvatskom društvu, koji između ostalog dijele lijeve i desne opcije, još uvijek je velik dio lijevog biračkog tijeka privržen SDP-u. Jedan od krupnih razloga propasti SDP-a je apstinencija njihovih birača, a tek drugim dijelom to što su se glasovi na ljevici odlili Zeleno-lijevoj koaliciji. Nastavi li se SDP umrtvljavati, otvorit će im se prostor i za dobivanje birača SDP-a, a mogućnost njihovog napredovanja ovisit će prvenstveno o sposobnosti da svoj inherentni aktivizam pretoče u artikulirane javne politike koje će se izdići iznad gradske razine i postati nacionalno prepoznate i prihvatljive', upućuje Maldini.

Mile Kekin - Sretni ljudi

Izvor: Društvene mreže / Autor: Mile Kekin

U svjetlu činjenica da su SDP-ovi birači uglavnom starije životne dobi i da je politička platforma Možemo! pobijedila u nizu europskih zemalja u kojima su glasali hrvatski državljani, Maldini ponavlja da je njihovo biračko tijelo urbano, razmjerno mlađe i obrazovanije, kao i ekološki osviješteno.

'Govorimo o ljudima koji žive u 21. stoljeću i na drukčiji način svjesni su svog okružja i civilizacijskih, demokratskih dosega najrazvijenijeg svijeta. Oni inzistiraju na dosljednoj primjeni liberalno-demokratskih načela i u Hrvatskoj, pretpostavljaju slobode osobnih opredjeljenja, toleranciju, zaštitu građanskih prava, promicanje različitosti, zaštitu okoliša i deliberativne oblike demokratskog odlučivanja - vrlo suvremeno i u skladu s praksama u najrazvijenijim demokracijama', zaključuje profesor Maldini.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!